Burgas

Burgas; Бургас
	Kolaž BurgasaKolaž Burgasa
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 42°30′N 27°28′E / 42.5°N 27.467°E
Država	Bugarska
Oblast	Burgas
	Vlast
- Gradonačelnik	Dimitar Nikolov
	Površina
- Ukupna	253,644 km2
Visina	0-109 m.n.v.
	Stanovništvo (2007.)
- Grad	229 250
Vremenska zona	EEST (UTC+2)
Poštanski broj	8000
Pozivni broj	056
	Službena stranica Stranice grada Burgasa
Zemljovid
	; Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je grad Bugarskoj. S 229 250 stanovnika je četvrti grad po veličini (drugi na moru), a po površini od 253,644 km² među najvećima u Bugarskoj. Grad je središte istoimene bugarske oblasti i turističko središte na Crnomorskoj obali.

Grad se nalazi na najzapadnijoj točki Crnog mora, u velikom Burgaskom zaljevu. S kopna je sa zapada, sjeveroistoka i jugozapada okružen Burgaskim, Atanasovskim i Маndrenskim jezerom. Burgas je najveća i najvažnija bugarska morska luka. Danas je ključno gospodarsko, kulturno i turističko središte jugoistočne Bugarske, s međunarodnom zračnom lukom koja povezuje brojna turistička naselja na južnoj obali Bugarske.

Povijest

Burgas je nasljednik drevnog grčkog grada Pirgos (grčki: Πύργος), koji su osnovali kolonisti iz Apolonije (današnji Sozopol) kao vojnu i osmatračku postaju drugih važnih naselja u toj regiji - Mesembriji. Današnji grad Burgas, prostire se na temeljima Pirgosa, ali i još tri drevna naselja: Castritiona, Skafide i Rosokastrona.

Za vrijeme vladavine Rima, Burgas je nosio ime Deultum, i bio je osnovan kao naselje rimskih vojnih veterana za cara Vespazijana. U srednjem vijeku izgrađena je mala utvrda nazvana Pirgos (grčki: Πύργος znači toranj). Tek od XVII stoljeća naselje se zove Ahelo-Pirgas. Ovo naselje je kasnije preimenovano u Burgas. U ranim 1800-tim stanovništvo Burgasa se smanjilo nakon učestalih pljački i razbojstava koje su nad njima vršili razbojnici krdžalije.

Sredinom XIX. stoljeća gospodarstvo grada se oporavilo, zahvaljujući brodogradnji i izvozu žitarica.^[1] U vrijeme oslobođenja Bugarske od otomanske vlasti (1885.), to je bilo malo naselje sa svega oko 3000 stanovnika, od kojih su većina bili Grci uz Armence, Turke, Židove i Bugare. Nakon toga počeo je nagli razvoj Burgasa u suvremeni europski grad. Podignuta je rafinerija i pogoni kemijske industrije, pored grada otvoreni su rudnici željeza i solane.

Gospodarstvo

U XIX. stoljeću, s povećanjem pomorskog prometa u Crnom moru, Burgas je postao značajna luka. Izgradnjom željezničke pruge Solun-Istanbul značaj luke je opao, jer je većina njenog tadašnjeg prometa bila usmjerena prema lukama na jugu Crnog mora: Istanbulu, Trabzonu i drugim. Nakon što je 1903. izgrađena željeznička pruga do Burgasa, ponovno je porastao promet u luci.

Danas je luka grada Burgasa najveća u Bugarskoj i značajan čimbenik u lokalnom gospodarstvu.

Zračna luka Burgas nalazi se u sjeveroistočno od Burgasa, u predgrađu Sarafovo. S preko dva milijuna putnika godišnje zauzima drugo mjesto u Bugarskoj, iza Zračne luke Sofija.

Burgas je i sveučilišni grad sa 6000 studenata.

U Burgasu djeluju konzularna predstavništva Turske, Bjelorusije, Rumunjske, Rusije i Ukrajine.