Ljetnikovac Jerolima Kavanjina
Ljetnikovac Jerolima Kavanjina u Sutivanu je kuća splitskog plemića. Obitelj je postepeno preselila u Sutivan, gdje su u vremenu od 1690. do 1705. izgradili ovaj ljetnikovac.[1]
Kompleks je pretrpio mnoge kasnije nadogradnje, a 1970-ih je prenamijenjen za turizam. Originalni sklop sastoji se od glavne zgrade sa pročeljem prema rivi i unutrašnjim prolazom prema velikom vrtu-parku na istočnoj strani kompleksa. Pretpostavlja se da se ispod vrta nalaze ostaci rimske ville rustice, antičkog ruralnog gospodarstva.[1]
Gospodarski dio Kavanjinovog ljetnikovca nalazi se južno, preko uske ceste i danas se kao i popločani dvor ljetnikovca prema moru koristi kao pozornica ljetnih programa Stivanskog kulturnog ljeta.[1]
Kamena jednokatnica ograđena dijelom obrambenim zidom u prizemlju je sačuvala baroknu tlocrtnu dispoziciju predvorja, kapele i lateralnih prostorija. U pločniku je sačuvan grb obitelji Capogrosso Kavanjin. Uz bočno krilo iz 18. st. je prostrani perivoj u začelju.[2]
Latinski natpis OSTIVM NON HOSTIVM (vrata otvorena samo prijateljima) uklesan je u južnom dovratku ljetnikovca. Jerolim Kavanjin, jedan od najvećih hrvatskih baroknih pjesnika, je u svom ljetnikovcu u Sutivanu napisao najopsežniji spjev hrvatske književnosti sa 32724 stiha Bogatstvo i uboštvo, religiozno-filozofski ep pisan ijekavsko-ikavskom štokavštinom koji pokušava spoznati život i ljudski bitak u dvojnoj naravi ljudskoj i božanskoj.[1]
Nekada bogat interijer ljetnikovca sa zbirkom oružja danas je pohranjen u Muzeju grada Splita.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Kavanjinovi dvori - Sutivan, pristupljeno 7. kolovoza 2020.
- ↑ Registar Kulturnih Dobara
Lua error in package.lua at line 80: module 'Modul:VRTS dopusnica' not found.