Cimeše

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 513756 od 8. svibnja 2022. u 16:48 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Cimeše
Cimeše na karti BiH
Cimeše
Cimeše
Cimeše na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska županija
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E / 44.582; 16.197
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 27

Cimeše su naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis

Jednom svojom uvalom prema jugu Bjelajsko polje prilazi do ispod same Osječenice. Na obodu te uvale je selo Cimeše, poljskog tipa sa kućama blizu jedna drugoj. Dio sela prema Bjelajskom polju naziva se Konjski brijeg. Na jug, do Osječenice, uzdiže se uzvisina Raušovica. Do istoka ih zatvaraju brijegovi: Magarevac, Cimeše, Grabik. Cimeše nema svojih izvora, ali je blizu voda u Bjelaju, odakle selo vodovodom dobiva vodu. Zemljište je vrlo rodno u odnosu na ostali dio Bjelajskog polja.[2]

Povijest

Iznad cimeških kuća nalazi se arheološki lokalitet Crkvina. Tu je otkopan temelj crkve u obliku križa, a okolo se nalazi nekoliko gromila (pogrebnih humki). Prekopano ih je 18. U tri su nađene dječje kosti, u ostalim nakiti od bronce i jedna ukosnica od pozlaćenog srebra kao i željezni "rimski" ključ.[3] Čitav lokalitet je višeslojan, u rasponu od 4. do druge polovice 6. stolječa. Podrobnija ispitivanja pri Zemaljskom muzeju u Sarajevu su utvrdila da je ukosnica iz razdbolja kada su ovim krajevima vladali Istočni Goti pošto su predhodno srušili rimsko carstvo.[4]

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:

ukupno: 139

  • Srbi - 130
  • Muslimani - 9

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 27

  • Srbi - 24
  • Bošnjaci - 3

Izvori

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2020.
  2. Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
  3. Vejsil Ćurčić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1902.
  4. Alojz Benac, Đuro Basler i dr.: Kulturna istorija Bosne i Hercegvine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966.
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.