Domašinec

PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Domašinec (mađarski Damása), općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Međimurskoj županiji.

Općinska naselja

U sastavu općine nalaze se 2 naselja (stanje 2006.), to su: Domašinec i Turčišće.

Zemljopis

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Domašinec ima je 2251 stanovnika, što predstavlja 1,98 % od ukupnog broja stanovnika Međimurske županije, odnosno 0,05 % od ukupnog broja stanovnika Hrvatske, raspoređenih u 2 naselja:

Domašinec − 1871
Turčišće − 588

Gustoća naseljenosti u Domašincu je 64 stanovnika/km².

Nacionalni sastav, 2011.

Hrvati - 2127 (94,49 %)
Romi - 100 (4,44 %)
Albanci - 2 (0,09 %)
Srbi - 3 (0,13 %)
Slovenci - 6 (0,27 %)
Rusi - 1 (0,04 %)
Bošnjaci - 1 (0,04 %)
Mađari - 1 (0,04 %)
Nijemci - 3 (0,13 %)
ne izjašnjavaju se - 5 (0,22 %)

Uprava

Povijest

Mlađu fazu željeznog doba u Međimurju dokumentiraju nalazi glinenih posuda s lokaliteta u Domašincu. Slučajno spašene glinene posude (urna i zdjele) znak su postojanja groblja ravnih grobova takozvane latenske kulture.

Nositelji latenske kulture – Kelti – točnije pripadnici jednog njihovog plemena Tauriska, zajedno sa starosjedilačkim stanovništvom dočekali su i dolazak Rimljana u Međimurje. Spomenuti keramički nalazi iz Domašinca, rađeni na lončarskom kolu, bez sumnje dokazuju prisutnost keltskih ratnika, lončara i metalurga.

U povijesnim vrelima Domašinec se prvi puta spominje 1244. godine. Tada se spominje plemić Petrina kao vlasnik posjeda imenom Damasa, odnosno Domasa.

Feudalni posjed s imenom vlasnika Damaša (terrae Damasa) postojao je već ranije. Sredinom četrnaestog stoljeća, točnije 1349., spominje se posjed Damasa između rijeke Mure i Drave u županiji Zala. Današnje ime Domašinec (Domassinecz) prvi se puta spominje 1478. godine.

U vrijeme Nikole i Petra Zrinskih, sredinom 17. stoljeća u Domašincu su držali posjede koje su dobili kao naknadu za vojničku službu Nikola Buđak, Juraj Daca i Juraj Katanec, Nikola Čes, Mihael Baranić i Stjepan Balaško. Oni su bili profesionalni vojnici u službi Zrinskih kao konjanici. U isto vrijeme kao pješaci u vojničkoj su službi Zrinskih bili Stanislav i Andrija Madak, Stjepan Špoljar, Ivan Nemet, Ivan Vargonić, Juraj Topličanec, Juraj Kolar i Petar Imbre.

Domašinec je 1672. godine bio sjedište jednog od 13 međimurskih sudčija, odnosno upravnih središta. U sudčiju Domašinec spadala su pored mjesta Domašinec i naselja Dekanovec, Novakovec, Gardinovec, Belica, Pribislavec, Mihovljan i Gornji Pustakovec. U upravnoj reorganizaciji Međimurja provedenoj 1722. godine Domašinec je uvršten u općinu sa sjedištem u Novakovcu. Osim malog posjeda Ivana pl. Perasa, cijeli je Domašinec bio posjed čakovečkog vlastelinstva.

Krajem 18. stoljeća Domašinec je veliko, mnogoljudno i za ono vrijeme vrlo bogato naselje. Godine 1772. u Domašincu je bilo 86 poreznih obveznika, od toga 65 kmetova. Držali su čak 251 kravu, 278 junica i teladi, 238 konja i 658 svinja. U selu je bilo 86 kuća. Na veliko su uzgajali duhan, takozvani "međimurski čerebi", mnogi su se bavili pčelarstvom i obrtom. Prvi poznati službeni popis stanovništva obavljen 1786. godine govori da je u Domašincu bilo 811 stanovnika, odnosno 110 obitelji koji su živjeli u 109 kuća.

Popis stanovnika iz 1900. godine govori da je u Domašincu živjelo 1709 žitelja. Od toga muških je bilo 833, a ženskih 876. Od tih 1709 stanovnika, 1655 stanovnika izjasnilo se za hrvatski jezik kao materinji jezik, mađarski 52, njemački 2. Po vjeri bilo je 1696 rimokatolika, 1 protestant i 12 židova. Pismenih stanovnika bilo je 595. Tada su u Domašincu bile 252 kuće. Od toga 214 njih je bilo zidanih, 6 ih je imalo samo zidane temelje, 28 kuća bilo je od nabijene ilovače, a samo 4 su bile drvene. Crijepom je bilo pokriveno čak 214 kuća, jedna je bila pokrivena šindrom (drvene daske), te 39 kuća slamom.

Domašinec se 1910. godine zove Damasa. Ima 1924 stanovnika i sjedište je općine koju čini i selo Turčišće, te naseobina Podnova puszta koja ima 22 stanovnika.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Kultura

Šport

Izvori

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Domašinec koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

PREUSMJERI Predložak:Domašinec