Popis ugroženih mjesta svjetske baštine

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 507095 od 7. svibanj 2022. u 10:47 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Karta svijeta s istaknutim mjestima svjetske baštine u opasnosti

Na „Konvenciji svjetske baštine” (engl.: Convention concerning the protection of the World Cultural and Natural Heritage) koju je osnovao UNESCO 1972. godine, u članku 11.4, UNESCO može neka mjesta svjetske baštine, kojima treba hitna i organizirana pomoć, staviti na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[1] kako bi se skrenula pozornost javnosti i ohrabrile protumjere.[2] Pod opasnostima za prirodnu svjetsku baštinu podrazumjevaju se izravne prijetnje kojima bi se promijenile odlike lokaliteta kao što su prirodne katastrofe ili katastrofalno ljudsko djelovanje poput naseljavanja, zagađenja, drvosječe, rudarenja, poljoprivrede ili velikih građevinskih radova, kojima se smanjuje broj ugroženih vrsta u zaštićenom lokalitetu. Također postoje i opasnosti postupnih promjena koje mogu nastati geološkim, klimatskim i promjenama u okolišu[3]. Opasnosti za kulturnu baštinu podrazumjevaju propadanje materijala, konstrukcija, ukrasa ili općeg arhitektonskog jedinstva, gubitak povijesne autentičnosti i kulturnog značaja. Opasnosti koje mogu zaprijetiti i prirodnim i kulturnim lokalitetima su nekontrolirana izgradnja, oružani sukobi, nedostatak sustava upravljanja ili promjene u pravnoj zaštiti lokaliteta.

Prije no što dospije na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti, stanje lokaliteta se procjenjuje i primjenjuje se eventualni program popravnih mjera u suradnji s državom u kojoj se nalazi. Krajnju ulogu u određivanju statusa ima „Komitet svjetske baštine”. Financijsku pomoć „Fundacije svjetske baštine” može dobiti lokalitet odlukom komiteta, a stanje lokaliteta se procjenjuje svake godine. Ovisno o procjeni komitet može naložiti dodatne mjere ili pak izbrisati lokalitet s popisa ugrožene svjetske baštine ili popisa svjetske baštine općenito. Dva lokaliteta, arapski rezervat oriksa i dresdenska dolina Elbe su izbrisane s popisa mjesta svjetske baštine nakon što nisu rješeni njihovi problemi koji su ih smjestili na popis ugroženih mjesta svjetske baštine[4][5]

Popis

God. 2016. na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine našlo je se 55 mjesta svjetske baštine u skladu sa članom 11. (4.) Konvencije za zaštitu svjetskih spomenika[6]:

Ime; kako ga navodi Odbor svjetske baštine[7]
Lokacija; grada ili pokrajine, s imenom države i koordinatama
Kriterij; po kojemu je lokalitet upisan
Područje; u hektarima prema UNESCO-u
Godina (SB); kada je lokalitet upisan kao svjetska baština
Ugrožen; godina kada je lokalitet upisan kao ugrožena svjetska baština
Razlog; prijetnje koje su navele UNESCO da ga stavi na popis
Slika Ime Lokacija Kriterij Područje Godina (SB) Ugrožen Razlog
Abu Mena EgyAbusir,
Egipat
30°50′28″N 29°39′49″E / 30.84105°N 29.66349°E / 30.84105; 29.66349 (Abu Mena)		 Kulturno:
(iv)		 182 ha 1979. 2001. Propadanje tla uslijed miješanja gline s površine koja postaje "polutečna" u dodiru s "viškom vode"[8][9]
Alep SirijaAlepska oblast,
Sirija
36°13′N 37°10′E / 36.217°N 37.167°E / 36.217; 37.167 (Ancient City of Aleppo)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 — 1986. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[10]
Antička sela sjeverne Sirije SirijaAlepska oblast,
Sirija
36°20′N 36°50′E / 36.333°N 36.833°E / 36.333; 36.833 (Ancient Villages of Northern Syria)		 Kulturno:
(iii), (iv), (v)		 — 2011. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[11]
Aïr planine i pustinja Tenere Niger1Arlit,
Niger
18°16′37″N 7°59′58″E / 18.27694°N 7.99944°E / 18.27694; 7.99944 (Air and Ténéré Natural Reserves)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 7736000 ha 1991. 1992. Vojni sukob i građanski nemiri koji su prouzročili opadanje u broju zaštićenih vrsta životinja i općem gubitku vegetacije[12]
Askijeva grobnica MalGao,
Mali
16°17′23″N 0°02′40″W / 16.28972°N 0.04444°W / 16.28972; -0.04444 (Tomb of Askia)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 — 2004. 2012. Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega[13]
Ašur (Qal'at Sherqat) IraqSalah ad Din,
Irak
35°27′24″N 43°15′45″E / 35.45667°N 43.2625°E / 35.45667; 43.2625 (Ashur)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 70 ha 2003. 2003. Planirana izgradnja umjetnog jezera koje bi djelomično prekrilo laklitet je obustavljena početkom Iračkog rata, no nedostaje mu dostatna zaštita nove uprave[14]
Džungla Atsinanana MadIstočni Madagaskar,
Madagaskar
14°27′35″S 49°42′9″E / 14.45972°S 49.7025°E / -14.45972; 49.7025 (Rainforests of the Atsinanana)		 Prirodno:
(ix), (x)		 479660 ha 2007. 2010. Nezakonita sječa i krivolov ugroženih lemura[15]
Katedrala Bagrati GeorImereti,
Gruzija
42°15′44″N 42°42′59″E / 42.26222°N 42.71639°E / 42.26222; 42.71639 (Bagrati Cathedral and Gelati Monastery)		 Kulturno:
(iv)		 7.87 ha 1994. 2010. Velika obnova kojom će nepovratno biti promijenjen lokalitet i smanjena njegova autentičnost[16]
Battir, palestinska zemlja maslina i vina - kulturni krajolik južnog Jeruzalema PalBetlehem,
Palestina
31°43′29″N 35°08′12″E / 31.72472°N 35.13667°E / 31.72472; 35.13667 (Palestine: Land of Olives and Vines – Cultural Landscape of Southern Jerusalem, Battir)		 Kulturno:
(iv), (v)		 349 ha 2014. 2014. Krajolik je postao ranjiv pod utjecajem društveno-kulturnih i geopolitičkih transformacija koje bi mogla dovesti do nepovratnog oštećenja autentičnosti i cjelovitosti lokaliteta, posebice zbog početka izgradnje zida razdvajanja koji može izolirati poljoprivrednike iz područja koji tu djeluju stoljećima.[17]
Stari dio Beča AutBeč,
Austrija
48°12′N 16°22′E / 48.2°N 16.367°E / 48.2; 16.367 (Historic Centre of Vienna)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 371 ha 2001. 2017. Zbog izgradnje hotela Vienna Ice-Skating Club koji svojom visinom znatno škodi univerzalnoj vrijednosti lokaliteta[18]
Bosra SirijaDaara,
Sirija
32°31′N 36°29′E / 32.517°N 36.483°E / 32.517; 36.483 (Ancient City of Bosra)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv)		 — 1980. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[19]
Budine statue u Bamiyanu AfgBamijan,
Afganistan
34°49′55.35″N 67°49′36.49″E / 34.8320417°N 67.8268028°E / 34.8320417; 67.8268028 (Cultural Landscape and Archaeological Remains of the Bamiyan Valley)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii), (iv), (vi)		 159 ha 2003. 2003. Krhko održavanje uslijed napuštanja, vojne aktivnosti i dizanja u zrak dinamitom čime su urušavanjem ugrožene i niše Buda i daljnje propadanje budističkih zidnih slika, pljačkanje arheološkog lokaliteta[20]
Rodno mjesto Isusa: Bazilika Rođenja Isusova i hodočasničke staze Betlehema PalBetlehem,
Palestina*
31°42′N 32°11′E / 31.7°N 32.183°E / 31.7; 32.183 (Birthplace of Jesus: Church of the Nativity and the Pilgrimage Route, Bethlehem)		 Kulturno:
(v), (vi)		 2,98 ha 2012. 2012. Stavljeno odmah na popis zbog kontinuirane opasnosti i čestih sukoba Izraelaca i Palestinaca[21]
Chan Chan PerLa Libertad,
Peru
8°6′40″S 79°04′32″W / 8.11111°S 79.07556°W / -8.11111; -79.07556 (Chan Chan Archaeological Zone)		 Kulturno:
(i), (iii)		 600 ha 1986. 1986. Prirodna erozija[22]
Arheološki lokalitet Cirena LibJebel Akhdar,
Libija
32°49′30″N 21°51′30″E / 32.825°N 21.85833°E / 32.825; 21.85833 (Archaeological Site of Cyrene)		 Kulturno:
(ii), (iii), (vi)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[23]
Coro VenFalcón,
Venezuela
11°25′N 69°40′W / 11.417°N 69.667°W / 11.417; -69.667 (Coro and its Port)		 Kulturno:
(iv), (v)		 107 ha 1993. 2005. Oštećenje dugotrajnim padalinama od studenog 2004. do veljače 2005. godine, ali i izgradnjom nove šetnce na plaži i ulaznih vrata koji mogu značajno djelovati na integritet zaštićenog lokaliteta[24]
Stari Damask SirijaDamaščanska oblast,
Sirija
33°30′N 36°17′E / 33.5°N 36.283°E / 33.5; 36.283 (Ancient City of Damascus)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii), (iv), (vi)		 — 1979. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[25]
Stari gradovi Djennea MalDjenné,
Pogreška pri izradbi sličice: Mali
13°54′23″N 4°33′18″W / 13.90639°N 4.555°W / 13.90639; -4.555 (Old Towns of Djenné)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv)		 1988. 2016. Regionalna nesigurnost, sve lošije stanje starog grada, urbanizacija i erozija.[26]
Minaret i arheološki lokalitet u Džamu AfgGhōr,
Pogreška pri izradbi sličice: Afganistan
34°23′48″N 64°30′58″E / 34.39667°N 64.51611°E / 34.39667; 64.51611 (Minaret and Archaeological Remains of Jam)		 Cultural:
(ii), (iii), (iv)		 70 ha 2002. 2002. Nedostatak zakonske zaštite, uprave i jadno stanje lokaliteta[27]
Everglades UniFlorida,
SAD
25°19′0″N 80°56′0″W / 25.31667°N 80.93333°W / 25.31667; -80.93333 (Everglades National Park)		 Prirodno:
(viii), (ix), (x)		 592920 ha 1979. 1993.–2007., 2010. Oštećenja uslijed orkana Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem (1993), nastavak propadanja lokaliteta što je prouzrokovalo nestanak morskog života i pad broja životinjskih vrsta (2010.)[28]
Pogreška pri izradbi sličice: Stari grad Gadames LibGadames,
Pogreška pri izradbi sličice: Libija
30°08′00″N 9°30′00″E / 30.133333°N 9.5°E / 30.133333; 9.5 (Old Town of Ghadamès)		 Kulturno:
(v)		 1986. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[29]
Garamba DemOrientale,
DR Kongo
4°0′0″N 29°15′0″E / 4°N 29.25°E / 4; 29.25 (Garamba National Park)		 Prirodno:
(vii), (x)		 500000 ha 1980. 1984.–1992., 1996. Pad broja Bijelih nosoroga (1984.); krivolov dva nosoroga i ubojstvo dva lovočuvara, te nedostatak protumjera odgovornih vlasti (1996.)[30]
Hatra IraqNiniva,
Pogreška pri izradbi sličice: Irak
35°35′17″N 42°43′06″E / 35.58806°N 42.71833°E / 35.58806; 42.71833 (Hatra)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 70 ha 2007. 2015. Briga o stanju iračke baštine nakon namjernog uništavanja od strane ISIL-a[31]
Stari grad Hebron/Al-Khalil PalZapadna obala,
Palestina
31°32′N 35°05′E / 31.533°N 35.083°E / 31.533; 35.083 (Hebron/Al-Khalil Old Town)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 20,6 ha 2017. 2017. Lokalitet upisan na popis ugroženih mjesta odmah po dospjeću na popis svjetske baštine zbog otvorenih sukoba o svojatanju loklaiteta između Židova i Arapa.[32]
Humberstone i Santa Laura ChilTarapacá,
Čile
20°12′30″S 69°47′40″W / 20.20833°S 69.79444°W / -20.20833; -69.79444 (Humberstone and Santa Laura Saltpeter Works)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 — 2005. 2005. Krhko stanje građevina uslijed četrdesetogodišnjeg nemara, oštećenja vandala i djelomičnog pljačkanja[33]
Istočni Rennell SolSalomonski Otoci,
Salomonski Otoci
11°40′60″S 160°19′60″E / 11.68333°S 160.33333°E / -11.68333; 160.33333 (East Rennell)		 Prirodno:
(ix)		 37000 ha 1998. 2013. Ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma na samoj granici zaštićenog područja ugrožava ovaj najveći atol na svijetu[34]
Stari grad (Jeruzalem) JerJeruzalem,
Palestina*
Izrael*
31°46′36″N 35°14′03″E / 31.77667°N 35.23417°E / 31.77667; 35.23417 (Old City of Jerusalem and its Walls)		 Kulturno:
(ii), (iii), (vi)		 — 1981. 1982. Nekontrolirani urbani razvoj, opće propadanje i loše održavanje zbog pojačanog turizma i nedostatka održavanja[35]
Pogreška pri izradbi sličice: Kahuzi-Biega DemJužni Kivu
i Maniema,
DR Kongo
2°30′0″S 28°45′0″E / 2.5°S 28.75°E / -2.5; 28.75 (Kahuzi-Biega National Park)		 Prirodno:
(x)		 600000 ha 1980. 1997. Sječa šume, lov i posljedice građanskog rata[36]
Grobnice kraljeva Buganda u Kasubi UgandaKampala,
Uganda
0°19′45″N 32°33′12″E / 0.32917°N 32.55333°E / 0.32917; 32.55333 (Tombs of Buganda Kings at Kasubi)		 Kulturno:
(i), (iii),
(iv), (vi)		 27 ha 2001. 2010. Uništenje Muzibu Azaala Mpanga, glavne zgrade na lokalitetu, požarom u ožujku 2010.[37]
Krak des Chevaliers i Qal’at Salah El-Din SirijaHoms,
Sirija
34°46′N 36°15′E / 34.767°N 36.25°E / 34.767; 36.25 (Crac des Chevaliers and Qal’at Salah El-Din)		 Kulturno:
(ii), (iv)		 — 2006. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[38]
Arheološki lokalitet Leptis Magna LibKhoms,
Libija
32°38′18″N 14°17′35″E / 32.63833°N 14.29306°E / 32.63833; 14.29306 (Archaeological Site of Leptis Magna)		 Kulturno:
(i), (ii), (iii)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[39]
Liverpool - pomorsko-trgovački grad Uk Engleska,
Ujedinjeno Kraljevstvo
53°24′0″N 02°59′0″W / 53.4°N 2.98333°W / 53.4; -2.98333 (Liverpool – Maritime Mercantile City)		 Kulturno:
(i), (iv)		 136 ha 2004. 2012. Upisano zbog predložene izgradnje "Liverpool Waters", masivne rekonstrukcije povijesnih pristaništa sjeverno od centra grada[40]
Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara TanKilwa,
Tanzanija
8°57′28″S 39°31′22″E / 8.95778°S 39.52278°E / -8.95778; 39.52278 (Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara)		 Kulturno:
(iii)		 — 1981. 2004. Nastavak propadanje lokaliteta zbog različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama[41]
Manovo-Gounda St Floris CenBamingui-Bangoran,
Srednjoafrička Republika
9°0′0″N 21°30′0″E / 9°N 21.5°E / 9; 21.5 (Manovo-Gounda St Floris National Park)		 Prirodno:
(ix), (x)		 1740000 ha 1988. 1997. Nezakonita ispaša i krivolov, uvjeti slabljenja sigurnosti[42]
Nan Madol: obredno središte istočne Mikronezije MicronesiaTemwen otok,
Savezne Države Mikronezije
6°50′23″N 158°19′51″E / 6.83972°N 158.33083°E / 6.83972; 158.33083 (Nan Madol: Ceremonial Centre of Eastern Micronesia)		 Kulturno:
(i), (iii), (iv), (vi)		 76,7 ha 2016. 2016. Nekontrolirano zakrčavanje kanala što pridonosi zarastanju koje potkopava postojeće građevine.[43]
Nimba CotLola,
Obala Bjelokosti*
Gvineja*
7°36′11″N 8°23′28″W / 7.603°N 8.391°W / 7.603; -8.391 (Mount Nimba Strict Nature Reserve)		 Prirodno:
(ix), (x)		 18000 ha 1981. 1992. Koncesija rudarenja željeza na prostorima zaštićenog lokaliteta i priljev velikog broja izbjeglica na gvinejskom dijelu parka[44]
Niokolo-Koba SenTambacounda
i Kédougou,
Senegal
13°04′0″N 12°43′0″W / 13.06667°N 12.71667°W / 13.06667; -12.71667 (Niokolo-Koba National Park)		 Prirodno:
(x)		 913000 ha 1981. 2007. Degredacija lokaliteta, nizak broj populacije sisavaca, problemi uprave iloš utjecaj predložene brane na Gambijkoj rijeci[45]
Rezervat Okapi Dem Orientale,
DR Kongo
2°00′0″N 28°30′0″E / 2°N 28.5°E / 2; 28.5 (Okapi Wildlife Reserve)		 Prirodno:
(x)		 1372625 ha 1996. 1997. Pljačkanje prostorija uprave i ubojstvo slonova tijekom oružanih sukoba u okolici[46]
Palmira SirijaPalmirski distrikt,
Pogreška pri izradbi sličice: Sirija
34°46′N 36°15′E / 34.767°N 36.25°E / 34.767; 36.25 (Site of Palmyra)		 Kulturno:
(i), (ii), (iv)		 — 1980. 2013. Zbog ratnih sukoba, 20. lipnja 2013. godine UNESCO je odlučio staviti svih šest mjesta svjetske baštine u Siriji na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti[47]
Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo Pan Colón,
Panama
9°33′0″N 79°39′0″W / 9.55°N 79.65°W / 9.55; -79.65 (Fortifications on the Caribbean Side of Panama: Portobelo-San Lorenzo)		 Kulturno:
(i), (iv)		 1980. 2012. Upisano zbog nedostatnog održavanja i nekontrolirane urbane izgradnje[48]
Rezervat biosfere Rio Plátano Dem La Mosquitia ,
Honduras
15°44′40″N 84°40′30″E / 15.74444°N 84.675°E / 15.74444; 84.675 (Río Plátano Biosphere Reserve)		 Prirodno:
(vii), (viii), (ix), (x)		 500000 ha 1979. 2011. Upisano na zahtjev Hondurasa zbog krivolova, bespravne sječe drva i otuđivanja zemljišta koji su se javili uslijed nomugućnosti obavljanja zaštite zbog prisustva trgovaca drogom[49]
Arheološki lokalitet Sabrata LibSabrata,
Pogreška pri izradbi sličice: Libija
32°48′19″N 12°29′06″E / 32.80528°N 12.485°E / 32.80528; 12.485 (Archaeological Site of Sabratha)		 Kulturno:
(iii)		 1982. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[50]
Salonga DemJužni Kivu
i Maniema,
DR Kongo
2°00′0″S 21°0′0″E / 2°S 21°E / -2; 21 (Salonga National Park)		 Prirodno:
(vii), (ix)		 3600000 ha 1984. 1984.–1992., 1999. Pad populacije Bijelih nosoroga (1984.), raspad uprave (1999.)[51]
Samarra IraqSalah ad Din,
Pogreška pri izradbi sličice: Irak
34°11′54″N 43°52′27″E / 34.19833°N 43.87417°E / 34.19833; 43.87417 (Samarra Archaeological City)		 Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 15058 ha 2007. 2007. Sigurnosni uvjeti nakon Iračkog rata i nedostatk državne zaštite i uprave lokalitetom[52]
Sana (grad) YemSana (muhafaza),
Jemen
15°21′N 44°12′E / 15.35°N 44.2°E / 15.35; 44.2 (Historic Town of Zabīd)		 Kulturno:
(iv), (v), (vi)		 — 1986. 2015. Stari grad Sane pretrpio ozbiljnu štetu zbog oružanog sukoba u zemlji.[53]
Rezervat životinja Selous TanJužna Tanzanija,
Tanzanija
9°00′00″S 37°24′00″E / 9°S 37.4°E / -9; 37.4 (Selous Game Reserve)		 Prirodno:
(ix), (x)		 — 1982. 2014. Raširen krivolov je izazvalo dramatičan pad divljih populacija, osobito slonova i nosoroga čiji brojevi su pali za gotovo 90 posto od 1982. godine, kada je mjesto upisano na popis svjetske baštine.[54]
Srednjovjekovni spomenici na Kosovu SerbKosovo[55] ,42°39′40″N 20°15′56″E / 42.66111°N 20.26556°E / 42.66111; 20.26556 (Medieval Monuments in Kosovo) Kulturno:
(ii), (iii), (iv)		 2.88 ha 2004 2006. Nedostatk pravne i upravne zaštite, politička nestabilnost i nesigurnost[56]
Povijesno središte Šahrisabza UzbKaškadarinski vilajet,
Uzbekistan
39°3′0″N 66°50′0″E / 39.05°N 66.83333°E / 39.05; 66.83333 (Historic Centre of Shakhrisyabz)		 Kulturno:
(iii), (iv)		 240 ha 2000. 2016. Uništenje zgrada u povijesnoj četvrti i nastavak urbanog razvoja.[57]
Šibam YemHadramaut,
Jemen
15°55′N 48°37′E / 15.917°N 48.617°E / 15.917; 48.617 (Old Walled City of Shibam)		 Kulturno:
(iii), (iv), (vi)		 — 1982. 2015. Stari utvrđeni grad Šibam je pod potencijalnom prijetnjom od oružanog sukoba, što spriječava obnovu i upravljanje problemima koji su već uočeni na mjestu.[58]
Umjetnost na stijenama Tadrart Akakusa LibFezan,
Pogreška pri izradbi sličice: Libija
24°50′00″N 10°20′00″E / 24.833333°N 10.333333°E / 24.833333; 10.333333 (Rock-Art Sites of Tadrart Acacus)		 Kulturno:
(iii)		 1985. 2016. Libijski građanski rat, prisutstvo naoružanih skupina, već načinjena i moguća buduća oštećenja lokaliteta[59]
Timbuktu MalTimbuktu,
Pogreška pri izradbi sličice: Mali
16°46′N 3°00′W / 16.767°N 3°W / 16.767; -3 (Timbuktu)		 Kulturno:
(ii), (iv), (v)		 — 1988. 2012. Upisano na zahtjev Malijske vlade zbog vojnih sukoba pobunjenih Tuarega[60]
Tropske kišne šume na Sumatri IndnSumatra,
Indonezija
2°25′0″S 101°29′0″E / 2.41667°S 101.48333°E / -2.41667; 101.48333 (Tropical Rainforest Heritage of_Sumatra)		 Prirodno:
(vii), (ix), (x)		 250000 ha 2004. 2011. Krivolov, ilegalna sječa drva i bespravno krčenje šuma za stvaranje poljoprivrednog zemljišta i putova[61]
Nacionalni parkovi jezera Turkana KenKenija, Velika rasjedna dolina
Kenija
3°3′N 36°30′E / 3.05°N 36.5°E / 3.05; 36.5 (Lake Turkana National Parks)		 Prirodno:
(viii), (x)		 161,485 ha 1997. 2018. Zbog razornog učinka izgradnje Etiopijske Gibe III brane na tijek i ekosustav jezera[62]
Nacionalni park Virunga DemSjeverni Kivu
and Orientale,
DR Kongo
0°55′0″N 29°10′0″E / 0.91667°N 29.16667°E / 0.91667; 29.16667 (Virunga National Park)		 Prirodno:
(vii), (viii), (x)		 800000 ha 1979. 1994. Sječa šume i krivolov zbog priliva izbjeglica tijekom građanskog rata u Ruandi[63]
Zabīd YemAl Hudajdah,
Jemen
14°12′N 43°19′E / 14.2°N 43.317°E / 14.2; 43.317 (Historic Town of Zabīd)		 Kulturno:
(ii), (iv), (vi)		 — 1993. 2000. Ruševno stanje povijesnih zgrada, upisano na zahtjev države[64]

Lokaliteti izbrisani s popisa

Lokaliteti koji su bili na popisu ugrožene svjetske baštine, ali su nakon poboljšanog upravljanja ili uvjeta skinuti s popisa. U zagradi su godine upisa i ispisa s ovog popisa.

Izvori

  1. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  5. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. ↑ List of World Heritage in Danger unesco.org (eng.) Pristupljeno 26. kolovoza 2016.
  7. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  8. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  9. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  10. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  11. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  12. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  13. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  14. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  15. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  16. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  17. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  18. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  19. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  20. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  21. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  22. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  23. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  24. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  25. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  26. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  27. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  28. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  29. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  30. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  31. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  32. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  33. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  34. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  35. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  36. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  37. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  38. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  39. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  40. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  41. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  42. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  43. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  44. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  45. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  46. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  47. ↑ Syria’s Six World Heritage sites placed on List of World Heritage in Danger na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 20. lipnja 2013.
  48. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  49. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  50. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  51. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  52. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  53. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  54. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  55. ↑ Kosovo je predmet teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo jednostrano je proglasila neovisnost 17. veljače 2008., ali Srbija je i dalje polaže zahtjev za njezin dio suverenog teritorija. Dvije vlade počele su normalizirati odnose, kao dio Briselskog sporazuma iz 2013. godine. Kosovo je trenutno priznato kao neovisna država 97 od 193 države članice Ujedinjenih naroda. Ukupno je 112 država članica UN-a u nekom trenutku priznalo Kosovo, od kojih je 18 kasnije povuklo svoje priznanje. pdf je Briselski sporazum engleski 0.
  56. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  57. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  58. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  59. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  60. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  61. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  62. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  63. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  64. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Popis_ugroženih_mjesta_svjetske_baštine&oldid=507095"