Hrvatski rast
Ovo je članak o stranci Hrvatski rast (Hrast) osnovanoj 2010. Za stranku Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku osnovanu 2012. pogledajte članak Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku.Hrvatski rast (Hrast) hrvatski je politički pokret, stranka i udruga, koji objedinjava političke stranke, građanske udruge i pojedince, tradicionalno, konzervativno, nacionalno i demokršćanski usmjerene.
Povijest[uredi]
Predstavljanje[uredi]
Pokret Hrvatski rast, skraćeno Hrast, predstavljen je javnosti 10. prosinca 2010., u Zagrebu.
"Hrast je zajedništvo stranaka, udruga, organizacija i pojedinaca. Osnovni cilj Hrasta je demokratskim se putem suprotstaviti sadašnjoj dubokoj duhovnoj i upravljačkoj krizi u Hrvatskoj, te na narednim parlamentarnim, lokalnim i predsjedničkim izborima omogućiti da u sve hrvatske državne i društvene institucije napokon dođu moralne i stručne te socijalno i nacionalno odgovorne osobe" – navedeno je na predstavljanju, a kao temeljne vrijednosti za koje će se zalagati ističu se: kršćanstvo, obitelj, domoljublje i čovjekoljublje, što uključuje solidarnost i socijalnu osjetljivost.
Pokret Hrast činili su: Obiteljska stranka, tadašnji predsjednik Ivica Relković; Udruga "Glas roditelja za djecu" – GROZD, tadašnji predsjednik Ladislav Ilčić; Hrvatska republikanska zajednica, predsjednik Mario Ostojić; Hrvatsko kulturno vijeće, predsjednik Hrvoje Hitrec; Udruga HOD, predsjednik Dražen Dujmović; Hrvatsko društvo političkih zatvorenika; građanska inicijativa Hrvatski pleter, predsjednik Ivo Markulin, kao i druge brojne organizacije civilnog društva. Među članovima su se isticali bivši predsjednički kandidati dr. Miroslav Tuđman, dr. Josip Jurčević i Ante Ledić.
Za prvu predsjednicu Hrasta izabrana je dopredsjednica GROZD-a Željka Markić.
Raskol[uredi]
U Hrastu je došlo do raskola u lipnju i srpnju 2011. Prema navodima većine članova Predsjedništva stranke, predsjednica stranke Željka Markić protupravno je preuzela samostalno vođenje stranke, te je u tu svrhu organizirano nasilno prekidanje sjednice Predsjednštva 4. srpnja 2011[1][2]. Predsjednica Željka Markić osporava te navode[nedostaje izvor].
Od tada skupine okupljene oko predsjednice, a to su Glas roditelja za djecu, Hrvatska republikanska zajednica, Hrvatsko kulturno vijeće i dr., nastavljaju se javno predstavljati kao Hrast. Druga strana, među kojima su Obiteljska stranka, HOD, Hrvatsko drštvo političkih zatvorenika, Hrvatski pleter, Miroslav Tuđman, Josip Jurčević, Ante Ledić i dr., smatraju projekt propalim i prestaju javno govoriti o Hrastu.
Ipak, većina u Predsjedništvu odredila je kapetana Ivu Markulina za vršitelja dužnosti predsjednika Hrasta umjesto Željke Markić. Od tada se vodi spor oko legalnog predstavljanja stranke koji još nije riješen[2][3].
Izbori[uredi]
Hrvatski rast, još uvijek zastupan po predsjednici Željki Markić, na parlamentarne izobre 2011. izašao je u svih 10 izbornih jedinica kao i u dijaspori ukupno osvojivši malo manje od 30 000 glasova, ali niti jedan mandat u Hrvatskome saboru.
Na isti način, Hrast se kandidirao na lokalnim izborima 2012. i osvojio nekoliko mandata.
Na dan 4. kolovoza 2020. godine, u Registru političkih stranaka Republike Hrvatske, Ministarstva uprave, navodi se sljedeće:
"Ilčić Ladislav - PREDSJEDNIK - predstavlja i zastupa;"
Nova stranka[uredi]
Podrobniji članak o temi: Hrast - Pokret za uspješnu HrvatskuZbog nemogućnosti preuzimanja stranke od većine u Predsjedništvu, skupine okupljene oko predsjednice krajem 2012. osnivaju novu stranku Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku. Predsjednik nove stranke je Ladislav Ilčić[3]. Nova stranka koristi isti vizualni identit i sličan naziv kao i Hrvatski rast, što može dovesti do zabune.