Smoljana
| Smoljana | |
|---|---|
  Smoljana | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Unsko-sanska županija |
| Općina/Grad | Bosanski Petrovac |
| Zemljopisne koordinate | 44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 151 |
Smoljana je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Zemljopis
Selo Smoljana je smješteno 6-7 km sjeverno od Bosanskog Petrovca u samom srcu Grmeča. Selo je otvorenog tipa, raspoređeno po obroncima Grmeča i na zapadnoj strani Bravskog polja. Okruženo je šumom (Omar, Dronjkuša, Ilina Greda, Javornjača, Tivsovac) pa je čitav život ljudi bio vezan za nju. Rijeka Smoljana je ponornica i izvire spod Mlinske grede.[2]
Povijest
U Smoljani postoje ostaci gradina iz rimskog doba. Jedna je Gradina Risovača, druga na Đelinu vrhu, treća kod Brankovića stana.[3]. Tamo je nađen nadgrobni natpis na pločici koji potiče iz kasnog doba rimskog carstva i otkriva postojanje jedne porodice aurelijevskog gentilnog imena koja je imala posjed na prostoru današnjeg sela Smoljana. Inače naziv sela otkriva još jednu zanimljivu pojedinost, a to je da je za vrijeme doseljavanja Slavena, bio naseljen od strane jednog ogranka slavenskog naroda Smoljana. Ovaj slavenski narod se na Balkan doselio iz prostora današnje istočne Njemačke i pripada Polapskim Slavenima i njegovi potomci su germanizirani. Najveći dio Smoljana se naselio u Pirinskoj Makedoniji, a pojedini njihovi manji dijelovi su se sigurno naseljavali na usputnim stanicama, pa tako i u petrovačkom području. Ovo dokazuje da se krajem VI. i početkom VII. st. Slaveni ne doseljevaju samo kao koherentni narodi, nego i u dijelovima.[4]
Stanovništvo
1991.
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:
ukupno: 497
- Srbi - 494
- Hrvati - 1
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2
2013.
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 151
- Srbi - 149
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
- ↑ Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
- ↑ V. Ćurčić: Starine iz okolice Bos. Petrovca, Gl. Zem. muz. 14, Sarajevo, 1902.
- ↑ Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||