Iračko-jordanska granica
Granica Iraka i Jordana duga je 179 km, a proteže se od tromeđe sa Sirijom na sjeveru do tromeđe sa Saudijskom Arabijom na jugu.[1]
Opis[uredi]
Granica započinje na sjeveru u sirijskoj točki i nastavlja se prema jugu nizom od šest ravnih linija, sve do tromeđe sa Saudijskom Arabijom. Iračka zračna baza Ruwayshid leži neposredno uz granicu.
Povijest[uredi]
Početkom 20. stoljeća Osmansko carstvo nadziralo je današnji Jordan i Irak, a unutrašnjost južnije sastojala se od labavo organiziranih arapskih grupacija, povremeno formirajući emirate, od kojih su najistaknutiji bili Emirat Nedžd i Hasa pod vlašću obitelji Saud.[2][3] Tijekom Prvog svjetskog rata, arapska pobuna, podržana od Britanije, uspjela je ukloniti Osmanlije s većine Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosula, Bagdada i Basre, koje je organizirala u mandat Iraka 1920. godine, a također i nad južnom polovicom vilajeta Sirije (otprilike, današnji zapadni Jordan). Na ovo potonje područje posezali su Velika Britanija, novoformirano Arapsko kraljevstvo Sirije, cionisti u mandatu Palestine i Saudijske Arabije, novo kraljevstvo Ibn Sauda, što je rezultiralo turbulentnim razdobljem u kojem je regija u osnovi bila neupravljeni prostor.[4] Na kraju je 1921. Britanija proglasila mandat nad regijom, stvarajući Transjordanski emirat, pod poluautonomnom vlašću kralja Abdullaha I.[5][6]
Tada se nije povukla precizna granica između mandata Irak i Transjordanu.[3] Mjesto istočne granice između Transjordanije i Iraka smatralo se strateškim s obzirom na predloženu izgradnju onoga što je postalo naftovod Kirkuk – Haifa.{{#invoke:Footnotes|sfn|template=sfn}} Granica je prvi put postavljena 2. prosinca 1922. godine, u protokolu iz Uqaira, ugovoru između Iraka i Nedžda, u kojem Transjordan nije bila stranka.{{#invoke:Footnotes|sfn|template=sfn}} U protokolu je zapadni kraj granice Irak-Nedžd opisan kao Džebel Anazan smješten u susjedstvu raskrižja 32. stupnja sjeverne širine i 39 stupnjeva istočne dužine gdje je završavala granica Irak-Nadžd", čime je to implicitno potvrđeno kao točka na kojoj je granica Irak-Nedžd postala granica Transjordan-Nedžd.{{#invoke:Footnotes|sfn|template=sfn}} To je uslijedilo nakon prijedloga T.E. Lawrencea u siječnju 1922. da se Transjordanija proširi tako da uključuje Wadi Sirhan čak na jug do al-Jaufa, kako bi se zaštitio put Britanije do Indije i udaljio Ibn Saud.{{#invoke:Footnotes|sfn|template=sfn}} Sjeverna granica Iraka i Jordana s francuskim mandatom Sirije utvrđena je u razdoblju 1920.-1923. sporazumom Paulet-Newcombe.[3] Na kraju je razmjenom nota između Britanaca i kralja Abdullaha u srpnju kolovoza 1932. povučena jednostavna pravocrtna granica.[3]
Granica iz 1932. revidirana je 1984. godine, stvarajući današnju granicu koja se sastoji od šest ravnih crta.[7]
Granični prijelazi[uredi]
Poveznice[uredi]
Izvori[uredi]
- ↑ CIA World Factbook – Iraq, https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/iz.html, pristupljeno 1. travanj 2020.
- ↑ Madawi Al-Rasheed. A History of Saudi Arabia. Cambridge, England, UK: Cambridge University Press, 2002. Pp. 40.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 International Boundary Study No. 98 – Iraq-Jordan Boundary, 15. travanj 1970., https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS098.pdf, pristupljeno 2. travanj 2020.
- ↑ Salibi, Kamal (1998). The Modern History of Jordan. I.B.Tauris. str. 10, 30, 31, 49, 104. ISBN 978-1-86064-331-6 nevaljani ISBN. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujak 2016.. https://books.google.com/books?id=7zdi2sCuIh8C&pg=PA104 Pristupljeno 20. ožujak 2016.
- ↑ Browne, O'Brien (10. kolovoz 2010.). "Creating Chaos: Lawrence of Arabia and the 1916 Arab Revolt". HistoryNet, LLC.. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopad 2015.. http://www.historynet.com/creating-chaos-lawrence-of-arabia-and-the-1916-arab-revolt.htm Pristupljeno 15. listopad 2015.
- ↑ League of Nations Official Journal, Nov. 1922, pp. 1188–1189, 1390–1391.
- ↑ "Cambridge Archive Editions - Arabian Boundary Disputes". https://www.archiveeditions.co.uk/titledetails.asp?tid=34 Pristupljeno 6. travanj 2020.
| |||||
| |||||