Arad (Arad, Rumunjska)
| Arad Arad | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 46°10′N 21°19′E / 46.167°N 21.317°E | |||
Država:  Rumunjska
|
|||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Gheorghe Falcă (Demokratska liberarna stranka) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 46.18 | ||
| Stanovništvo (2002.) | |||
| - Grad | 172.827 | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 310xxx (stari: 2900) | ||
| Pozivni broj | (+40) 02 57 | ||
| Gradovi prijatelji | Atlit, Fushun, Gyula, Vašarelj, Giv'atayim, Zrenjanin, Pečuh | ||
| Službena stranica [1] | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Arada u Rumunjskoj | |||
Arad je glavni grad županije Arad u zapadnom djelu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Crişani, dio Transilvanije, na rijeci Morišu. Nalazi se blizu granice Rumunjske s Mađarskom i Srbijom. U prošlosti je grad bio pod vlašću Mađarske.
Povijest
Arad se prvi put spominje u 11. st. Bio je dio Mađarskog kraljevstva. Nakon monglolske invazije 1241. se grade zidine. Krajem 14. i u 15. stoljeću na područje oko Arada naselili su Srbi, bježeći iz Srbije pred Turcima. Tu i danas postoji veća srpska manjina. Grad je 1514. razrušen za vrijeme seljačke bune Györgyja Dózse.
Turci su ga zauzeli 18. rujna 1551. i do 1554. podigli novu utvrdu koja je služila kao oslonac za pohode u Ugarsku. Austrijanci su grad oslobodili 1685., tijekom Velikog turskog rata. Karlovačkim mirom ponovno je vraćen Ugarskoj te dolazi pod vlast Habsburgovaca. te se tada u grad doseljavaju Nijemci, Mađari i Srbi. Od 1699. do 1741. u Aradu je sjedište zapovjedništva Vojne granice za sektor Moriš. U neposrednoj blizini grada, na meandru rijeke Moriš, Austrijanci su između 1765. i 1776. izgradili tvrđavu sa 6 bastiona, 6 revelina, slomljenim kurtinama, malim linetama i anvelopom. U 19. stoljeću grad se brzo gospodarski razvija, te 1834. dobiva status slobodnog kraljevskog grada.
Grad je imao značajnu ulogu u Mađarskoj revoluciji, kada je tijekom listopada 1848., oko 20 000 Mađara blokiralo tvrđavu. Austrijska posada od 15,000 ljudi kapitulirala je tek 1. srpnja 1849. zbog gladi i nakon što je odbila tri juriša. Od 2. kolovoza 1849. u Aradu je bilo sjedište privremene vlade Lajosa Kossutha. Poslije kapitulacije mađarske revolucionarne vojske, 13. kolovoza 1849. kod Világosa, garnizon u Aradu kapitulirao je četiri dana kasnije položivši oružje Rusima. Austrijanci su 6. listopada 1849. osudili na smrt 13 mađarskih generala od kojih je 9 obješeno, a 4 streljana.
U 20. stoljeću grad se brzo industrijalizira (1909. je sagrađena prva mađarska tvornica automobila Marta). 1913. je sagrađena prva elektrificirana željeznička pruga u istočnoj Europi koja povezuje Arad s obližnjim mjestom Podgorijom. Za vrijeme Prvog svjetskog rata u aradskoj tvrđavi bio je logor za internirane Srbe iz Srbije te Bosne i Hercegovine.
Nakon kraja Prvog svjetskog rata, 1918. sastaje se Rumunjsko centralno narodno vijeće koje traži pripojenje cijele Transilvanije s Aradom Rumunjskoj. To je postignuto Trianonskim sporazumom 1919. iako su prije rata 73% stanovništva činili Mađari, a 16% Rumunji. Nakon dolaska pod rumunjsku vlast se mnogi Mađari iseljavaju, a doseljavaju Rumunji. Arad je i dalje bio jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova u Rumunjskoj i gospodarsko sjedište Transilvanije.
Arad je zahvaljujući položaju blizu mađarske granice bio značajan gospodarski centar i tokom komunističkog razdoblja nakon 2. svj. rata. Arad je nakon Temišvara bio drugi grad u Rumunjskoj koji je srušio komunističku vlast 1989. godine. Nakon pada komunizma se grad jače razvija nego ostatak Rumunjske. 1999. se otvara industrijska zona.
Zemljopis
Grad je smješten na krajnjem zapadu Rumunjske u blizini tromeđe Rumunjske, Mađarske i Srbije. Nalazi se u Panonskoj nizini u blizini planine Zarand koja je dio planinskog lanca Karpata. Nalazi se na meandru rijeke Moriša.
Arad ima vrlo značajan prometni položaj (nalazi se na križanju puteva prema Temišvaru, Oradei i Segedin u Mađarskoj). Kroz Arad prolazi glavna prometna veza Rumunjske s Mađarskom i dalje prema zapadu. To je važno zbog mnogih stranih ulaganja koja pogoduju gospodarskom razvoju Arada.
Znamenitosti
Značajna je gradska tvrđava koja je sagrađena u obliku šesterokrake zvijezde, a s tri strane ju okružuje meandar rijeke Mureş. Zanimljiva je gradska vijećnica građena u neorenesansnom stilu krajem 19. st., kazalište u neoklasicističkom stilu, palača kulture građena mješavinom raznih stilova (neoklasicizam, gotika, renesansa) i brojne palače u secesijskom stilu.
Gradovi prijatelji
Literatura
- ”Arad”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 195.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Arad (Arad, Rumunjska) |
| |||||||