Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Cav
Obalni pojas rijeke Tsav
Duljina 40 km
Nadm. visina izvora 1209 m
Nadm. visina ušća 319,5 m
Površina porječja 418 km2
Izvor 39°3′2″N 46°26′16″E / 39.05056°N 46.43778°E / 39.05056; 46.43778 Sjunik, Armenija
Ušće 39°0′30″N 46°41′13″E / 39.00833°N 46.68694°E / 39.00833; 46.68694 Aras, Zangelanski rajon, Azerbajdžan (de jure), Gorski Karabah (de facto)
Pritoci Šikahog
Države Armenija
Azerbajdžan
Gorski Karabah
Ulijeva se u Aras

Cav ili Basutadžir (armenski: Ծավ, azerski: Bəsitçay, ruski: Цав, Басутаджур) je rijeka u Armeniji te de jure u Azerbajdžanu, a de facto u Gorskome Karabahu. Duga je 40 km. Površina porječja iznosi 418 km2. Izvire u armenskoj pokrajini Sjunik na visini od 1209 metara. Lijeva je pritoka rijeke Aras u koju se ulijeva u Zangelanskome rajonu koji se de jure nalazi u Azerbajdžanu, a de facto u Gorskome Karabahu, na visini od 319,5 metara.

Prvih 25 kilometara teče u Armeniji, a preostalih 15 u spornom Karabahu. Na granici između Armenije i Gorskog karabaha u Cav se ulijeva rijeka Šikahog. Na rijeci se nalazi vodopad koji je otprilike visok 15 metara.[1]

Cavska šuma

U dolini rijeke nalazi se jedina šuma vodoklena na Kavkazu. Ovo je jedno od najrjeđih mjesta gdje vodoklen tvori šumu na velikome području. Cavska šuma istočnog vodoklena (Platanus orientalis) jedna je od najvećih vodoklenskih šuma na područja zemalja Zajednice neovisnih države. Trenutačno je zaštićeno prirodno područje. Na prostoru šume također rastu: Juglans regia, Celtis caucasica, Salix aegyptiaca, Populus euphratica, Sambucus nigra, Solanum nigricans, Rubus vulgaris, Periploca graeca, Vitis vinifera te bršljen. Travni pokrov zbog stalne ljudske intervencije uglavnom zastuplja korov i ruderalne vrste uz sudjelovanje elemenata šuma, livade i stepe. Površina šume iznosi 120 ha.[2][3]

U prostoru između rijeka Cav i Šikahog nalazi se Šikahoški rezervat.

Izvori