Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. - 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.
Povijest rata
Pobuna je izbila zbog velikih poreza i nasilnog regrutiranja Ilira u rimsku vojsku za borbu protiv Markomana (Germani). Baton, vođa plemena Dezidijata, protjerao je Rimljane sa skoro cijele istočne obale Jadrana i na jugu do Apolonije. Istovremeno se i panonsko pleme Breuka (vođe Baton Breučki i Pines) pobunilo i oni su stigli do utvrđenja Sirminija (Srijemska Mitrovica), gdje su ih odmorne rimske snage, upravo pristigle iz Mezije, odbacile prema rijeci Dravi.
Baton Dezidijat je krenuo na zapad prema Italiji i u Rimu je nastala panika, na što je car August Oktavijan tražio od Senata da se uvedu izvanredne mjere. Izvršena je mobilizacija veterana i robova imućnih građana Rima. Osim toga August je morao obustaviti svoje operacije pod zapovjedništvom Tiberija u Germaniji i poslati ih protiv pobunjenika. Tiberije je sa svojim legijama stigao do Siscije (Sisak) i tu se učvrstio.
Dolazak Tiberija prinudio je Batona da prijeđe rijeku Savu i da se ujedini s Baton Breučkim i Pinesom te da se utvrde na Mons Almusu (Fruška Gora). Tiberije se nadao da će pošast i glad koja je vladala tada uništiti pobunjenike. S istoka je pobunjenike napadao sa svojim legijama zapovjednik Cecina Severe, uz pomoć konjičkih i pješačkih postrojbi trakijskog kralja Remetalcesa, ali se ubrzo morao povući kako bi obranio Meziju od Sarmata. Cecina je ostavio postrojbe Remetalcesa sa zadatkom da uznemiravaju Ilire, i po mogućnosti, da spriječi njihov prodor u Makedoniju.
Zimi 6. - 7. godine Tiberije je s prikupljenim snagama od nekih 5 legija otpočeo djelovanja prema Cibali (Vinkovci). U trenutku kada su se Rimljani prikupljani i pokušavali se ulogoriti kod močvara rijeke Vuke, Baton Dezidijat i Baton Breučki su iznenadno izvršili napad na Rimljane i nanijeli rimskoj vojsci jedan od najtežih poraza od vremena Punskih ratova. Ostaci rimske legije su se povukli u Siscij (Sisak).
Sljedeće, 8. godine, što zbog povremenih napada Rimljana, ali više zbog svađe, Breuci su bili potpuno poraženi na rijeci Batinus (najvjerojatnije Bosna). Baton Breučki je izdao Pinesa Rimljanima, a onda sam zagospodario plemenom. Međutim, ubrzo ga je zarobio Baton Dezidijat i pogubio ga, koji je uspio nagovoriti većinu Breuka da se ponovno pobune. Tu novu pobunu ugušio je Plautije Silvan. Baton Dezidijat je tada zatvorio sve klance i klisure koji vode u Bosnu, a Rimljani su obustavili pohode do sljedećeg proljeća.
Borba za pokoravanje Batona Dezidijata otpočela je sljedeće 9. godine, time što je Marko Emilije Lepid dio svoje vojske uputio pravcem Siscije - Burnum ([Knin]) u Dalmaciju, gdje se nalazio Tiberijev nećak Germanik. Tada je i otpočeo konačan napad na Batona iz tri pravca - sa sjeverozapada Lepid, sa sjeveroistoka Silvan i iz Dalmacije Tiberije i Germanik. Potpomognuti velikim brojem tračanskih postrojbi kralja Rhoemetalcesa, rimskog saveznika (amicus) s oko 200,000 vojnika[1] Baton se povukao u utvrđenje Andetrij (Andetrium) (Muć kod Splita) i predao se prije pada utvrđenja. Zadnje ostatke pobunjenika Rimljani su savladali kod Sarajeva i Perasta u Crnoj Gori. Posebno se ističe grad Arduba, u kojem su žene s djecom skakale u rijeku i vatru da ne budu zarobljeni.
Pored ustaljene ratne odmazde Rimljani su nakon pobjede podijelili Ilirska plemena[2] Tako su od Breuka, miješanjem s Keltima iz Panonije, nastali Ozerijati (Osseriates), Kolapijani i Varciani[3]. Ostali su prodani u roblje[4] ili deportirani na mjesta kao što su Azali[5].
Izvori
- ↑ Rhoemetalcesovo kraljevstvo je ironično ubrzo anektirano u Rimsko Carstvo za cara Klaudija.
- ↑ J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992., str. 208. ISBN 0631198075
- ↑ Alan Bowman, The Cambridge Ancient History, Vol. 10: The Augustan Empire, 43 BC-AD 69 (Volume 10), str. 579. ISBN 0521264308
- ↑ J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992., str. 207.: "Mladići su okupljeni i prodani u roblje u Italiju, što je tada bilo jako netipično."
- ↑ J. J. Wilkes, IBID, str. 217.
- Danijel Džino, The failure of Greater Illyricum: the Bellum Batonianum, Cambridge Books online, str. 137.-155. ISBN 9780521194198 (engl.)
- Danijel Džino, The Bellum Batonianum in contemporary historiographical narratives/In a search for the post-modern Bato the Daesitiate, Arheološki radovi i rasprave 16 (2009.), str. 29-46. (engl.)
Vanjske poveznice
- Anto Zirdum, Bellum Batonianum video dokumentarni - prvi dio
| |||||||||||||||||||||||
.jpg)