Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Sveučilište u Zagrebu
Šumarski fakultet u Zagrebu
grb Sveučilišta
Osnovan 1959.[1]
Dekan Vladimir Jambreković
Zaposlenika oko 200
Studijski programi
Preddiplomski šumarstvo
urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša
drvna tehnologija
Diplomski • Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem
• Tehnike, tehnologije i management u šumarstvu
• Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša
• Drvnotehnološki procesi
• Oblikovanje proizvoda od drva
Službena stranica

Šumarski fakultet u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.

Moderne nove zgrade Šumarskog fakulteta

Zavodi fakulteta

  • Šumarski odsjek
    • Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma
    • Zavod za izmjeru i uređivanje šuma
    • Zavod za šumarske tehnike i tehnologije
    • Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku
    • Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
    • Zavod za nastavno-pokusne šumske objekte: NPŠO Zagreb, NPŠO Lipovljani, NPŠO Zalesina, NPŠO Velika, NPŠO Rab
  • Drvnotehnološki odsjek
    • Zavod za znanost o drvu
    • Zavod za organizaciju proizvodnje
    • Zavod za tehnologije materijala
    • Zavod za namještaj i drvne proizvode
    • Zavod za procesne tehnike

O fakultetu

Šumarski fakultet je međunarodno prepoznatljiva institucija u školovanju visokostručnih kadrova za potrebe šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja. Fakultet je mjesto trajnoga obrazovanja i izrastanja intelektualaca širokoga spektra znanja koji su prepoznatljivi u svojem djelovanju ne samo u struci nego i u društvenom životu Hrvatske. U svoje djelovanje Fakultet je utkao svu svoju slavnu prošlost i djelovanje prethodnika. Šumarstvo kao struka ima svoja pisana pravila i vrijednosne stavove, ali i nepisana se uče u praksi.

Moderno šumarstvo je znanost, posao i umijeće gospodarenja i čuvanja šuma te s njime povezanoga zemljišta za trajnu dobrobit gospodarstva, društva i okoliša. Ono razumijeva uravnoteženo gospodarenje šumskim resursima radi optimalnoga prinosa šumskih proizvoda, biljnoga i životinjskoga svijeta, očuvanja obilnih pričuva čiste vode, atraktivnoga i rekreacijskoga okoliša kako u prirodnim, tako i urbanim sredinama, te pružanju raznovrsnih usluga i proizvoda npr. u turizmu, športu i sl.

Drvna tehnologija je znanost i struka, a definira se kao integrirana primjena prirodnih i tehničkih znanosti u svrhu proizvodnje proizvoda od obnovljivoga prirodnog resursa – drva. Specifičnost je ovoga znanstvenog polja i struke u tome što se bavi razvojem i oblikovanjem novih proizvoda na osnovi drva i drvnih materijala, te specifičnim procesnim i proizvodnim tehnologijama njihove prerade i obrade primjerene zahtjevima biomaterijala. Uz to, područje drvne tehnologije sve je značajnije i zbog primjene biomase kao ekoenergenta. Šumarstvo, prerada drva i proizvodnja namještaja nude ekonomske, razvojne i socijalne prednosti i mogućnosti. Značajan su izvor zapošljavanja i ekonomskoga prosperiteta u nas i u svijetu, ali uz oprezno balansiranje s multifunkcijskom ulogom šume. Održivost i višefunkcionalnost šuma moraju biti usmjerene ka funkciji održivoga razvoja i ekološki učinkovite industrije bazirane na preradi drva.

Fakultet pruža velike mogućnosti uključivanja u međunarodnu suradnju s umreženim europskim šumarskim fakultetima, kroz razne oblike izravne suradnje.

Početkom šumarskog obrazovanja u Hrvatskoj smatra se osnivanje Šumarskog odjela Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860.

Iz Šumarskog odjela razvija se visokoškolska nastava koja započinje 1898. osnivanjem Šumarske akademije kao dijela Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Visokoškolska šumarska nastava u Hrvatskoj započinje 1898., osnivanjem šumarske akademije u Zagrebu, u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Danas Šumarski fakultet, kao jedina znanstveno-nastavna ustanova te vrste u Hrvatskoj, ostvaruje svoju znanstveno nastavnu aktivnost u dva odsjeka, izvodeći tri preddiplomska i četiri diplomska studija. U znanstvenoistraživačkom radu Fakultet djeluje u okviru biotehničkoga znanstvenog područja, znanstvenih polja šumarstva i drvne tehnologije.

Na osnovi povijesnog uvida i usporedbe s razvijenim istovrsnim učilištima u Europi i SAD +-u, Šumarski fakultet ravnopravno slijedi svjetske trendove razvoja i pripada među vodeće fakultete šumarskih i drvnotehnoloških znanosti u Europi. Posebnost je studija na Šumarskom fakultetu nastava iz raznovrsnih kolegija i osposobljavanje putem praktičnog rada u nastavno-pokusnim šumskim centrima Fakulteta, koji se prostiru na oko 3500 ha šuma u različitim ekosustavima i obuhvaćaju gotovo sve šumske zajednice naše zemlje.

Terenskom nastavom ostvaruje se spajanje teorijskih i praktičnih znanja, a studenti Drvnotehnološkoga odsjeka veći dio predmeta studiraju putem praktičnoga rada u reprezentativnim poduzećima prerade drva i proizvodnje namještaja te fakultetskim laboratorijima. Nakon završetka fakuteta dobije se titula inženjera šumarstva,urbanog šumarstva ili drvne tehnologije.

Ulaskom u Bolonjski sustav 2005. osnivaju se unutar Šumarskog odjela dva studija: Šumarstvo i Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša.

Šumarski fakultet jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj (4. najstariji).

Inženjeri šumarstva

Inženjeri šumarstva rukovode iskorištavanjem šuma – bogatstva što se prostire na 43% površine Republike Hrvatske. Njihov je osnovni zadatak iskorištavanje šuma, a da se pri tome što manje narušava prirodna ravnoteža. Oni određuju koja će se stabla i kada sječi. Stoga moraju redovito osiguravati dovoljnu količinu drvne građe za drvnu industriju. Inženjeri šumarstva većinom rade u javnim poduzećima za upravljanje šumama, jer se u Republici Hrvatskoj većina šuma tretira kao javno ili državno dobro. Inženjeri šumarstva označuju stabla koja će trebati posjeći u određenom roku – bilo zbog bolesti, bilo zbog potrebe drvne industrije. Oni organiziraju i nadziru pošumljivanja, prskanje pesticidima, pomažu lovočuvarima te, općenito, pokušavaju očuvati okoliš. Pregledavaju šumu da bi utvrdili pojave bolesti te ih na vrijeme spriječili. Moguće promjene na tlu, u vodi i na stablima potrebno je laboratorijski provjeriti. Zbog toga često surađuju s kemičarima i biolozima, a i sami moraju poznavati rad u laboratoriju. U svom poslu upotrebljavaju alate za mjerenje visine, volumena i dijametra stabala. U ovom poslu sve je veća upotreba kompjutora za pohranjivanje i analizu podataka dobivenih zračnim ili satelitskim snimanjem te podataka dobivenih s tla. Snimanje iz zraka potrebno je za označavanje većih šumskih površina na kartama i otkrivanje različitih pojava u korištenju šuma. Inženjeri šumarstva vrlo često kontaktiraju s vlasnicima privatnih šuma zbog korištenja njihovih šuma i plaćanja naknada za korištenje njihova drvnog bogatstva. Često kontaktiraju i s predstavnicima drvne industrije i pred-stavnicima organizacija i ustanova za zaštitu okoliša. Inženjeri šumarstva mogu raditi i u laboratorijima i institutima za očuvanje šuma i upravljanje šumama. Radni uvjeti za inženjera šumarstva mogu biti različiti. Iako često rade sami, isto tako često kontaktiraju s vlasnicima šuma, lovočuvarima, državnim službenicima, pripadnicima grupa za očuvanje okoliša. Neki rade u zatvorenom, u uredima, laboratorijima, zavodima. S druge strane, rad može biti fizički zahtjevan, praktički bez radnog vremena. Mnogi inženjeri šumarstva rade na terenu, izloženi klimatskim nepogodama, a kojiput i u rijetko naseljenim područjima. Moraju prelaziti velike razdaljine kroz šumu. Izlažu se opasnostima boreći se protiv požara, poplava i sličnih nepogoda. Ovo je zanimanje prikladno za one koji vole rad u prirodi i snalaženje u prostoru. Zbog čestih kontakata s drugim osobama, često sukobljenih interesa, moraju biti komunikativni i spremni donositi važne odluke. Zbog fizičke težine posla trebaju biti dobro fizički pripremljeni i spremni podnositi vremenske nepogode. Rad u laboratorijima i institutima zahtijeva visoku analitičnost i preciznost. Poželjno je poznavati rad s kompjutorima i fotografiranje. Snalaženje u prostoru vrlo je važna osobina za to zanimanje. Treba završiti petogodišnji(3+2) studij šumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu čime se stječe zvanje diplomirani inženjer(magistar struke)šumarstva. Potrebno je dobro poznavati biologiju, a posebno botaniku i ekologiju. Studij uključuje mnogo praktičnog rada i rada na terenu.

Inženjeri drvne tehnologije

Inženjeri drvne tehnologije upravljaju tehnološkim procesima u drvnoj industriji i u proizvodnji papira i celuloze. Osim toga, neki od njih sudjeluju i u upravljanju tvornicama kao menadžeri, zatim mogu raditi u nabavi materijala, prodaji i marketingu u tvrtkama u kojima rade. Ipak, njihovi su osnovni zadaci organizacija rada, priprema proizvodnje i konstruiranje proizvoda. Organizacija rada i priprema proizvodnje znače da oni rhtmoređuju strojeve, a time i radne operacije, u tvornici, kako bi se postigao optimalan proces proizvodnje. Nadalje, inženjeri drvne tehnologije organiziraju pristizanje materijala potrebnih za proizvodnju, tako da ih uvijek ima dovoljno, a nikad previše. Moraju paziti na stvaranje “uskih grla” u proizvodnom procesu, što znači da moraju dobro poznavati rhtmored i brzinu rada na pojedinom radnom mjestu. Inženjeri drvne tehnologije konstruiraju proizvode drvne industrije: građevinsku stolariju (prozori, vrata i slično) i namještaj. Oni najčešće ne dizajniraju namještaj, nego rješavaju tehničke probleme pri konstrukciji namještaja. Konstruiranje znači crtanje novih proizvoda, ali i prilagođavanje strojeva mjerama novih proizvoda. Inženjeri drvne tehnologije u svom radu surađuju s drvnim tehničarima u poslovima organizacije rada i pripreme proizvodnje, s poslovodstvom tvornice oko nabave potrebnih materijala, ali i s poslovođama, pa i sa svim radnicima u svojoj smjeni. Inženjeri drvne tehnologije rade i u školama (drvna ili građevinska), laboratorijima, u zavodima za ispitivanje materijala, konstrukcija, drvne tehnologije i slično. Inženjeri drvne tehnologije rade, uglavnom, u zatvorenim prostorima – bilo u tvorničkim halama, bilo u konstrukcijskim biroima i uredima. Svi se ti prostori zimi griju. Rad u biroima, laboratorijima i uredima zahtijeva visoku koncentraciju i preciznost. Inženjeri drvne tehnologije koji rade u proizvodnji izloženi su buci, prašini, različitim kemikalijama (boje i lakovi) te katkada rade u smjenama. Putovanja su u ovom zanimanju rijetka (na sajmove i slične manifestacije zbog upoznavanja novih proizvoda i tehnologija). Rad je, uglavnom, timski ili se upravlja radom drugih ljudi, što zahtijeva dobru komu-nikativnost, osjetljivost za probleme drugih i strpljivost u odnosu s njima. Inženjeri drvne tehnologije moraju imati smisla za rješavanje tehničkih problema. Zanimanje inženjera drvne tehnologije zahtijeva organizacijske osobine te komunikativnost i lakoću usmenog izražavnja. Inženjer drvne tehnologije mora se dobro snalaziti u prostoru te mora dobro poznavati tehničko crtanje,fiziku i matematiku. Za zanimanje diplomiranog inženjera drvne tehnologije potrebno je završiti Šumarski fakultet u Zagrebu, smjer drvna tehnologija, koji traje pet godina. Poželjno je prije toga završiti neku od tehničkih škola, jer su za upis potrebni predmeti matematika, biologija i kemija, a tijekom samog školovanja na fakultetu potrebno je dobro poznavati fiziku i tehničko crtanje zbog velikog broja predmeta iz konstrukcija. Poslovi inženjera drvne tehnologije slični su, u nekim svojim segmentima, poslovima inženjera šumarstva, strojarstva i drvodjeljskih tehničara.


Šumarski odsjek Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ŠO) potječe iz Visokoga poljoprivredno-šumarskoga učilišta u Križevcima osnovanog 1860. godine i Šumarske akademije osnovane 1898. godine u Zagrebu kao četvrte visokoškolske institucije Sveučilišta u Zagrebu. Prijediplomski i diplomski studiji Šumarstva te Urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša koji se provode na Šumarskom odsjeku jedini su takovi studiji organizirani na visokoškolskim institucijama u Republici Hrvatskoj, a za obrazovanje stručnjaka iz područja šumarskih znanosti. U dosadašnje je radu na Šumarskom odsjeku Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomiralo oko 7000 diplomiranih inženjera šumarstva. Od akad. godine 2005/2006 na Šumarskom se odsjeku provode novi nastavni programi preddiplomskog studija: Šumarstvo i Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša te diplomskog studija Šumarstvo sa dva smjera: smjer Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem i smjer Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu i diplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. Također su izrađeni i prihvaćeni novi specijalistički i doktorski poslijediplomski studiji. Šumarski odsjek organizira i provodi cjeloživotno obrazovanje svih razina šumarskih stručnjaka. Studijski se programi izvode u učionicama i laboratorijima Šumarskog odsjeka Šumarskog fakulteta, na nastavno-pokusnim šumskim objektima u Šumskom vrtu, na poligonima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb te poligonima ostalih tvrtki prema izboru predmetnih nastavnika. Znanstveno se istraživački rad odvija putem znanstveno-istraživačkih i tehnologijskih projekata MZOŠ, putem međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, kroz projekte sa različitim privrednim subjektima i ostalim institucijama. Rezultati su istraživanja Šumarskog odsjeka prepoznatljivi po svojoj primjenjivosti u operativnom šumarstvu a prezentiraju se na skupovima u zemlji i u inozemstvu. Šumarski odsjek izdavač je većeg broja znanstveno-stručnih časopisa: Glasnik za šumske pokuse, Croatian Journal of Forest Engineering i Nova mehanizacija šumarstva. Znanstveno-nastavna i stručna aktivnost Šumarskog odsjeka obavlja se u zavodima odsjeka. U sastavu Šumarskog odsjeka nalazi se 6 zavoda, 5 nastavno-pokusnih šumskih objekata i 5 laboratorija. Zavodi Šumarskog odsjeka

   Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma
   Zavod za izmjeru i uređivanje šuma
   Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku
   Zavod za šumarske tehnike i tehnologije
   Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje
   Zavod za nastavno-pokusne šumske objekte

Laboratoriji Šumarskog odsjeka:

   Ekološko-pedološki laboratorij
   Laboratorij za tehničko-tehnološke izmjere u šumarstvu 
   Laboratorij za izmjeru šumskih resursa
   Molekularno-biološki laboratorij
   Laboratorij za patologiju drveća

Nastavno-pokusni šumski objekti Šumarskog odsjeka:

   NPŠO Zagreb
   NPŠO Lipovljani
   NPŠO Zalesina
   NPŠO Velika
   NPŠO Rab


Drvnotehnološki odsjek Šumarskog fakulteta utemeljen je 1948. od kada osigurava obrazovanje stručnog kadra potrebnog za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja u Republici Hrvatskoj.

Studij drvne tehnologije na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jedini je takav sveučilišni studij u Hrvatskoj. Od svog osnivanja ima veliko značanje za nastavu i za istraživačku aktivnost povezanu s drvom kao materijalom, njegovom mehaničkom obradom i kemijskom preradom, proizvodima od drva, tehnikom i uređajima potrebnim drvnoj tehnologiji te organizacijskom i ekonomskom problematikom. Uz brojne raznolike aktivnosti, kao što je aktivno sudjlovanje i vođenje svjetskih i domaćih znanstvenih skupova, Drvnotehnološki odsjek izdavač je i znanstveno-stručnog časopisa Drvna industrija. Drvnotehnološki odsjek objedinjuje nastavni, znanstveni, istraživački i visokostručni rad svih nastavnika, suradnika, znanstvenika i istraživača Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta.

Uz preddiplomski studij, koji daje temeljna znanja iz širokog područja tehničkih i prirodnih znanosti te stručna znanja i vještine što ih zahtjeva suvremeni razvoj industrijskih poduzeća, Drvnotehnološki odsjek pruža mogućnost usavršavanja i na diplomskom te poslijediplomskom studiju kao logičnom slijedu daljnjeg visokog obrazovanja ne samo studenata, već i onih koji su završili diplomski studij iz područja tehničkih, biotehničkih ili pirodnih znanosti. U sastavu Drvnotehnološkog odsjeka nalaze se sljedeći zavodi:

  • Zavod za znanost o drvu
  • Zavod za tehnologije materijala
  • Zavod za organizaciju proizvodnje
  • Zavod za procesne tehnike
  • Zavod za namještaj i drvne proizvode

Laboratoriji Drvnotehnološkog odsjeka:

  • Laboratorij za anatomska svojstva i zaštitu drva
  • Laboratorij za fizikalna i mehanička svojstva drva
  • Laboratorij za drvne ploče
  • Laboratorij za hidrtermičku obradu drva i drvnih materijala
  • Laboratorij za kemiju
  • Laboratorij za industrijske sustave
  • Laboratorij za mehaničku obradu drva
  • Laboratorij za mjerenje buke i vibracija
  • Laboratorij za ispitivanje namještaja i dijelova za namještaj
  • Laboratorij za drvo u graditeljstvu

Kao što je već i dokazao pred Drvnotehnološkim odsjekom i nadalje stoje veliki i odgovorni zadaci na području obrazovanja i znanstvenoistraživačkog rada te na području publicistike, prijenosa rezultata istraživačkog rada u drvnoindustrijsku praksu, kako bi još više pridonio unapređenju i daljnjem razvoju drvne struke u Hrvatskoj.


PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ


STJEČE SE STRUČNI NAZIV


(6 semestara)


Šumarski odsjek


– šumarstvo


– prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) šumarstva


– urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša


– prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okolišae


Drvnotehnološki odsjek

- drvna tehnologija - prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) drvne tehnologije.


DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ STJEČE SE STRUČNI NAZIV

(4 semestra)

Šumarski odsjek


– šumarstvo sa smjerovima magistar/magistra šumarstva Smjer: uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem Smjer: tehnika, tehnologija i menadžment u šumarstvu

- urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša magistar/ magistra urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša


Drvnotehnološki odsjek

- drvnotehnološki procesi magistar/ magistra drvnotehnoloških procesa - oblikovanje proizvoda od drva magistar/ magistra oblikovanja proizvoda od drva.


UVJET UPISA NA ŠUMARSKI FAKULTET

Šumarski fakultet traži sve B razine na državnoj maturi. Od izbornih predmeta učenik mora položiti biologiju,fiziku ili kemiju a gleda mi se najbolji rezultat iz ova tri predmeta.

Izvori