Muhamed

Muhamed

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Muhamed

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Muhamed, punim imenom: Ebu al-Kasim Muhammed Ibn Abdullah Ibn Abdul-Muttalib Ibn Hašim (Meka, 12. travnja 570. - Medina, 8. lipnja 632.), utemeljitelj islama.

Muhamed je po islamu zadnji Božji poslanik (arap. Resulullah) i muslimani ga pišu kao Muhamed a.s. (čitaj: alejhis-selam, arap. "mir Božji bio s njim") Islam inače, za sebe tvrdi da je prva i prava vjera ljudskog roda od samog stvaranja, dakle, od Adama (Adema) i Eve (Have). Opravdanje za takvo mišljenje nalaze u samom nazivu svoje vjere: "Islam" znači "Predanost Bogu", a "musliman" je izvedenica iz "Islam" te znači "Predan Bogu". S tog motrišta, vjerovjesnici i poslanici Jednog Boga bile su i neke starozavjetne osobe: od Adama (Adema), preko Noe (Nuha), Abrahama (Ibrahima), Mojsija (Musaa) pa do samog Isusa Krista (Isse).

Djetinjstvo

Muhamed se je vjerojatno rodio 20. travnja 570. godine, u Meki u rodu Hashim plemena Quraysh, dva mjeseca poslije smrti svog oca Abdullaha (Abdallaha). Stoga je Muhamed ostao samo s majkom Aminom. Po običajima tog prostora i vremena, majka ga je kao dojenče predala dojilji- pomajki Halimi pa je Muhamed proveo djetinjstvo u Haliminoj obitelji u beduinskom plemenu Beni Saad, van grada u pustinji. Kada je imao šest godina, vraćen je majci, no majka mu je umrla kada je imao šest godina (po islamskoj terminologiji: preselila na Ahiret), a samo dvije godine kasnije umro mu je i sljedeći skrbnik, djed po ocu, Abd al Muttalib. Muhamed je tad počeo živjeti sa stricem Abu Talibom.

Od prve Objave do Hidžre

Po predaji, a i svjedočanstvu samog Muhameda, godine 610. Muhameda je u pećini na brdu Hira blizu Meke posjetio melek (anđeo) Džibril ili Džebrail (Gabrijel). Ta se noć slavi kao najveća noć u godini i pribraja se u islamske blagdane. On mu je tada izrecitirao prvih pet stihova (ajeta) poglavlja (sure) 'Alek.Tako je počela Objava Kurana Muhamedu koja je trajala pune 23 godine. Muhamed je počeo širiti islam u Meki, gdje su ga prvo prihvatili siromasi. Međutim, trgovci su se bojali da bi nova vjera štetila njihovom bogatstvu jer je islam propovijedao dijeljenje imovine sa siromašnima te odricanje od idolopoklonstva koje je u Arabiji bilo dio tradicije. Trgovci su se bogatili na račun vjernika idolopoklonika koji su dolazili na poklonstvo u Ka'abu, ili Ćabu da se mole svojim bogovima, idolima postavljenim ispred i oko Ka'abe (Ka'aba je crni meteorit kojeg je tu, po predaji, postavio još Abraham (Ibrahim) - po islamskoj tradiciji praotac Arapa i Židova). Unatoč neprijateljstvu trgovaca i vođa rodova u Meki, dok je stric Abu Talib štitio Muhameda, nitko mu nije smio prijetiti ili učiniti nasilje. Kad je Abu Talib umro 619. godine, stanje muslimana i Muhameda u Meki se značajno pogoršava jer vodstvo njegovog roda Beni Hashim dolazi u ruke islamu nenaklonjenog strica Abu Lahaba. Tako 622. godine Muhamed a.s. seli iz Meke u Medinu zajedno s muslimanima. To je Hidžra, seoba Muhameda i njegovih pristalica, kojim počinje računanje muslimanskih godina tzv. hidžretski kalendar. Hidžra je trajala od 9. rujna do 4. listopada 622. godine.

Muhamed je još u Meki stekao ugled i dobar glas kao vođa karavana. Nosio je počasni naziv "El- Emin" (arap. "Pouzdani").

Brakovi

Kao 25-godišnjak upoznaje i ženi 40-godišnju udovicu Hatidžu (Khadijah), svoju prvu ženu, koja mu rađa šestero djece. Dva sina, Kasum i Abdallah, umiru kao djeca, a ostaju im četiri kćeri. Za Hatidžina života Muhamed nije imao drugih žena. Poslije Hatidžine smrti, Muhamed se ženio s još nekoliko žena,u trenutku svoje smrti imao je 11 žena. To je bila samo njegova privilegija. Islam je ostalim muslimanima ograničio sklapanje braka (s najviše 4 žene). Neke od njegovih žena bile su i udovice ili kćeri Muhamedovih neprijatelja poginulih u bitkama koje je Muhamed vodio za života u Arabiji, npr. kršćanska (koptska) robinja Mirjam, koja mu je rodila sina Ibrahima, koji je, međutim, umro u djetinjstvu. Njegova najdraža žena bila je Ajša (Aisha) koja je bila kći njegovog prijatelja Abu Bakra.

U Medini

Medina se u to doba zvala Jesrib. Bila je to oaza, a ne pravi grad. Potresali su je sukobi između plemena. Muhamed je bio pozvan da posreduje. Muhamed je zbog toga napravio Ustav Medine, iz čije su primjene bili isključeni židovski stanovnici, jer je ovaj dokument pretpostavljao priznavanje Muhameda kao vjerskog autoriteta. Upušta se u bitke sa židovskim plemenima u Medini koja odbijaju Islam. Pripadnicima plemena Beni Nadir poštedio je samo gole živote uz uvjet da napuste Medinu; oni su mu postali žestoki neprijatelji. Drugom jakom plemenu, Beni Kajnuka, dopustio je da sa sobom ponesu svu pokretnu imovinu. Stekavši tako prevlast u Medini.

Bitke

Bitke između Medine i Meke vodile su se do 630. godine, s promjenjivim ishodom.

Jedna od najvećih pobjeda muslimana bila je bitka kod Badra. Muslimani, sa samo 320 vojnika od kojih 70 jahača, pobjeđuju potpuno opremljenu vojsku Meke koja je imala više od 1000 vojnika. Međutim, malo više od godinu kasnije, muslimani gube bitku kod Uhuda. Taj je poraz bio velik, međutim su muslimani i to pojmili kao pobjedu zbog uvjeravanja Muhameda da je Alah uz njih te da su svi poginuli vojnici osigurali sebi mjesto u raju (Džennetu) samom "borbom na Božjem putu"- džihadom. Muhamed osvaja Meku 630. godine, sporazumom. Ka'aba postaje glavno odredište hodočašća muslimana (hadždž) te mjesto kojem se okreću u svakoj od svojih pet dnevnih molitava (namaza).

Iz Meke Muhamed širi granice Islama i Islamske države. On inzistira da njegovi saveznici prihvate Islam, i tako je već pola Arabije dio Islamske države. U deset godina Muhamed je uspio ujediniti Arapski poluotok te uspostavio, danas po brojnosti, drugu najbrojniju monoteističku religiju svijeta.

Muhamed je umro (preselio na Ahiret) 8. lipnja 632. godine u svom domu u Medini. Brojni vjernici i danas posjećuju njegov grob (kabur) te mu tako odaju počast.

Vanjske poveznice

Brojnost