Lublinski trokut

Lublinski trokut - tripartitna platforma za političku, ekonomsku, kulturnu i socijalnu suradnju između Litve, Poljske i Ukrajine^[1], koja ima za cilj podržati integraciju Ukrajine u EU .

Zemlje Lublinskog trokuta izrazile su potporu obnovi ukrajinske teritorijalne cjelovitosti unutar međunarodno priznatih granica i pozivaju na prekid ruske agresije na njega. Lublinski trokut podržava davanje Ukrajini statusa partnera ojačanog NATO -om i navodi da je dodjeljivanje Ukrajini Akcijskog plana za članstvo u NATO-u sljedeći nužni korak u ovom smjeru.^[2]^[3]^[4]

Trojni format zasnovan je na tradiciji i povijesnim vezama triju zemalja. Relevantnu zajedničku deklaraciju ministri su potpisali 28. srpnja u Lublinu u Poljskoj.^[1] Lublin je odabran posebno kao nagovještaj srednjovjekovne Lublinske unije, koja je stvorila Poljsko- litvanski Commonwealth, jednu od najvećih država u Europi u to vrijeme.

Ideja o stvaranju takve organizacije pripada Adamu Czartoryskom, a izrazio ju je Vjačeslav Čornovil.^[5]

Povijest

Zajednička deklaracija ministara vanjskih poslova Litve, Poljske i Ukrajine Linasa Linkevičiusa, Jaceka Chaputowicza i Dmytra Kulebe o stvaranju formata potpisana je 28. srpnja 2020. u Lublinu u Poljskoj.

Dana 1. kolovoza 2020., ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmytro Kuleba pozvao je ministra vanjskih poslova Bjelorusije Volodymyra Makeija na drugi sastanak koji će se održati u Kijevu.^[6] Tijekom Ekonomskog foruma u poljskom Karpaczu, 10. rujna 2020., direktor istočnog odjela poljskog Ministarstva vanjskih poslova Jan Hofmokl izjavio je da bi Lublinski trokut zapravo trebao biti kvadrat s Bjelorusijom . Prema njegovim riječima, u početnoj fazi Minsk je bio zainteresiran za ovaj politički projekt, ali se kasnije predomislio.^[7]

17. rujna 2020. godine održao se prvi sastanak (u video formatu) nacionalnih koordinatora Lublinskog trokuta, koji su stvorili ministri vanjskih poslova Ukrajine, Poljske i Litve u srpnju 2020. godine. Vasyl Bodnar (Ukrajina), Marcin Pszydach (Poljska) i Dalus Cekuolis (Litva) imenovani su koordinatorima ovog tripartitnog mehanizma suradnje. Stranke su razgovarale o pripremama za sljedeći sastanak ministara vanjskih poslova Lublinskog trokuta koji će se održati u Kijevu na inicijativu ministra Dmytra Kulebe. Jedna od glavnih zadaća Lublinskog trokuta trebala bi biti koordinacija djelovanja Ukrajine, Poljske i Litve radi učinkovitog suzbijanja izazova i prijetnji zajedničkoj sigurnosti, među kojima je prioritet suzbijanje hibridnih prijetnji Rusije. ^[8]

29. siječnja 2021., tijekom prvog internetskog sastanka Lublinskog trokuta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je na brifingu da su Ukrajina, Litva i Poljska za to da se Bjelorusija pridruži Lublinskom trokutu, ali vrijeme još nije došlo.Predložak:Цитата 28. veljače 2021. postalo je poznato da je krajem siječnja 2021. predsjednica Bjelorusije izabrana 2020. godine Svitlana Tikhanovska prvi put kontaktirala ministra vanjskih poslova Ukrajine Dmytra Kulebu, gdje nas je pozvao na sastanak Lublinskog trokuta i čeka poziv na izvanmrežni sastanak s gospodinom Kulebom i s Vrhovnom Radom. Svitlana je primijetila da je željela da "Lublinski trokut" postane "Lublinska četvorka".^[9]

Mehanizmi suradnje

Prema ovoj Zajedničkoj deklaraciji Litve, Poljske i Ukrajine, ministri vanjskih poslova stranaka trebali bi održavati redovite sastanke, posebno na poljima multilateralnih aktivnosti, i uz sudjelovanje odabranih partnera. Oni će također organizirati konzultacije na razini vodstva ministarstava vanjskih poslova svojih zemalja i stvarati u tim ministarstvima predstavnike o suradnji unutar Lublinskog trokuta.^[1]

Tijekom prvog videokonferencijskog sastanka 17. rujna 2020., nacionalni koordinatori identificirali su glavne aktivnosti Lublinskog trokuta i složili se osigurati održivu interakciju između formata na različitim radnim razinama. Tijekom sastanka dogovorili su se o osnovnim načelima Lublinskog trokuta i iznijeli planove za suradnju u bliskoj budućnosti. Jedan od glavnih zadataka trebao bi biti koordinacija djelovanja triju država radi učinkovitog rješavanja trenutnih izazova i prijetnji našoj zajedničkoj sigurnosti. Među prioritetnim temama suradnje zajedničko je suprotstavljanje hibridnim prijetnjama iz Rusije, posebno u borbi protiv dezinformacija. Istaknuta je važnost održavanja bliske suradnje u međunarodnim organizacijama.^[10]Predložak:Цитата Zamjenici ministara također su se složili pokrenuti tripartitno tematsko savjetovanje na razini direktora ministarstava vanjskih poslova triju zemalja. Koordinatori su posvetili važnu pozornost situaciji u Bjelorusiji i nekim drugim zemljama u regiji. Vasyl Bodnar izrazio je zahvalnost partnerima na stalnoj potpori teritorijalnom integritetu i suverenitetu naše države i potpori u suprotstavljanju ruskoj agresiji. Također je informirao svoje kolege o glavnim ciljevima Krimske platforme i pozvao Poljsku i Litvu na aktivnu suradnju u okviru platforme koja ima za cilj deokupirati Krim.^[8]

12. listopada 2020. premijer Ukrajine Denis Shmygal primijetio je važnost novostvorenog "Lublinskog trokuta" i pozvao poljskog predsjednika Andrzeja Dudu da proširi svoj format, naime kako bi razgovarao o mogućnosti sastanka šefova vlada u " Lublinski trokut "tijekom posjeta Ukrajini.^[11]

27. veljače 2021., litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao je ukrajinskom Radiju Liberty da inicijativa Lublinski trokut, koja ujedinjuje Ukrajinu, Litvu i Poljsku, približava Ukrajinu europskim integracijama.Predložak:Цитата Također smatra da je inicijativa Krimske platforme "izuzetno korisna ne samo za pronalaženje konkretnih rješenja, već i za podsjećanje na problem okupacije Krima".

Inicijative

Grb LitPolUkrbrig

Međuparlamentarna skupština

Interparlamentarna skupština Vrhovne rade Ukrajine, Seim i Senat Republike Poljske i Seim Republike Litve osnovani su 2005. godine kako bi uspostavili dijalog između triju zemalja u parlamentarnoj dimenziji. Konstituirajući sastanak Skupštine održan je 16. Lipnja 2008. Godine Kijev, u Ukrajini. Unutar Skupštine postoje odbori za europske i euroatlantske integracije Ukrajine, humanitarnu i kulturnu suradnju. ^[12]

Zajednički tim

Litvansko-poljsko-ukrajinska brigada je multinacionalna jedinica s mogućnostima zajedničke vojne brigade, osmišljena za provođenje neovisnih vojnih operacija u skladu s međunarodnim pravom ili za sudjelovanje u takvim operacijama. Sastoji se od posebnih vojnih postrojbi triju zemalja, odabranih između 21. puškanske brigade Pidgal (Poljska), 80. jurišne brigade (Ukrajina) i bojne velike vojvotkinje Birute Ulan (Litva).

Litvansko-poljsko-ukrajinska brigada osnovana je u okviru tripartitne suradnje na polju obrane 2014. godine . Pružanje nacionalnog doprinosa multinacionalnim vojnim formacijama s visokom spremnošću (Sporazumi o pričuvi UN- a, Taktičke skupine EU-a, Snage odgovora NATO-a), kao i međunarodne mirovne i sigurnosne operacije pod pokroviteljstvom UN-a, EU-a, NATO-a i drugih međunarodnih sigurnosnih organizacija na temelju mandata Vijeća sigurnosti UN-a i u slučaju odobrenja parlamenata zemalja sudionica.^[13]

Od 2016. LitPolUkrbrig važan je element NATO-ovih napora na provedbi NATO-ovih standarda u Oružanim snagama Ukrajine . Glavne aktivnosti brigade uključuju obuku ukrajinskih časnika i vojnih jedinica u tim standardima, planiranje i provođenje operativnih zadataka i održavanje operativne gotovosti.

Vojnici litvansko-poljsko-ukrajinske brigade na svečanosti otvaranja vježbe "Anaconda-2016" na poligonu Nova Deba u Poljskoj, lipanj 2016. godine.

Usporedba zemalja

Ime	Litva	Poljska	Ukrajina
Službeno ime	Republika Litva (Lietuvos Respublika)	Republika Poljska (Rzeczpospolita Polska)	Ukrajina
Amblem
Zastava	Predložak:Flagicon	Predložak:Flagicon	Predložak:Flagicon
Populacija	▲ 794 329 ^[14]	▼ 38.383.000 ^[15]	▼ 41,660,982 ^[16]
Kvadrat	65.300. Najčešće km² (25.200 milja)	312.696. Najčešće km² (120.733 milje)	603,628 km² (233.062 milje)
Gustina naseljenosti	43 osobe / km²	123 osobe / km²	73 osobe / km²
Sustav	Jedinstvena parlamentarno-predsjednička ustavna republika
Glavni gradovi	Vilnius - 580.020 (810.290 gradsko područje)	Varšava - 1.783.321 (3.100.844 gradsko područje)	Kijev - 2.950.800 (3.375.000 gradskog područja)
Najveći grad	Vilnius - 580.020 (810.290 gradsko područje)	Varšava - 1.783.321 (3.100.844 gradsko područje)	Kijev - 2.950.800 (3.375.000 gradskog područja)
Službeni jezici	Litvanski (de facto i de jure)	Poljski (de facto i de jure)	Ukrajinski (de facto i de jure)
Aktualni šef vlade	Premijer Saulius Skvernalis (2016. - danas)	Premijer Mateusz Morawiecki (Pravo i pravda ; 2017. - danas)	Premijer Denis Shmygal (2020. - danas)
Sadašnji šef države	Predsjednik Gitanas Nauseda (2019. - danas)	Predsjednik Andrzej Duda (Pravo i pravda ; 2015. - danas)	Predsjednik Volodymyr Zelensky (Sluga naroda ; 2019. - danas)
Glavne religije	77,2% katolici, 4,1% pravoslavci, 0,8% Stari Vjernici, 0,6% luterani, 0,2% reformatori, 0,9%, ostalo	87,58% rimokatolika, 7,10% teško je reći, 1,28% Ostale vjere, 2,41% nereligiozni, 1,63% nije navedeno	67,3% pravoslavnih, 9,4% grkokatolika, 0,8% rimokatolika, 7,7% neodlučnih kršćana, 2,2% protestanata, 0,4% Židova, 0,1% budista, 11,0% ne-denominacija
Etničke skupine	84,2% Litavaca, 7,1% Poljaka, 5,8% Rusa, 1,2% Bjelorusa, 0,5% Ukrajinaca, 1,7% ostalih	98% Poljaka, 2% ostalih ili nije navedeno	77,8% Ukrajinaca, 17,3% Rusa, 0,8% Rumunja i Moldavaca, 0,6% Bjelorusa, 0,5% Krimskih Tatara, 0,4% Bugara, 0,3% Mađara, 0,3% Poljaka, 1,7% ostalih
BDP (nominalni)	Predložak:Increase $54,219 млрд (2018) (80 місце) Predložak:Increase $20,355 на душу населення (2018) (42 місце)	Predložak:Increase $585.816 млрд (2018) (21 місце) Predložak:Increase $15,426 на душу населення (2018) (56 місце)	Predložak:Increase $161.872 млрд (2020 кошторис) (56 місце) Predložak:Increase $3,881 на душу населення (2020 кошторис) (119 місце)
Vanjski dug (nominalni)	34,48 milijardi dolara (2016.) - 31,6% BDP-a	281,812 milijardi dolara (2019.) - 47,5% BDP-a	47,9 milijardi dolara (2018.) - 46,9% BDP-a
BDP (PKS)	Predložak:Increase $107 млрд (2018) (83 місце) Predložak:Increase $38,751 на душу населення (2018) (38 місце)	Predložak:Increase $1.215 трильйон (2018) (23 місце) Predložak:Increase $32,005 на душу населення (2018) (41 місце)	Predložak:Increase $429.947 млрд (2018) (48 місце) Predložak:Increase $10,310 на душу населення (2018) (108 місце)
Valuta	Euro (€) - EUR	Poljski zlot (PLN) - PLN	Ukrajinska grivna (() - UAH
Indeks humanog razvoja	0.869 дуже високо 34 місце 0.774 дуже високо IHDI 13 місце	0.872 дуже високо 34 місце 0.801 дуже високо IHDI 27 місце	0.750 високо 88 місце 0.701 високо IHDI 54 місце

Vidjeti također

Bilješke

[.D0.9C.D0.97.D0.A1.D0.A3-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 "Спільна декларація міністрів закордонних справ України, Республіки Польща та Литовської Республіки щодо заснування «Люблінського трикутника»". Міністерство закордонних справ України. 28 липня 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2020.. https://www.kmu.gov.ua/news/spilna-deklaraciya-ministriv-zakordonnih-sprav-ukrayini-respubliki-polshcha-ta-litovskoyi-respubliki-shchodo-zasnuvannya-lyublinskogo-trikutnika Pristupljeno 2 серпня 2020

[2] ttps://mfa.gov.ua/en/news/kuleba-czaputowicz-and-linkevicius-launched-lublin-triangle-new-format-ukraine-poland-and-lithuania

[3] ttp://urm.lt/default/en/news/joint-declaration-of-foreign-ministers-of-the-republic-of-poland-the-republic-of-lithuania-and-ukraine-on-establishing-lublin-triangle-

[4] ttps://www.gov.pl/web/diplomacy/meeting-of-foreign-ministers-of-poland-lithuania-and-ukraine

[5] Потрійний удар по Кремлю! Україна, Литва і Польща об‘єдналися у Люблінський трикутник na YouTube-u

[6] ttps://www.ukrinform.ua/rubric-polytics/3074064-kuleba-zaprosiv-glavu-mzs-bilorusi-na-zustric-ministriv-lublinskogo-trikutnika.html

[7] ttps://www.ukrinform.ua/rubric-polytics/3097629-lublinskij-trikutnik-mav-buti-kvadratom-iz-bilorussu-mzs-polsi.html

[:0-8] 8,0 ^8,1 https://www.ukrinform.ua/rubric-polytics/3101846-lublinskij-trikutnik-viznaciv-odnim-iz-prioritetiv-protidiu-gibridnim-zagrozam-rf.html

[9] ttps://nv.ua/ukr/world/countries/tihanovska-revolyuciya-v-bilorusi-prodovzhitsya-pidpilno-interv-yu-ostanni-novini-50144447.html

[10] ttps://www.ukrinform.ua/rubric-polytics/3101846-lublinskij-trikutnik-viznaciv-odnim-iz-prioritetiv-protidiu-gibridnim-zagrozam-rf.html

[11] ttps://www.radiosvoboda.org/a/news-shmyhal-duda/30889480.html

[12] "Двосторонні інституційні механізми". Міністерство закордонних справ України. 4. siječnja 2013.. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2020.. https://poland.mfa.gov.ua/spivrobitnictvo/3394-naukovo-tehnichne-spivrobitnictvo Pristupljeno 2 серпня 2020

[autogenerated1-13] "Підписано Угоду щодо створення спільної литовсько-польсько-української бригади". Міністерство оборони України. 19. rujna 2014.. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. rujna 2014.. http://www.mil.gov.ua/news/2014/09/19/pidpisano-ugodu-shhodo-stvorennya-spilnoi-litovsko-polsko-ukrainskoi-brigadi/ Pristupljeno 2 серпня 2020

[14] "Pradžia – Oficialiosios statistikos portalas". osp.stat.gov.lt. https://osp.stat.gov.lt/

[15] rafia.stat.gov.pl/. "Population. Size and structure and vital statistics in Poland by territorial divison. As of December 31, 2019". stat.gov.pl. https://stat.gov.pl/en/topics/population/population/population-size-and-structure-and-vital-statistics-in-poland-by-territorial-divison-as-of-december-31-2019,3,27.html

[16] "Population (by estimate) as of June 1, 2020. Average annual populations January-May 2020". http://database.ukrcensus.gov.ua/PXWEB2007/eng/news/op_popul_e.asp

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]