Sulejman Kemura
| Sulejman ef. Kemura | |
|---|---|
| Sulejman Kemura
| |
| 8. reis-ul-ulema | |
| trajanje službe 1957. – 1975. | |
| Prethodnik | Ibrahim ef. Fejić |
| Nasljednik | Naim ef. Hadžiabdić |
| Rođenje | 1908., Sarajevo |
| Smrt | 19. siječnja 1975., Sarajevo |
| Zanimanje | teolog |
Sulejman ef. Kemura (Sarajevo, 1908. – Sarajevo, 19. siječnja 1975.), bošnjački teolog, osmi po redu reis-ul-ulema u razdoblju SFR Jugoslavije.
Životopis
Sulejma ef. Kemura je po završetku mekteba i ruždije, nastavio je školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Početkom školske 1925./26. godine upisuje se na Šerijatsku sudačku školu na kojoj je diplomirao u školskoj 1929./30. godini. Kao mladi šerijatski sudija, službovao je pri šerijatskim sudovima u Foči i Konjicu. U Foči se uključuje u rad muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva "Gajret", a radi i na suzbijanju nepismenosti među muslimanima. Ubrzo ga, na prijedlog Ulema medžlisa, tadašnji reisu-l-ulema postavlja za sekretara mostarskog muftijstva, gdje pored te dužnosti predaje i vjeronauk u mostarskoj gimnaziji i učiteljskoj školi.
Nakon ukidanja okružnih muftijstava, iz Mostara Sulejman ef. Kemura prelazi u Sarajevo na mjesto prosvjetnog referenta Ulema medžlisa, zatim u Vakufsku direkciju, prvo u svojstvu vjersko-prosvjetnog referenta, a zatim direktora ove značajne institucije. U 1949. godini Vrhovno islamsko starješinstvo u FNRJ povjerilo mu je dužnost direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i urednika "Glasnika", a osnivanjem Udruge ilmijje 1950. godine izabran je za sekretara, tako da je te dužnosti obavljao istovremeno.
Po odlasku u mirovinu Ibrahima ef. Fejića, Izborno tijelo za izbor reis-ul-uleme izabralo ga je 15. studenoga 1957. godine za reis-ul-ulemu Islamske zajednice. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su 8. prosinca 1957. godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Stupajući na tu dužnost u razdoblju velikih teškoća za Islamsku zajednicu: oduzete vakufske imovine, zatvorenih mekteba i brojnih srušenih ili oštećenih džamija, reis-ul-ulema Kemura ostati će na toj dužnosti sve do smrti (18 godina) i učiniti mnogo na njenoj sanaciji i oporavljanju.
Nakon kraće bolesti, reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura umro je 19. siječnja 1975. godine. Pokopan je u dvorištu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu uz grob reis-ul-uleme Fehima ef. Spahe.[1]
Povezani članci
- Reis-ul-ulema Naim ef. Hadžiabdić
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
Vanjske poveznice
| Prethodi: | Reis-ul-ulema 1957. – 1975. |
Slijedi: |
| Ibrahim ef. Fejić | Naim ef. Hadžiabdić |
| |||||||
