Kaspijsko jezero
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir jezero
Kaspijsko jezero je najveće jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2. Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, najveća dubina je 1025 m.
Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.
Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se države
- Rusija (republike Dagestan i Kalmička te Astrahanska oblast)
- Iran (pokrajine Gilan, Mazandaran i Golestan)
- Azerbajdžan
- Turkmenistan
- Kazahstan
Sjeverno i istočno od jezera nalaze se stepe Središnje Azije. Na istočnoj obali se nalazi zaljev Kara Bogaz.
Slanost
Prema količini otopljenih soli u vodi, Kaspijsko jezero je slano jezero. Salinitet jezera je u prosjeku 13 ‰. Najmanja je koncentracija soli u sjevernom dijelu, u kojemu u jezero utječu brojne rijeke. Tu je salinitet 1-2 ‰ i povećava se prema jugoistoku, gdje iznosi 14 ‰. Iznimka je zaljev Kara-Bogaz-Gol. Salinitet u njemu je oko 300 ‰. Tomu, prije svega pogoduje što je zaljev izoliran i plitak.
Pritoke
UNECE priznaje 7 rijeka koja se ulijevaju u Kaspijsko jezero.[1] To su:
Rijeka | Države kroz koje rijeka protječe |
---|---|
Atrek | Iran, Turkmenistan |
Kura | Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Iran, Turska |
Ural | Kazahstan, Rusija |
Samur | Azerbajdžan, Rusija |
Sulak | Gruzija, Rusija |
Terek | Gruzija, Rusija |
Promet
Promet na Kaspijskom jezeru je dobro razvijen, a važan je i ribolov. Ima nekoliko trajektnih linija (uključujući i željeznički trajekt), a to su:
- linija Türkmenbaşy, Turkmenistan - Baku
- linija Baku - Aktau
- nekoliko linija između Irana i Rusije
Ove linije se koriste uglavnom za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku - Aktau dozvoljava prijevoz putnika.
Izvori
- ↑ "Drainage basing of the Caspian Sea", pristupljeno 9. studenog 2019.
Vidi još
Vanjske poveznice
|
|