Koprivnički Ivanec

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 4534 od 8. srpnja 2021. u 12:16 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Koprivnički Ivanec je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Zemljopis

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Koprivnički Ivanec imala je 2.361 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja:

Uprava

Općinski načelnik je od 2005. do smrti 2008. godine bio Andrija Čevis (HSS). Sadašnji je Zoran Vrabelj, također član HSS-a.

Povijest

Koprivnički Ivanec je ime dobio po crkvi Sv. Ivana. Ranije se selo zvalo Cerovica. Spominje se kao središte župe Sv. Ivana u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine – „ecclesia b. Johannis de Cerouicha". No posjed se nazivao Sv. Ivan, od čega će kasnije nastati Ivanec. Godine 1352. spominje se Benedikt zvan Bela, sin Benedikta. U popisu vlastelinstva Đurđevac iz 1439. godine spominje se vesnikat Sv. Ivana, na kojem su bila naselja Sv. Ivan (Zenth Iwan), Botinovec (Botinowcz), Cerovice (Cherewcze), Pustakovec (Postakowcz) i Vratna (Vrathna), a 1477. im je pridodano naselje Vojnica (Woynycza). Godine 1501. spominje se cerovički župnik Dmitar (Demetrije) i župa Sv. Ivana - "sancti Johanis in Cherenycza". Izgleda da su kmetovi iz Ivanca, koji su ranije bili u Đurđevečkom vlastelinstvu, u drugoj polovici 16. stoljeća prešli u sastav vlastelinstva Koprivnica. S vremenom su koprivnički kapetani preuzeli upravu Koprivničkog vlastelinstvo, odnosno njegove ostatke, pretvorili u vlastite feudalne posjede od kojih su imali nemale koristi. Oni su ostatkom koprivničkog vlastelinstva, odnosno tzv. «kuhinjskim selima», kako su ih izvori nazivali u 18. stoljeću, upravljali kao feudalni gospodari, a dohodak ovih sela je 1648. godine iznosio preko 1000 rajnskih forinti. Koprivničko vlastelinstvo je bilo patron župi u Koprivničkom Ivancu. Iz 1644. je sačuvana molba vezana uz župu Ivanec i pomoć za župnika Martina Faggnohta. Zanimljivo je da su se zavisni seljaci iz Ivanca i Kunovca potpisali kao kmetovi vojvodine Štajerska, odnosno Koprivničke kapetanije. Kralj Ferdinand III. je 7. lipnja 1647. četiri od sedam sela vlastelinstva darovao podbanu i kraljevom personalu Tomi Mikuliću. To su bila sela Kunovec, Pustakovec, Ivanec i Peteranec. Tome se usprotivio koprivnički kapetan jer bi mu tim gubitkom bili izravno ugroženi nemali prihodi. Ovim selima je 1659. ponovno upravljao koprivnički kapetan. O stanovnicima župe Ivanec koja je osim sela Ivanec, Kunovec i Pustakovec obuhvaćala Botinovec, Goričko i Cenkovec u zapisniku kanonskog pohoda od 1. travnja 1659. ukratko je opisan mentalitet stanovništva ivanečke župe, odnosno većine «kuhinjskih sela»: «Narod je u toj župi surov, nemaran i nepobožan. Ne brine se za propovijed i za svetu misu, a nepokoran je župniku i drugim crkvenim ljudima. Silom želi oteti crkvena dobra. Prije nekoliko godina nije se nekoliko njih žacalo, da vlastitoga svoga župnika istjeraju, udarivši ga pet puta batinom. Pa i sada upravo se javno bune protiv koprivničkog kapetana, koji je njihov vlastelin.» Goričko i Cenkovec su mlađa naselja, koja su nastala u 17. stoljeću. Kada je 1770. povučena crta razgraničenja između civilnog i vojnovojnog područja, došlo je do razmjene nekih sela. Kunovec, Pustakovec i Ivanec izdvojeni su iz vojnokrajiškog područja tj. ostali su dio Provincijala.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

  • Dječji Vrtić
  • Osnovna škola Koprivnički Ivanec

Kultura

Šport

Izvori

Vanjske poveznice


P parthenon.svg Nedovršeni članak Koprivnički Ivanec koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.