Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ante Ledić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 501812 od 1. svibanj 2022. u 05:46 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Ante Ledić (Aržano, 12. listopada 1939.) hrvatski političar i sportaš.

Životopis

Nakon srednje škole u Splitu, završava Šumarski fakultet u Zagrebu. Od 1956. aktivno se bavi atletikom. Prvak Jugoslavije u skoku u dalj i desetoboju te doprvak Balkanskog prvenstva u skoku u dalj. Kasnije se uključuje u športsko boćanje te postaje višestruki momčadski prvak Zagreba i Hrvatske.

Predsjednik Boćarskog kluba Zrinjevac od njegova osnutka i kojemu je od osnutka i izbornik hrvatskih boćarskih reprezentacija. Pridonosi razvoju i društvenom prihvatu hrvatskoga športa u cjelini, posebice košarke, atletike, streljaštva i šaha. Potiče športsko nakladništvo i izgradnju športskih objekata, kao što su Boćarski dom i Atletska dvorana na Prisavlju u Zagrebu.

Član je Hrvatskoga olimpijskog odbora u dva četverogodišnja mandata, trenutačno je na čelu Etičkog povjerenstva HOO-a. Nositelj je Nagrade Grada Zagreba za šport i državne Nagrade "Franjo Bučar".

Od 1968. zaposlen je u Rasadniku Jankomir u Zagrebu. Rukovodi poslom objedinjavanja hortikulturnih komunalnih djelatnosti Grada Zagreba, iz kojih nastaje poduzeće "Zrinjevac". Tehnički je ravnatelj do 1988., kada je imenovan za glavnog ravnatelja. Organizira međunarodnu izložbu cvijeća "Floraart", kao i izložbu "Vino u Hrvata". Poduzeće "Zrinjevac" 1993. godine dobiva Nagradu Grada Zagreba, a 1996. Nagradu Državne uprave za zaštitu okoliša. U prosincu 2001. godine, unatoč peticiji zaposlenika "Zrinjevca", nije ponovno izabran za glavnog ravnatelja.

Ugledan je hrvatski vinar i vinogradar, 1995. postaje član udruge Europskih vinskih vitezova. Društvo drevnih Zagrepčana proglašava ga 2001. počasnim građaninom Grada Zagreba. Jedan je od inicijatora i aktivan sudionik izgradnje višestranačkog sustava u Hrvatskoj (tzv. Plešivički sastanak 19. siječnja 1989. u Ledićevoj vikendici na Plešivici, na kojemu je formiran budući HDZ). Dragovoljac je u obrani Republike Hrvatske.

Godine 1995. Predsjednik Republike Hrvatske odlikuje ga Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za doprinos gospodarstvu, Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicom domovinske zahvalnosti.

Inicijator je i predsjednik Djelatnog odbora za izgradnju crkve Svete Matere Slobode, spomenika svima koji su u Domovinskom ratu poginuli za Hrvatsku.

U siječnju 2000. bio je kandidat za predsjednika Republike Hrvatske, a u prosincu iste godine osniva stranku Hrvatski demokršćani, koja se 2009. utapa u Hrvatsku demokršćansku stranku. Osnutkom Hrasta, ulazi u tu stranku.