Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Germanik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
poprsje Germanika iz muzeja Louvre

Germanik (Germanicus Julijus Caesar Claudianus, 24. svibnja 15. pr. Kr.10. listopada 19. godine), rimski vojskovođa, poznat po svojim pohodima u Germaniji i kao nesuđeni nasljednik cara Tiberija.

Bio je sin Druza, Tiberijeva brata i Antonije, kćeri Marka Antonija a ime je dobio u čast pobjeda njegovog oca protiv germanskih plemena. Tiberije ga je usvojio 4. godine i otada nosi ime Gaj Julije Cezar Germanik. Oženio je Agripinu, unuku cara Augusta, i imao devetero djece, od kojih su bili i Kaligula i Agripina mlađa, Klaudijeva žena i majka cara Nerona. Klaudije je bio Germanikov brat (dakle Klaudije je oženio - nećakinju!). Poslije pet mandata koje je odradio kao kvestor, 12. godine Germanik biva proglašen konzulom.

Germanik je podržavao Tiberija u batonskom ratu protiv panonskih plemena tijekom vladavine cara Augusta, a 14. godine poslije Augustove smrti i proglašenja Tiberija carem, Senat ga imenuje zapovjednikom snaga u provinciji Germaniji. Tijekom sljedeće dvije godine nastavlja pokušaje svojeg oca Druza da pokori Germane. S osam legija prodire duboko u Germaniju, istočno od Rajne, i s heruskim knezom Arminijem, glavnim svojim protivnikom, vodi ujednačenu bitku. Iako je po Tacitu, jedinom izvoru iz tog vremena, Germanik uspio prodrijeti sve do Idizijaviza i pobijediti dva puta Arminija, on nije uspio uspostaviti red u Germaniji pa ga je Tiberije povukao u Rim, gdje je nagrađen trijumfalno.

Tiberije ga šalje u Istočno carstvo, i putuje preko Grčke i Male Azije u Siriju, a otuda u Egipat i ponovno nazad u Siriju. U tim svojim putovanjima pobjeđuje i osvaja kraljevstva Kapadocije i Komagene. Ondje je obavio i zadaću očuvanja tampon država na istočnim rimskim granicama, pa je zaključio sporazum s Artabanom II., u kojem ga je priznao kraljem Kraljevstva Armenije i prijateljem Rimljana.

Razbolijeva se i umire u Aleksandriji. Pošto je bio u svađi s upraviteljem Sirije, Gnejom Karpunijem Pisom, špekulira se da ga je isti i otrovao, navodno po naređenju Tiberija. Međutim, točne okolnosti njegove smrti nisu nikad razjašnjene.

Germanik je, za razliku od njegovog poočima, bio omiljen u cijelom Carstvu, što se moglo i vidjeti po tuzi nakon njegove smrti. Nakon njegove smrti, mnogobrojni spomenici su ukazivali na naklonjenost i štovanje Rimljana njegovom liku.