Sulejman Šarac

hfz. Sulejman ef. Šarac
Sulejman Šarac
3. reis-ul-ulema
trajanje službe 1910. – 1912.
Prethodnik	Ahmed Munib ef. Korkut (vršitelj dužnosti)
Nasljednik	hfz. Mehmed Teufik ef. Okić (vršitelj dužnosti)
Rođenje	1850., Stolac
Smrt	27. prosinca 1927., Sarajevo
Zanimanje	teolog

Hfz. Sulejman ef. Šarac (Stolac 1850. - Sarajevo 27. prosinca 1927.), bošnjački teolog, treći po redu reis-ul-ulema u razdoblju Austro-Ugarske.

Životopis

Hfz. Sulejman ef. Šarac je osnovno obrazovanje i hifz Kurana stekao je u rodnom mjestu, a dalje školovanje u Istanbulu je završio 1878. godine. Po povratku u Bosnu i Hercegovinu 1879. godine biva imenovan za bihaćkog muftiju, na kojoj dužnosti ostaje do 1887. godine, nakon čega biva postavljen za profesora a kasnije i za direktora Šerijatske sudačke škole u Sarajevu.

U pokretu za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju muslimana u Bosni i Hercegovini aktivno je učestvovao, zbog čega mu je Austro-Ugarska teško zamjerila i tadašnja Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini ga premjestila u Vrhovni šerijatski sud. Međutim, njegov ugled i popularnost brzo su porasli, pa je nakon dobijene pobjede za vjersku i vjersko-prosvjetnu autonomiju jednoglasno izabran za reisu-l-ulemu. Tako je hfz. Sulejman ef. Šarac bio prvi bosanskohercegovački reis-ul-ulema izabran od naroda. Njegov izbor nije bio po volji Austro-Ugarskoj, koja će ga, nakon dvogodišnjeg rada, prisiliti da podnese ostavku i to preko iste Hodžinske kurije koja ga je prije dvije godine jednoglasno izabrala. Nakon ultimatuma Zemaljske vlade u Bosni i Hercegovini da u roku od osam dana podnese ostavku, reis-ul-ulema hfz. Sulejman ef. Šarac podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme u kolovozu 1912. godine. Nakon toga se posvetio obitelji i znanosti.

Umro je 27. prosinca 1927. godine u Sarajevu.

Povezani članci

• Reis-ul-ulema
• Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
• Reis-ul-ulema mesnevihân Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević

Vanjske povezice

• Sulejman Šarac – reisu-l-ulema koji nije bio po volji austrougarskog režima

Prethodi:	Reis-ul-ulema 1910. — 1912.	Slijedi:
Ahmed Munib ef. Korkut (vršitelj dužnosti)		hfz. Mehmed Teufik ef. Okić (vršitelj dužnosti)