Povljana

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 4673 od 8. srpanj 2021. u 12:39 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Povljana je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji, na južnom dijelu otoka Paga.

Zemljopis[uredi]

Povljana je smještena na uzvisini, odnosno na dodiru vapnenačkog kamenjara i plodnog polja. Proteže se na 38,57 kvadratnih kilometara. Vrlo veliki dio povljanskog prostora prekriven je poljima vinove loze. Povljana je u prošlosti bila poljoprivredno područje koje je prehranjivalo veći dio otoka Paga.

Stanovništvo[uredi]

Prema popisu stanovništa iz 2001. godine općina Povljana imala je 713 stanovnika.

Prema posljednjem popisu stanovništa iz 2011. godine općina Povljana ima 759 stanovnika.[1]

Povijest[uredi]

Na području Općine Povljana na otoku Pagu razvija se život još od prapovijesnih vremena. Najstariji pronađeni predmet je jedan dio kamene sjekire iz bakreno-kamenog doba (eneolitik). Liburni ali i Rimljani ostavili su vrlo značajne tragove u prošlosti otoka Paga. Brojni su dokazi za to, a pogotovo na području Povljane.

Sam naziv mjesta Povljane nastalo je od Pauliniana, ali pomoću latinskog sufiksa – ana, od rimskog imena Paulus. Hrvati vrlo rano na tom području počinju osnivati svoja naselja. O njihovoj prisutnosti na području Povljane svjedoči i nekoliko srednjovjekovnih groblja (Stara Povljana, Grušna, Belotine ograde i Gomilica) i crkava. Ime Povljana (odnosi se na Staru Povljanu) u prošlosti se spominje tokom gradnje crkve Sv. Martina, točnije 13. veljače 1345. godine. Kasnije se još spominje 1452. i 1492. godine, iako je naselje mnogo starije. U uvali Stara Povljana do 17. stoljeća nalazilo se je selo koje je nosilo ime - Povljana. Od trenutka kada su ga stanovnici napustili zove se Stara Povljana. Njezino stanovništvo je preseljeno u susjednu uvalu odnosno današnju Povljanu. 1750. godine u Novoj Povljani živjelo je 90, a pred kraj 19. stoljeća 182 stanovnika. Pošto su paški plemići bili vlasnici Povljanskih posjeda (do kraja 1. svjetskog rata), mnogobrojni težaci iz grada Paga odlazili su obrađivati plodna polja u Povljani. Kako je bilo daleko svakog dana putovati iz Paga u Povljanu i obrnuto, ti Pažani trajno su se nastanili u Povljani. O tome svjedoči usmena predaja i prezimena koja i danas postoje i u Pagu i u Povljani (Bakac, Crljenko, Orlić, Pogorilić, Rukavina, Rumora, Škoda, Tičić, Vičević).

Prezimena[uredi]

Većina današnjih prezimena Povljane potječe iz grada Paga, ali ima i iz drugih okolnih krajeva, ovo su neka od njih:

Bačić (iz Podgorja), Bakac (iz Paga; zapravo Bakač), Bakić (iz Podgorja; izumrli), Crljenko (iz Paga),, Gerković (iz Kolana, izumrli), Jurišić (iz okolice Senja), Kapović (iz Vira), Kuzmić (starinci; izumrli), Lovren (nepoznato podrijetlo), Lovrović (sa Silbe; izumrli), Milutina (s Raba, ranije Milutinić), Oguić (iz Paga; ranije Ogulić, izumrli), Orlić (iz Paga), Pavlović (iz Nina; izumrli), Petranić (s Brača, izumrli), Pogorilić (iz Paga), Rukavina (jedna grana iz Paga, a jedna s Vira), Rumora (iz Paga), Sabalić (iz Paga, izumrli), Sorić (iz Preka na Ugljanu; izumrli), Stipičić (s Brača; izumrli), Škoda (iz Paga), Tičić (iz Paga), Vičević (iz Paga), Vlajnić (iz Obrovca; izumrli), Vučković (starinci, zapravo Vušković).

Gospodarstvo[uredi]

Vrlo bogati izvori vode omogućuju lokalnom stanovništvu bavljenje poljodjelstvom (uglavnom za vlastite potrebe, a to su povrće i vinogradarstvo). Uz poljoprivredu, stanovništvo Povljane bavi se ribarstvom i stočarstvom te u posljednje vrijeme turizmom. Razvija se lječilišni turizam na području ljekovitog blata Segal koji je bogat ljekovitim peloidom.[2] Lokalne vlasti planiraju proglasiti park prirode Povljansko polje. [3]U blizini se nalaze ornitološki rezervati Velo blato i Malo blato [4] Zaštićeni dijelovi prirode u Povljani 2007. zauzimaju 327,63 ha, što je 8,56% površine općine. [5] Dok ne ustanove što proglašenje cijelog Povljanskog polja parkom prirode donosi, a što oduzima, općinari su se u prvom koraku ograničili na Velo blato koje su proglasili rezervatom prirode.[6]

Spomenici i znamenitosti[uredi]

  • crkva sv. Martina
  • crkva sv. Nikole
  • crkva Svih Svetih
  • župna crkva sv. Jurja

Zaštićenu graditeljsku baštinu u općini 2007. godine u potpunosti čine arheološka područja, koja zauzimaju 18,62 ha, što čini 0,48% općine. [7]

Obrazovanje[uredi]

  • Dječji vrtić "Povljanski tići" (odgojiteljice: Ivančica Rumora i Ana Vičević)
  • Osnovna škola "Juraj Dalmatinac Pag" - PŠ Povljana (nastavnice: Vanja Borčić i Anica Pogorilić)

Kultura[uredi]

  • Klapa Povljana (1998.; članovi: Neven Tičić, Branko Vičević, Nikola Škoda, Nikola Vičević, Miljenko Rumora, Juraj Pogorilić, Ivica Rumora, Branko Vučković)
  • Klapa Kalada (2006.; članice: Marija Vičević, Irena Vidolin, Lucija Crljenko, Silvana Vidolin, Marina Adam, Stela Stupičić, Angela Čepulo)

Šport[uredi]

  • Boćarski klubovi: Povljana i Bas

Poznate osobe[uredi]

  • Ante Tičić (Povljana, 18. rujna 1944.) - suvremeni hrvatski književnik
  • Ante Rumora (Povljana, 3. prosinca 1944.) - glumac
  • Valerio Orlić - hrv. književnik, osnivač Hrvatskoga književnog društva iz Rijeke[8]
  • Boris Tičić (Zadar, 22. svibnja 1957.) - nogometaš i trener
  • Šime Vičević (Zadar, 4. veljače 1986.) - profesor i novinar

Izvori[uredi]

DZS

TZ Povljana

  1. ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  2. ↑ TZ Povljana
  3. ↑ Zadarski list
  4. ↑ TZ Povljana
  5. ↑ Zadarska županija: izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Povljana, Zagreb, 2007.
  6. ↑ 057info/Novi list: Jedinstveno: Povljana teži postat rezervat prirode, 9. listopada 2010.
  7. ↑ Zadarska županija: izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Povljana, Zagreb, 2007.
  8. ↑ Zadarski list

Vanjske poveznice[uredi]

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povljana&oldid=4673"