Stobreč

Stobreč
Stobreč Stobreč na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad	Split
Najbliži (veći) grad	Split
Zemljopisne koordinate	43°30′11″N 16°31′19″E
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	2.978
Pošta	21311 Stobreč
Pozivni broj	+385(0)21
Autooznaka	ST
Stobreč Stobreč na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Plaža u Stobreču

Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.

Povijest

Naseljen u davnoj prošlosti. Arheolozi su svibnja 2024. pronašli kamene strukture iz starijeg željeznog doba (1000. - 500 g. prije Krista) koje najvjerojatnije pripadaju Ilirima, a nalaze se prema sjeveru. Do tih otkrića tek se pretpostavljalo da je predjel bio naseljen, vjerojatno Ilirima. Stobreč je zahvaćen grčkom kolonizacijom u starom vijeku. Grci iz Isse su ondje uspostavili naselje Epetion, u vrijeme posljednih stoljeća prije Krista. Antičke strukture se protežu prema obali, do bedema, tridesetak metara od pješčanog kupališta. Helenističko naselje bilo je u savezništvu s moćnom grčkom kolonijom Issom. Bio je opasan bedemom s dva lica. Bedem su činili veliki kameni blokovi širine tri metra izgrađeni u suhozidnoj tehnici. Stobrečki bedem najbolje je sačuvani ostatak materijalne kulture iz razdoblja helenizma na ovoj lokaciji. Epetion je imao velike zemljopisne prednosti. Plodna polja poput Splitsko i dr. bila su blizu, povoljno se je smjestio s prirodnim komunikacijama u unutrašnjost. Zaljev u kojem se je nalazio je dubok i zaštićen, što je bio izvrstan preduvjet za pomorsku trgovinu. U vrijeme starog Rima postao je Epetium. Povoljan položaj iskorišten je i za vrijeme rimske vlasti, kao dio salonitanskog agera. Iskapanjima su arheolozi otkrili dosta kostiju životinjskog podrijetla, što govori o prehrambenim navikama, te veliku količinu keramike: ulomke amfora, pitosa, finog stolnog posuđa, košnica, većinom iz Isse, nešto grčkog i rimskog novca, fibule - kopče i dr. Nalaz keramike iz južne Italije dokazuje prekojadransku trgovinu. U doba starog Rima bio je važnim naseljem, o čemu svjedoči zemljovid starovjekovnog svijeta Tabula Peutingeriana. Uz to postoji starinska predaja da je bio sjedištem biskupa i mučenika Dioklecijanovih progona svetog Feliksa (Felicija). Tjelesni ostatci sv. Feliksa čuvali su se od 4. stoljeća u crkvi sv. Feliksa na obali u Splitu, koja je poslije promijenila patrona i ponijela ime sv. Frane. Zanimljivost je da je time kršćanski svetac bio smješten u Splitu prije svetaca-zaštitnika grada (sv. Dujam i sv. Staš).

Gospodarstvo

Gospodarstvo Stobreča kroz povijest većinom se zasnivalo na poljoprivredi, stočarstvu i ribolovu.

Početkom 20. stoljeća talijanske tvrtke financiraju u Stobrečke kave (tupinolomi) koji su bila izvori lapora (tupina) čija eksploatacija traje sve do sredine dvadesetog stoljeća. U tom razdoblju nastaje prostor današnjeg kampa nasipanjem mora na delti Žrnovnice. Sama tupina se izvozi u Italiju gdje služi kao sirovina pri proizvodnji, ali i u domaće tvornice Slonitanskog-Kaštelanskog bazena (Vranjic, Sv. Kajo, K. Sućurac). Nakon Drugog svjetskog rata prenamjenom prostora nastaje današnji stobrečki kamp, a prvi privatni iznajmljivači soba u Stobreču bili su njihovi mještani. Današnju gospodarsku osnovu Stobreča čini turizam i ugostiteljstvo te brojne velike tvrtke registrirane u Stobreču.

Na području Stobreča uzgajaju se masline.

Šport

• nogometni klub Primorac, bivši hrvatski prvoligaš
• Šahovski klub "Epetium" Stobreč

Poznati Stobrečani i Stobrečanke

• Velimir Perasović, hrvatski košarkaški reprezentativac i olimpijac
• Alain Blažević, glumac