Save (grad)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 321887 od 12. studeni 2021. u 05:34 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Save
(perz.) ساوه
Trg Šaherdari u Savi
Trg Šaherdari u Savi
Trg Šaherdari u Savi
Koordinate: 35°1′N 50°21′E / 35.017°N 50.35°E / 35.017; 50.35
Država Iran
Pokrajina Markazi
Okrug Savski okrug
Visina 1009 m
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 180.548[1]
Vremenska zona IRST (UTC+3:30)
 - Ljeto (DST) IRDT (UTC+4:30)
Službena stranica www.saveh.ir
Zemljovid
Save na karti Iran
Save
Save
Save na zemljovidu Irana

Save (perz. ساوه, ili Sava[2]) je grad u pokrajini Markazi na sjeveru Irana. Nalazi se 120 km sjeveroistočno od Araka, 120 km jugozapadno od Teherana, te 60 km sjeverozapadno od Koma. Okolicom grada prevladava hladna stepska klima (BSk) s prosječnom godišnjom temperaturom od 16,6 °C odnosno količinom padalina od 223 mm. Grad je zemljopisno smješten u dolini prema zapadu omeđenom planinama Kuh-e Majlom (2236 m) i Kuh-e Šah-Pasandom (2755 m) i povijesno je predstavljao važno čvorište s obzirom da se nalazio na putu koji je povezivao Hamadan i Kermanšah na zapadu s Rajom i Damganom na istoku[3]. Pretpostavlja se da je bio naseljen još tijekom medijskog razdoblja (8.6. st. pr. Kr.)[3]. Prema legendi iz ranoislamskog doba, oko grada Sava je nekada postojalo veliko jezero koje je naglo presušilo zbog potresa na noć Muhamedovog rođenja[4]. Danas postoje znanstvene indicije da su obližnja jezera Hovz-e Soltan i Namak nekada bili homogena vodena masa, a potonje se također naziva i Savskim jezerom[2]. Oko 37 km od grada nalazi se brana Band-e Save (dosl. Savska brana, mjesno i Abasova brana) visine 40 m čija se gradnja seže u ilhanidsko (13.14. st.) odnosno obnova u safavidsko razdoblje (oko 1600. godine)[5]. Zbog velike rupe pri dnu brana je danas nerabljiva[5]. Južno od grada nalazi se i tvrđava s dobro očuvanom palačom koju su podigli asasini[6]. Najpoznatija povijesna znamenitost u samom gradu je Saborna džamija iz seldžučkog razdoblja odnosno 11. stoljeća, s kupolom dijametra 16 m i kufskim ornamentima[7]. Godine 1119., za vrijeme seldžučkih dinastijskih sukoba, kod Sava su se sukobile vojske Mahmuda II. i Ahmada Sandžara. U 13. stoljeću Save je posjetio Marko Polo zabilježivši proizvodnju pamuka[8] i tri velike grobnice koje je pripisao biblijskim magima. Gradsko gospodarstvo danas se temelji na industriji i poljoprivredi, poglavito uzgoju pšenice, pamuka, šipka i dinja. Nekoliko kilometara sjeverno smješten je veliki industrijski grad Kave. Save je prometno dobro povezan s ostatkom zemlje: autocesta 6 i državna cesta 48 povezuju ga s Hamadanom na zapadu, a autocesta 5 s Teheranom na sjeveroistoku odnosno Arakom na jugozapadu. Usporedno s njom proteže se i cesta 65 sve do Salafčegana odakle nastavlja u smjeru Isfahana. Prema popisu stanovništva iz 2006. godine u Savi je živjelo 180.548 ljudi[1].

Galerija[uredi]

Unutarnje poveznice[uredi]

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 (perz.) (engl.) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Teheran: Iranian ministry of the Interior.
  2. 2,0 2,1 (engl.) Ehlers, Eckart (20. srpnja 2002.). Qom Lake, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  3. 3,0 3,1 (engl.) Porada, Edith; Dyson, Robert H.; Wilkinson, Charles Kyrle (1965.). The Art of Ancient Iran: Pre-Islamic Cultures, Art of The World. New York: Crown, str. 137., OCLC 291948.
  4. (engl.) Ambraseys, Nicholas Neocles; Melville, Charles Peter (1982.). A History of Persian Earthquakes, Cambridge Earth Science Series. New York: Cambridge University Press, str. 197., DOI:10.1002/eqe.4290110412, ISBN 9780521241120 nevaljani ISBN, OCLC 251672298.
  5. 5,0 5,1 (engl.) Kiyāni Haftlang, Kiyānoosh (2003.). u: Rajabi, Azitā: A Survey of the Geography of Iran. Tehran: Center for International Cultural Studies, str. 33.-34., ISBN 9789649449135 nevaljani ISBN, OCLC 254565470.
  6. (engl.) Kleiss, Wolfram (15. prosinca 1990.). Castles, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  7. (engl.) Hillenbrand, Robert [15. prosinca 1986.] (13. listopada 2013.). "vi. Islamic Iran", Archeology, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
  8. (engl.) Hakimian, Hassan [15. prosinca 1993.] (13. listopada 2013.). "ii. Production and Trade in Persia", Cotton, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.

Vanjske poveznice[uredi]

Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Save