Erehtej

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 557390 od 18. travanj 2025. u 02:29 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Atenska akropola
Svjetska baštinaUNESCO
Atenska akropola
Godina uvrštenja: 1987.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/404 UNESCO
Erehtej s južne strane.
Pogreška pri izradbi sličice:
Trijem s karijatidama.

Erehtej (grčki: Erekhteion) je grčki hram jonskog stila posvećen bogu Erihtoniju Atenskom. Izgrađen je od panteličkog kamena na atenskoj Akropoli, a gradili su ga arhitekti Filoklo i Arhiloh od 421. do 406. pr. Kr.

Građevina je komplicirana i nepravilna tlocrta s nekoliko odvojenih kultnih mjesta sa svetištima i žrtvenicima, te celama (prostorija sa svetištem): Pandroseion, Posejdonovo svetište, svetište Atene Polias i najčuveniji Trijem kora sa šest kipova mladih žena karijatida koje nose ravni krov trijema (danas su zamijenjene kopijama). Kosi nagib terena i zahtjev za nekoliko svetišta uvjetovao je različite razine unutrašnjih prostorija i različito oblikovanje volumena. Svetišta Erehteju i Posejdonu se nalaze 3 m niže od Trijema karijatida i Ateninog svetišta, a njihova razlika se riješila brojnim stepenicama. Ovakav hram je mnogo življi, dinamičniji i zanimljiviji od monotonih statičnih dorskih hramova. To se osobito ističe u izbačenim trjemovima.

U srednjem vijeku Erehtej je služio kao crkva, a u doba Turaka kao stan zapovjednika Atene.

Poveznice

Pogreška pri izradbi sličice:
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Erehtej.