Kaspijsko jezero

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 406496 od 2. siječnja 2022. u 11:09 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir jezero

Kaspijsko jezero je najveće jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2. Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, najveća dubina je 1025 m.

Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se države

Sjeverno i istočno od jezera nalaze se stepe Središnje Azije. Na istočnoj obali se nalazi zaljev Kara Bogaz.

Slanost

Prema količini otopljenih soli u vodi, Kaspijsko jezero je slano jezero. Salinitet jezera je u prosjeku 13 ‰. Najmanja je koncentracija soli u sjevernom dijelu, u kojemu u jezero utječu brojne rijeke. Tu je salinitet 1-2 ‰ i povećava se prema jugoistoku, gdje iznosi 14 ‰. Iznimka je zaljev Kara-Bogaz-Gol. Salinitet u njemu je oko 300 ‰. Tomu, prije svega pogoduje što je zaljev izoliran i plitak.

Pritoke

UNECE priznaje 7 rijeka koja se ulijevaju u Kaspijsko jezero.[1] To su:

Rijeka Države kroz koje rijeka protječe
Atrek Iran, Turkmenistan
Kura Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Iran, Turska
Ural Kazahstan, Rusija
Samur Azerbajdžan, Rusija
Sulak Gruzija, Rusija
Terek Gruzija, Rusija


Promet

Promet na Kaspijskom jezeru je dobro razvijen, a važan je i ribolov. Ima nekoliko trajektnih linija (uključujući i željeznički trajekt), a to su:

Ove linije se koriste uglavnom za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku - Aktau dozvoljava prijevoz putnika.

Izvori

  1. "Drainage basing of the Caspian Sea", pristupljeno 9. studenog 2019.

Vidi još

Vanjske poveznice