Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Konzervacija keramike i porculana

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 493192 od 29. travanj 2022. u 22:23 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (file->datoteka)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Vučedolska golubica,keramika,stanje nakon čišćenja i konzervacije
Kylix prije i nakon konzervatorsko restauratorskog zahvata.
Spajanje ulomaka

Konzervacija keramike, odnosno konzervacija-restauracija keramike označava djelatnost usmjerenu na zaštitu i očuvanje povijesnih te arheoloških predmeta izrađenih od keramike ili porculana. U nju su uključena sva djelovanja usmjerena na prevenciju odnosno usporavanje propadanja predmeta, kao i na poboljšanje dostupnosti i čitljivosti istih predmeta kulturne baštine. Od izrazitog značaja za proces konzervacije keramičkih predmeta je i temeljito, minimalno barem teoretsko, a poželjno i praktično poznavanje uzroka i značajki propadanja istih, te najvažnijih tehnika izrade i urešavanja keramičkih izrađevina.Neophodno je i barem elementarno poznavanje povijesnog razvoja keramike, kao i osnovnih postavki arheologije,te etnologije. Veliku važnost ima i poznavanje suvremene konzervatorske prakse i teorije, ali i etike, te poznavanje znanstveno zasnovanih metoda istraživanja predmeta od keramike i porculana.

Povijest

Razvoj keramike možemo pratiti od paleolita, i pojave najstarijih kultura, iz paleolitskog lončarstva razvila se današnja suvremena keramika. Danas poznajemo sljedeće osnovne vrste keramike;

Osnovne tehnologije

U principu tri su osnovna načina izrade keramičkih predmeta,na lončarskom kolu, lijevanjem i direktnim modeliranjem.Danas se ovim klasičnim tehnikama može pridružiti i trodimenzionalni ispis.

Najstariji su keramički predmeti oblikovani od dugih glinenih traka odnosno valjaka.Nakon oblikovanja predmeti se suše te zatim peku na manje ili više visokoj temperaturi,najmanje jednom ,no češće barem 2 ili više puta.Pečeni predmeti mogu biti urešeni obojenim ili bezbojnim glazurama, oslikani najrazličitijim podglazurnim ili nadglazurnim bojama,te pozlaćeni.Osim glazurama predmet možemo ukrasiti i engobama,iste su u pravilu od gline razmočene u rijetku kašu a mogu im se dodatai i metalni oksidi.Temperatura pečenja obično je do 1000 C za običnu keramiku,1100-1300 C za kameninu,te 1200 - 1400 C za porculan.

Gorivo za loženje keramičkih peći nekada je uglavnom bilo drvo,te rjeđe ugljen,današnje su peći većinom na plin ili električnu struju.

Keramičke glazure su po sastavu srodne staklu,nekada su većinom sadržavale otrovne spojeve olova,dok su danas u pravilu bezolovne,barem u razvijenijim dijelovima svijeta.

Osnove propadanja keramičkih predmeta

Osim čisto mehaničkih uzroka oštećenja,najčešći su uzrok oštećenja ona izazvana topivim solima,prije svega na keramici neostakljenog crijepa,i to opet prije svega na arheološkom materijalu.Kod predmeta u uporabi može doći i do oštećenja nastalih abrazijom,naglim zagrijavanje ili hlađenjem,mrljama od raznih vrsta hrane,stvaranja plijesni,mrlja od metala nastalih uslijed njihovog korodiranja.Kod nestručno konzerviranih predmeta može doći i do oštećenja uslijed neprimjereno izvedenog konzervatorskog zahvata.

Osnove konzervacije keramike

Povijesni predmeti

Dokumentiranje zatečenog stanja

Uključuje pisanu i foto dokumentaciju te eventualna istraživanja provedena na samom predmetu.Obavezno se dokumentiraju i svi postupci,te materijali koje koristimo pri radu,a sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.

Donošenje odluka o potrebi,opsegu,te posljedicama zahvata

Poželjno je da u donošenju ovih odluka sudjeluje što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti povijesničara umijetnosti ili arheologa,znanstvenika koji se bavi propadanjem keramičkih predmeta,te samog konzervatora restauratora.

Čišćenje

Osnovno je sredstvo za čišćenje prije svega destilirana voda.

Izbijeljivanje porculana

3-30 % otopina vodikovog peroksida,za uklanjanje prljavštine iz pukotina,te tamnih ili masnih mrlja na keramici,obavezno koristiti zaštitne rukavice i naočale![1]

Uklanjanje starih restauracija

Najjednostavnije se stari popravci predmeta uklanjaju uronjavanjem u vruću vodu,većina će ljepila pri ovom postupku barem omekšati.Ljepila na bazi šelaka i voštano smolnih mješavina uklanjaju se mješavinom cikloheksanona i etilendiamina.Epoksidna i na poliesteru zasnovana ljepila se pak uklanjaju 15% otopinom benzolsulfokiseline u dimetilformamidu.Kako su ovo prilično toksični pripravci ovaj posao mora se obaviti u digestoru[2]!

Lijepljenje dijelova

Kod keramike poroznog crijepa koriste se polivinil acetatna ljepila ( Drvofix ),ili Lascaux 742[3],kod porculana se može koristiti i ljepila za staklo tj.Araldit 2020. Prema jednom engleskom članku na keramici poroznog crijepa može se koristiti i ugušćena otopina Paraloida B 44[4]

Izrada rekonstrukcija

Najčešće se još uvijek koristi gips,s time da prednost treba dati vrstama koje se koriste u zubarstvu kod izrade kalupa i rekonstrukcija.Često se koriste i razne na polimerima zasnovane mase.Posljednjih godina u svijetu je uspješno ispitano i primijenjeno i korištenje 3D snimanja ,digitalne modelacije te 3D ispisa, već prvi rezultati pokazuju nesumnjive mogućnosti ovih tehnologija.[5][6]

Retuš oštećenja

Za retuš se koriste prije svega lako uklonivi materijali.Postoje i gotova sredstva za imitiranje glazura.Mogu se koristiti bolje vrste vodenih boja,te eventualno pigmenti vezani odgovarajućim vezivom,uz eventualni dodatak sredstava za matiranje.

Dobrim se pokazao i američki premaz za podove Future Premium Floor Finish( danas se u USA prodaje pod nazivom Pledge,u Engleskoj kao Klear ,osim u restauriranju rado ga koriste i modelari).[7]

U nekim slučajevima mogle bi se koristiti i samoljepive pomoću inkjet printera izrađene rekonstrumcije .[8][9]

U principu bi retuširani dijelovi morali biti uočljivi barem iz blizine, u suvremenom se restauriranju tkz. nevidljivi retuš izvodi isključivo za potrebe tržišta umjetninama,te ga se smatra neprimjerenim muzealnom pristupu predmetima[10].

Arheološki predmeti

Krater sa crnim figurama,oko 570-565 prije Krista,primjer restauriranja arheološke keramike

Dokumentiranje zatečenog stanja

Uključuje pisanu i foto dokumentaciju te eventualna istraživanja provedena na samom predmetu.Obavezno se dokumentiraju i svi postupci,te materijali koje koristimo pri radu,a sastavni dio dokumentacije mora biti i preporuka za daljnje čuvanje predmeta.Kod arheloških predmeta bilo bi poželjno i da dio dokumentacije budu i napomene o iskapanju ,tipu tla,odnosno vrsti i dubini vode u kojoj je predmet pronađen.

Donošenje odluka o potrebi,opsegu,te posljedicama zahvata

Poželjno je da u donošenju ovih odluka sudjeluje što veći broj stručnjaka,kao minimum možemo uzeti arheologa upoznatog sa temeljnim principima konzervacije arheoloških predmeta,znanstvenika koji se bavi propadanjem keramičkih predmeta,te samog konzervatora restauratora.

Čišćenje

  • mehaničko
  • kemijsko

Odsoljavanje

  • uklanjanje topivih soli
  • uklanjanje netopivih soli

Najčešće predmete odsoljavamo u destiliranoj vodi,kojoj možemo dodati i malo timola ili natrij pentaklorfenolata.U početku vodu mijenjamo svaki dan,kasnije 2 puta tjedno.Količinu soli kontroliramo ili argentometrijski ili mjeračem vodljivosti.Ruska literatura spominje i odsoljavanje elektrolitskim putem.[11]Netopive soli najjednostavnije uklonimo mehaničkim putem,kemijske metode manje su podesne,te ih je bolje izbjegavati.

Konsolidacija

Najjednostavnije sredstvo za konsolidaciju je 2 - 10 % otopina Paraloida B-72 ili Paraloida B-67.Može se koristiti i prije odsoljavanja,u slučaju lomljivih ,osjetljivih predmeta.

Lijepljenje dijelova

U principu bi se na arheološkom materijalu morala koristiti reverzibilna ljepila,prije svega ona posebno oblikovana za ovu svrhu,npr. Archaeocoll 2000 N i Mecosan L-TR(njemački proizvodi) ili Lascaux 742[12][13][14].U SAD se pak mogu kupiti gotova ljepila na bazi Paraloida B-72 (HMG Acryloid B-72).[15]Ljepilo na bazi Paraloida B-72 možemo prirediti i sami(što više smole otopimo u što manjoj količini acetona).

Izrada rekonstrukcija i retuš oštećenja

U ove se svrhe još uvijek najčešće koristi gips,s napomenom da je bolje koristiti vrste koje se koriste u zubarstvu.Što se tiče retuša isti mora biti jasno uočljiv,te lako ukloniv sa predmeta.Danas u obzir treba uzeti i tehnologije poput 3 d skeniranja ,digitalne modelacije i 3 d ispisa.[16]

Preventivna konzervacija keramičkih predmeta

Predmete bi trebalo čuvati pri temperaturi od 18-25 C.Preporučene vrijednosti relativne vlažnosti zraka najbolje da su između 40 i 65 %. Razina rasvijete od 50 do 250 lx,zavisno o vrsti predmeta,te prisutnosti retuša ,odnosno ljepila na istom.Predmete čuvati od zagađenog zraka , prašine i UV zračenja.Pri rukovanju koristi latex rukavice.Što češće kontrolirati stanje predmeta,posebice onih arheoloških!

Školovanje konzervatora restauratora keramike u Hrvatskoj

Podrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

U Hrvatskoj je školovanje za konzervatora restauratora keramike moguće samo na studiju konzervacije restauracije Sveučilišta u Dubrovniku.Nastavu su do 2013. vodili talijanski stručnjaci(Giancarlo Marini 1936. - 2019.),nakon toga vodi je Kristina Kojan Goluža,školovana keramičarka i doktorica umjetnosti.[17][18][19][20]

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj,te stoga i restauratora keramike i porculana danas prije svega određuju sljedeći propisi:

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

  • Pravinik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvnaju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19)
  • Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)

Što se tiče zaštite prava konzervatora restauratora stanje je nezadovoljavajuće.Posebno su ugrožena prava restauratora uposlenih u muzejima.Ministarstvo kulture godinama jednostavno odbija stvarno i dosljedno izjednačiti prava restauratora zaposlenih u muzejima sa pravima restauratora koji rade u HRZ-u ili samostalno.Ovo je bilo razvidno već kod javne rasprave o gore navedenom pravilniku,birokrati iz Ministarstva kulture jedostavno su odbili prihvatiti i vrednovati razlike u radu u muzejima ,te restauratorskom zavodu.U oči pada i razina povlastica koje po istom pravilniku imaju oni koji rade u ministarstvu ili gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode.[21]

Stanje dodatno otežava i činjenica da u pojedinim muzejima ravnatelji i osoblje uprave restauratore često koriste kao besplatni osobni servis.

O statusu restauratora u muzejima jasno govori i činjenica da u na od Muzejskog dokumentacijskog centra održavanom personalnom arhivu zaslužnih muzealaca stoji samo jedan ( 1 ) restaurator ( u više od 197 godina javne muzejske djelatnosti u Hrvatskoj).[22]

Slobodni software uporabiv u konzerviranju restauriranju keramike

Izvori

  1. Hucke,J.;Bleck,R.D. Chemikalien und Rezepte,Weimar 1990.
  2. Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P.:Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.
  3. http://www.kremerpigments.com/shopus/PublishedFiles/81048e.pdf?sidFEE4B14F27014E7795A5F1BD0DD62743=0d8702929a92589bf488e0f6a4b0dad6
  4. http://www.vam.ac.uk/content/journals/conservation-journal/issue-54/glazed-terracotta-roundels-by-luca-della-robbia-conservation-issues Pristup stranici 14.10.2012.
  5. http://elib.mi.sanu.ac.rs/files/journals/ncd/21/ncd21141.pdf ,pristupljeno 30.12.2014.
  6. Loss Compensation on Ceramics using Photogrammetry, Digital Modeling and 3D Printing,članak Kathleen M. Garland, Stephanie Spence, R. Bruce North, AIC 46th Annual Meeting,May 29-June 2, 2018,Houston, Texas
  7. http://www.swannysmodels.com/TheCompleteFuture.html Acessed 4.07.2014.
  8. http://www.bare-metal.com/Experts-Choice-Decal-Film.html Pristup stranici 4.07.2014.
  9. http://riunet.upv.es/handle/10251/13007 Pristup stranici 4.07.2014.
  10. Buys,S.;Oakley,V. Conservation and restoration of ceramics,London 2008.,str.140
  11. http://art-con.ru/node/242 Pristup stranici 9.09.2014.
  12. http://www.kremer-pigmente.com/media/files_public/98500e.pdf Pristupljeno 12.04.2016.
  13. http://www.deffner-johann.de/mecosan-l-tr-spezialklebstoff-dose-a-750-g.html Pristupljeno 12.04.2016.
  14. http://lascaux.ch/pdf/en/produkte/restauro/58372_02_Kunstharze_Firnisse.pdf Pristup stranici 1.06.2012.
  15. http://www.conservationresources.com/Main/section_34/section34_16.htm Pristupljeno 12.04.2016.
  16. Loss Compensation on Ceramics using Photogrammetry, Digital Modeling and 3D Printing,članak Kathleen M. Garland, Stephanie Spence, R. Bruce North, AIC 46th Annual Meeting,May 29-June 2, 2018,Houston, Texas
  17. http://www.mariniarteviva.it/biografia-dello-scultore-giancarlo-marini/ Pristup stranici 23. ožujka 2014.
  18. http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/Izvedbeni_program_-_I._godina_-_Preddiplomski.pdf Pristup stranici 31. ožujka 2014.
  19. http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/Restauracija3-kolegiji-preddiplomski_2012-2013.pdf Pristup stranici 31. ožujka 2014.
  20. http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/F04-11_Popis_nastavnika_i_kolegija_-2014-06-09-_2014_2015_web.pdf Pristup stranici 22. rujna 2014.
  21. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2019_10_104_2088.html
  22. http://www.mdc.hr/hr/mdc/zbirke-fondovi/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/rezultati-pretrage/?kr=restaurator&f=False
  23. http://vcg.isti.cnr.it/~pietroni/reassembly/index.html Pristupljeno06.10.2017.
  24. http://conservationdatasystems.com/default.htm
  25. http://www.vips.ecs.soton.ac.uk/index.php?title=VIPS
  26. http://www.ipet.gr/~akoutsou/qp/ Pristupljeno 7.03.2019.
  27. https://xenoentitiesnetwork.com/chris-korda-introduces-potterdraw Pristupljeno 7.03.2019.

Literatura

  • Buys,S.;Oakley,V. Conservation and Restoration of Ceramics,Oxford 1996.
  • Williams,N. Porcelain: repair and restoration, a handbook. London 2002.
  • Fabbri,B. ;Ravanelli Guidotti,C. Il restauro della ceramica,Firenze 1993.
  • Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.
  • Koob,S. The Removal of Aged Shellac Adhesive from Ceramics, Studies in Conservation 24: 134–135
  • Koob,S. The Use of Paraloid B-72 as an adhesive. Its application for archaeological ceramics and other material,Studies in Conservation 31: 7–14
  • Carrascosa Moliner,B.;Lastras Perez,M. La ConservaciÓn Y RestauraciÓn de la AzulejerÍa,Valencia 2006.
  • Carrascosa Moliner,B. INICIACION A LA CONSERVACION Y RESTAURACION DE OBJETOS CERAMICOS,Valencia 2007.
  • Ferrer Morales,A. La cerámica arquitectónica: su conservación y restauración,Sevilla 2007.
  • Carrascosa Moliner,B. LA CONSERVACION Y RESTAURACION DE OBJETOS CERAMICOS ARQUEOLOGICOS,Madrid 2009.
  • «Использование научных методов в реставрации античной керамики». Методические рекомендации,Moskva 2013.
  • Drescher,S. Leitfaden zur Porzellanrestaurierung,Niederjahna bei Meissen 2012.
  • Roemich.H.;van Lookeren,K.(Ed.)Recent Advances in Glass, Stained-Glass, and Ceramics Conservation 2013),Amsterdam 2013.
  • Kojan Goluža,K. KONZERVACIJA I RESTAURACIJA KERAMIKE, Dubrovnik 2019.

Vanjske poveznice

Konzervacija keramike u svijetu

STAINED-GLASS, AND CERAMICS CONSERVATION 2013 ]

Konzervacija keramike u Hrvatskoj


Video zapisi