Pečuh

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 33376 od 19. kolovoz 2021. u 00:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pečuh
Zastava Grb
Regija Južno Podunavlje
Županija Baranjska
Mikroregija Pečuška mikroregija
Najbliži (veći) grad Kapošvar
Površina 162,61 km2
Zemljopisne koordinate 46°04′15″N 18°13′59″E / 46.070833°N 18.233056°E / 46.070833; 18.233056
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 157.680 (2010.)
 - Gustoća 965/km² st./km2
Pošta 7600-7636
Pozivni broj 72
Službena stranica http://www.pecs.hu
Datoteka:Pecs - Hungary - EU.JPG
Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini. Pored oblika Pečuh, Hrvati u Mađarskoj ga zovu i Pečuj, Pečuv, Peču i Petocrikva [1].

Pečuh se nalazi na obronku planine Mečeka, u blizini granice s Hrvatskom. Oduvijek je bio multikulturalni grad s velikom koncentracijom nacionalnih manjina Hrvata i Podunavskih Švaba koji žive u gospodarskom i kulturnom autonomijom. Pečuh je najveće sveučilišno središte u Mađarskoj s više od 34.000 studenata[2].

Moto grada je: "Grad bez granica".

Datoteka:Pécs látképe.jpg
Panorama gradskog središta u Pečuhu

Povijest

Pečuh je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj s naseobinama iz prapovijesti. Na ovom mjestu su početkom 2. stoljeća Rimljani osnovali grad Sopianae, a naseljavali su ga većinom Kelti i Panonci (srodnici Ilira). Do 4. stoljeća postao je glavnim gradom provincije Valeria kao važno središte kršćanstva, poznat kao Quinque Ecclesiae ("pet crkava").

Datoteka:Pecs-terkep dka.jpg
Karta Pečuha iz 19. stoljeća

Pod imenom Pechyut se prvi put javlja 1235. godine u jednom dokumentu nakon najezde Mongola, gdje se spominje kao pécsi út (mađarski: put za Pécs). Ime potječe iz slavenskog jezika, a znači "peć", dok na turskom "beş" znači 5 (što aludira na njegov hrvatski naziv Petocrikva). Već u gradskoj povelji iz 1290. godine grad se službeno zove Pécs.

God. 1367., hrvatsko-ugarski kralj, Ludovik I. Anžuvinac, je u Pečuhu osnovao prvo mađarsko sveučilište i jedno od najstarijih u Središnjoj Europi. Za vrijeme biskupa, pjesnika i humanista, Ivana Česmičkog (Janus Pannonius), u 15. stoljeću, Pečuh je bio središtem umjetnosti i kulture.

Od. 1543. do 1686. Pečuh je okupiralo Osmansko Carstvo, i iz tog razdoblja sačuvani su brojni spomenici, poput džamije paše Kazima na trgu Széchenyi.

God. 1998., UNESCO je Pečuhu dodijelio nagradu "Grad mira" zbog promicanja manjinskih kultura, te tolerancije i prihvaćanja izbjeglica tijekom Domovinskog rata[3].

God. 2010., zajedno s Essenom i Carigradom, Pečuh je proglašen za europski glavni grad kulture.

Obnova gradskih trgova, ulica i pregrađa, knjižnice, koncertnih dvorana i kulturnih centara, traje od kad je gradonačelnik Páva Zsolt preuzeo vlast 30. ožujka 2007. godine[4].

Znamenitosti

Predložak:UNESCO-svjetska baština

Datoteka:Horvát ház Pécsett.jpg
Hrvatski dom na Jókaijevu trgu
Datoteka:Hotel Nádor Pécs.JPG
Hotel Nádor
Datoteka:Hungary pecs - allomas1.jpg
Željeznički kolodvor u Pečuhu
Datoteka:Tettye Havihegyi kápolna.JPG
Kapela Havhegy
Datoteka:Hungary Pecs 2005 June 030.jpg
Sinagoga u Pečuhu
Datoteka:Hungary Pecs 2005 June 076University.jpg
Sveučilište u Pečuhu

Uprava

Pečuh je sjedište Baranjske županije i pečuške mikroregije, ali i sjedište rimokatoličke pečuške biskupije.

U Pečuhu se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj. Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Pečuh ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Mišo Hepp [5].

Promet

Važnim je prometnim čvorištem. Iz Pečuha prema jugu vodi željeznička pruga Pečuh – Mohač. Od Pečuha prema zapadu vodi željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh.

Stanovnici

Prema popisu iz 2005. godine ima 156.576 stanovnika.

Pečuh je grad u kojem živi i znatan broj Hrvata. Hrvatska manjina ima tu gimnaziju (Hrvatski školski centar Miroslava Krleže u Pečuhu), radio program na Hrvatskom jeziku, Hrvatsko kazalište, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i Kulturno Društvo August Šenoa.

Ranokršćansko groblje u Pečuhu uvršteno je u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Poznate osobe

Poznate osobe koje su rođene, živjele i radile u Pečuhu.

Poznati Mađari

Poznati Hrvati

Poznati Srbi

Športska društva

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Datoteka:Page white acrobat.png(PDF)
  2. Mađarsko visoko školstvo (PDF)
  3. Pečuh, grad mira, Intervju s gradonačelnikom Zsoltom Pavom, 4. travnja 1998. Posjećeno 1. listopada 2010.
  4. http://www.peh.hu/index.php?tid=4&act=show&cid=625&o=1 Što je izgrađeno u Pečuhu do sada], sa www.peh.hu, 8. svibnja 2009.; posjećeno 1. listopada 2010. (mađ.)
  5. ÖRF Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.

Vanjske poveznice

Predložak:Commonscat


Datoteka:Europe map.png Nedovršeni članak Pečuh koji govori o gradu u Europi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.