Kruševik, bivše selo na širem području mjesta Kaštel Kambelovca, Grad Kaštela.
Selo je postojalo u srednjem vijeku u starohrvatsko doba. Osnovano je na padinama gore Kozjaka. Središte sela bila je crkvica sv. Martina od Kruševika. Danas ju se naziva Gospe na Krugu ili Gospe od Snijega.[1] Pod hrvatsko-ugarskim vladarima ovaj je kraj s podkozjačkim selima obilježen stalnim sukobima Splita i Trogira za prevlast u Kaštelanskom polju.[2]
Kruševik je dio niza kaštelanskih sela koje su seljani napustili zbog učestalih turskih upada i pljačkanja, te se preselili uz morsku obalu gdje su podigli utvrđena naselja, uz kaštele na morskim hridinama koje su podigli splitski i trogirski zemljoposjednici. Napuštena sela su Smoljevac, Putalj, Lažani, Kozice, Ostrog, Šušnjare, Radun, Špiljan, Žestinj i Bijaći, a bila su se nalazila podno Trečanice (602 m), Opora (650 m) i Kozjaka (780 m).[3] Naselja kao što su Babe, Žestin, Špiljan, Radun, Ostrog, Kruševik i ina bila su na južnim padinama Kozjaka; selo Baba lokva bilo je pogranično između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike, a napušteno je koncem 16. stoljeća pred osmanskom najezdom.[4] Kruševik je bio sjeverno od Lažana, od kojih je danas ostao toponim na obroncima Kozjaka, na hridi Krugu. Da zaštite sebe i seljane Lažana i Kruševika, braća Jerolim i Nikola Cambi, splitski plemići i zemljoposjednici, poduzeli su mjere. 1478. godine ishodovano je odobrenje i sukladno s njime sagradili 1517. godine kaštel na malom otočiću uz obalu na području današnjeg Kaštel Kambelovca. Isto tako su nekoliko godina poslije seljaci iz Kruševika 1525. godine podignuli dva kaštela - Veliku i Malu Piškeru, što je jedini primjer u Kaštelima da su seljaci izgradili svoje utvrde.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 (): Kaštel Kambelovac Turistička zajednica Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 17. srpnja 2020.
- ↑ Filip Tadin/arhitekt.hr: 7 Kaštela Portal Grada Kaštela. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ Mladen Domazet: Kaštelanske bratovštine od XVI. do XIX. stoljeća Croatica Christiana periodica, g. 18 br. 34, 1994. str. 100.
- ↑ M. Perišin: Putovanje u srednji vijek na predavanju „Kaštela prije Kaštela“ Tonča Burića Portal Grada Kaštela. 19. travnja 2018. Pristupljeno 16. srpnja 2020.