HULU Split
| Hrvatska udruga likovnih umjetnika | |
|---|---|
 | |
| Naziv udruge | Hrvatska udruga likovnih umjetnika - Split |
| Skraćeni naziv | HULU Split |
| Predsjednik | Vice Tomasović |
| Datum osnivanja | 1945. |
| Registarski broj | 17000539 |
| Broj članova | 392 |
| Adresa udruge | Obala hrvatskog narodnog preporoda 24. |
HULU Split skraćeni je naziv za Hrvatsku udrugu likovnih umjetnika sa sjedištem u Splitu. Hulu Split nacionalna je strukovna udruga likovnih umjetnika, koji djeluju na području Splitsko-dalmatinske županije. Okuplja umjetnike iz svih medija likovnog izražavanja od slikarstva, grafike i kiparstva do multimedijalne umjetnosti.
Tijekom više od sedamdeset godina svog postojanja - nekad kao ULUH-ova podružnica za Dalmacije, potom kao ogranak HDLU-a, a danas kao HULU Split, pridonosi stvaranju izložbenog likovnog života i promiče likovno stvaralaštvo organizirajući samostalne i skupne izložbe svojih članova. Velike godišnje manifestacije su Splitski salon, Art ljeto, Biennale suvremene hrvatske grafike, Biennale malog formata. Osim toga, HULU-Split bavi se izdavačkom djelatnošću, te aktivno podupire razne vidove suradnje među umjetnicima u zemlji i inozemstvu. Danas HULU-Split broji više od 380 članova kojima Udruga nudi tehničku i stručnu pomoć u organizaciji izložbi, informira ih o natječajima, omogućava članovima organizirani profesionalni nastup pred institucijama, zastupa njihove interese, te im pomaže u ostvarivanju statusa samostalnih umjetnika. Umjetnički savjet Udruge trenutno uređuje izložbene programe tek dva galerijska prostora - Salona Galić i Podrume Dioklecijanove palače, redovito pokreće veće likovne manifestacije, podržava mnoge institucije kao partner ili ko-organizator, udruge i festivale te sudjeluje u mnogim likovnim projektima.
Važnost HULU Splita-a za razvoj suvremene umjetnosti i zaštitu slobode likovnog djelovanja u RH
U Statutu HULU Splita se za jedan od osnovnih ciljeva Udruge navodi poticanje suvremenog likovnog stvaralaštva, razvijanje likovne umjetnosti te zalaganje za kontinuirani napredak hrvatske umjetnosti. Kako bi se uspješno ispunili zadani ciljevi i prioriteti, HULU Split posebnu pažnju posvećuje programu kao jednoj od najvažnijih stavki razvoja Udruge te program temelji na medijskoj različitosti i širenju, kao i intenzivnijem angažmanu umjetnika uključenih u interdisciplinarne i inovativne programe kojima se razvijaju potencijali kulturne i kreativne industrije. U zadnjih dvadeset godina HULU Split je prepoznatljiv po fokusiranosti i djelovanju na području suvremene umjetnosti. Kontinuiranim promoviranjem suvremenih umjetničkih praksa udruga je uspjela proširiti granice umjetničkog izraza u lokalnoj sredini i disperzirati recentna kulturna događanja u čitavoj Hrvatskoj. HULU-Split stavlja naglasak na izložbe koje uključuju istraživanja u domeni novih eksperimentalnih umjetničkih praksi. Tako se na izložbama često koriste nekonvencionalni materijali kojima se redefinira pojam klasične skulpture i slike te se istražuju odrednice poput prostora, pokreta, zvuka, svjetla, odnosa računalnih tehnologija i slikarstva ali i društvenih fenomena kao nezaposlenost, siromaštvo, rodna politika i socijalno marginalizirane skupine. Specifičnost nekomercijalnih izložbi u organizaciji HULU Splita je i ta da se odvijaju na najatraktivnijim lokacijama u centru te se zbog takve dostupnosti aktivnosti uspijeva privući i šira publika koja inače nije zainteresirana za izložbe koje predstavljaju otklon od dominantnih koncepcija. Tako suvremena umjetnost postaje dostupna široj zajednici kao sastavnica kulture življenja, a društveno angažirane izložbe postaju katalizatori promjene u zajednici. Uz samostalne izložbe HULU Split je organizator i skupnih multidisciplinarnih umjetničkih projekata. HULU Split je uveo i radikalnu promjenu u konceptu najveće tradicionalne manifestacije Splitskog salona pa zadatak suvremenog Splitskog salona postaje ponuditi materijal za javni diskurs i tematski pratiti stanje društvenih mijena što omogućuje umjetnicima referiranje na društvenu zbilju i kritičko preispitivanje umjetničkog, društvenog i političkog okruženja u kojem djeluju. Osim galerijskog prostora, umjetnici često biraju ulicu i javni prostor kao mjesto svojih intervencija , a posjetitelji i korisnici postaju aktivni sudionici takvih programa i projekata. Osim izložbene djelatnosti kao osnovne aktivnosti udruge, Statutom Udruge je određeno da je djelatnost HULU Split-a i unapređivanje i zaštita slobode likovnog djelovanja, sudjelovanje u pripremama za donošenje zakona i propisa koji utječu na sudbinu likovnog stvaralaštva, osiguravanje trajnog utjecaja u oblikovanju kulturne politike i pružanje zaštite prava samostalnih umjetnika. Upravo u ovom području djelovanja udruga sa sedamdesetogodišnjom tradicijom postaje pokretač društvenih promjena jer ima autoritet za kritičko preispitivanje i aktivni angažman na području promjena u umjetničkom, političkom i društvenom okruženju, a različitim metodama od dijaloga s političkim vodstvom, stvaranjem pritiska na javnost, ali i pružanjem otpora kroz različite angažirane akcije i performanse uspijevaju se i ostvariti konkretne promjene.
Povijest
- U rujnu 1941. godine u Splitu je osnovan ilegalni pododbor umjetnika. Radilo se o krugu umjetnika koji su odbili sudjelovanje na velikoj likovnoj izložbi koju je priredio talijanski fašistički centar za kulturu i kao odgovor na tu manifestaciju su u travnju 1943. organizirali ilegalnu izložbu. Tijekom drugog svjetskog rata ilegalni pododbor umjetnika je radio ilegalni tisak, pisali su parole i rezali linoreze za plakate. Taj ilegalni pododbor umjetnika je bio začetak ideje o nastanku udruženja umjetnika u Splitu. Tako se po završetku rata na sastanku 22.studenog 1945., na prijedlog društva Ivan Lozica koji je okupljao kulturne i znanstvene radnike, književnike, glazbenike, glumce, slikare i kipare, osnovalo posebno udruženje likovnih umjetnika Dalmacije, današnji HULU Split.
- Prvi sastanak Udruženja otvorio je kipar Marin Studin, a potom je slikar Živko Kljaković obrazložio značaj osnivanja društva: Kao što svaki stalež već danas ima svoje staleške organizacije sindikate tako se nameće potreba i organizacije likovnih umjetnika u jednom udruženju, kojem bi bio zadatak da promiče likovnu umjetnost među narodne mase i da štiti interese likovne umjetnosti uopće, a tako isto staleške interese samih umjetnika....Ovo udruženje ima zadatak ne samo da štiti interese uopće kako samog udruženja i svakog pojedinog člana, nego da se stavi u vezu sa našim narodnim vlastima i da u saglasnosti s njima podigne same likovne umjetnosti, koju ona po svom kulturnom djelovanju i zaslužuje....Nadalje udruženje treba da omogući svakom likovnom umjetniku začlanjenje u udruženju, da može pratiti kroz jedan kolektiv smjernice kako općeg društvenog razvoja isto tako i suvremene smjernice umjetničkog razvoja u svijetu uopće.....
- Pošto je u Zagrebu već bilo osnovano Udruženje likovnih umjetnika Hrvatske, Split je tada predviđen kao središte podružnice udruženja za Dalmaciju. Povodom prvog sastanka likovnih stvaraoca u Splitu pozvano je tek nekoliko slikara i kipara i koristeći se iskustvom kojeg je iz Zagreba prenio Ante Kaštelančić ispitao se rad svakog zainteresiranog člana za Udruženje i odlučilo da li zadovoljava kriterije strukovne udruge likovnih umjetnika. Na kraju sastanka izabran je privremeni odbor Udruženja: Marin Studin - predsjednik I, Oton Postružnik - predsjednik II, Kljaković Živko - tajnik I, Kukoč Tomislav - tajnik II, Ignjatović Nikola - blagajnik, te članovi Vjekoslav Parać, Mirko Ostoja i Antun Zupa.
- U veljači 1946. godine Udruženje je priredilo svoju prvu skupnu izložbu uz sudjelovanje gotovo svih splitskih članova, pa je za tu priliku imenovan i odbor koji će se brinuti o svim radovima oko izložbe. Otvorenje te izložbe je zakazano za 1. svibnja 1946. u Salonu Galić i od tada će ta izložba postati tradicionalna pod nazivom prvomajska. Godišnja Prvomajska izložba se redovito održavala od 1946. do 1983. godine.
- Uz pomoć Udruženja, u Splitu je već 1946. osnovana večernja škola za umjetnost, a u kolovozu sljedeće godine stalna škola pod nazivom Škola za primijenjenu umjetnost.
- U travnju te godine prema pravilniku udruženja izabrani su redovni članovi: Rudolf Bunk, Vinko Foretić, Ante Franičević, Ante Gojak, Ante Kaštelančić, Joko Knežević, Branko Kovačević, Andrija Krstulović, Živko Kljaković, Ivan Mirković, Vjekoslav Parać, Bartul Petrić, Antun Petričić, Marin Studin, Milan Tolić, Emanuel Vidović i Antun Zupa.
- Do 1951. godine Udruženje nije imalo svoj stalni izložbeni prostor nego je organiziralo uglavnom gostujuće izložbe. Godine 1951. Udruženje dobiva svoj stalni prostor u Domu kulture (Ive Lole Ribara 4) i tamo ostaje do 1960. godine, kada dobiva prostor u Krešimirovoj ulici kao Umjetnički salon, a 1961., nakon smrti Ivana Galića, preuzima upravljanje i Salonom Galić. Uskoro Udruženje postaje glavni i gotovo jedini nositelj kulturnog života u gradu te na upravljanje dobiva i druge prostore kao što su kapela na Protironu, kripta ispod stolne crkve, Dioklecijanovi podrumi i Galerija Kula. Udruženje priređuje i izložbe u prostorijama Galerije umjetnina, Muzeju arheoloških spomenika, Muzeju narodne revolucije, mjesnim zajednicama....
- U prvom poslijeratnom razdoblju samostalne izložbe splitskih slikara i kipara su bile rijetkost te se uglavnom radilo o skupnim revijalnim izložbama za državne jubilarne datume. Ideološki pritisak “ratne generacije” splitskih umjetnika trajao je do sredine 50-tih godina kad se jezičac na vagi priklonio “suvremenoj umjetnosti” koja je definitivno prevladala ustanovljenjem Splitskog salona 1969. godine, koji od tada postaje i ostaje do dan danas središnja i glavna likovna manifestacija u gradu.
- Od sredine šezdesetih socrealizmu više nije bilo traga u umjetnosti te se pluralizam suvremene umjetnosti odražava kako na samostalnim tako i skupnim izložbama u organizaciji HULU-a. Tako 1973. godine Udruženje pokreće Omladinski salon, 1974. veliku skupnu manifestaciju Bienale suvremene hrvatske grafike, a od 1977. godine i Biennale malog formata. Istovremeno je rastao broj članova udruge, a time i broj samostalnih izložbi. Udruženje je, u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima, organizirao i predstavljao gradu osim lokalnih umjetnika i istaknute jugoslavenske umjetnike,kao i one međunarodne. Udruženje je posebno poticalo i izlaganja mladih neafirmiranih umjetnika, poštivajući svaki likovni izričaj i potpunu slobodu stvaralaštva.
- Udruženje do 1979. godine nastavlja s djelovanjem kao podružnica Zagreba, a 1979. godine postaje samostalno društvo pod nazivom Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, da bi u prosincu 1982. postalo društvena organizacija. Promociji hrvatske umjetnosti u svijetu je posebno doprinijela i činjenica da je Udruženje 1985. godine otvorilo prodajnu galeriju Dioklecijan u središnjem dijelu Podruma gdje su se ljeti turistima nudili brojni predmeti umjetničkog obrta i likovna djela umjesto turističkih suvenira i kiča. Nikada se još u Gradu nije osjećala tolika prisutnost likovnih stvaraoca kao što je bilo za vrijeme 80-ih godina kada je Udruženje osim izložbene djelatnosti vodilo i turističku ponudu umjetničkih suvenira kao važnog dijela promoviranja turističke i kulturne baštine Hrvatske. Tada Udruženje pokreće i važne velike manifestacije kao što su Art ljeto, Salon Sakralne umjetnosti, Art Anale itd.
- HULU Split je do devedesetih bio gotovo jedini nositelj izložbene djelatnosti u Splitu i gospodario skoro svim izložbenim prostorima u gradu (Galerija Kula , Mala kapela-apsida, Umjetnički Salon u Krešimirovoj ulici, Protiron na Peristilu, prodajna galerija Dioklecijan u Podrumima i mnogi drugi). Umjetnički salon je 90-tih godina denacionalizacijom izložbenog prostora prestao s djelovanjem. Za vrijeme domovinskog rata HULU Split je inicirao i okupio kulturne i znanstvene djelatnike cijele Hrvatske pod nazivom “Art - Garda” i organizirao niz humanitarnih izložbi i akcija.
- Kao presjek izložbenog djelovanja od 1945-1992. HULU Split 2000. godine izdaje opsežnu i stručnu knjigu Duška Kečkemeta Likovne izložbe u Splitu 1945-1992.
- Godine 2000. HULU Split se u svom programu sustavno započinje baviti suvremenom umjetnošću. Programska koncepcija današnjeg HULU Splita temelji se na kontinuiranom godišnjem programu samostalnih izložbi i redovitom pokretanju i organizaciji većih skupnih projekata te sudjeluju u suorganizaciji s drugim institucijama , udrugama i festivalima.
Izložbeni program
Godišnje HULU Split organizira oko 25-30 samostalnih izložbi. Samo u prethodne tri godine je organizirano ukupno 78 samostalnih izložbi u dva izložbena prostora - Salon Galić i Dioklecijanovi podrumi. Program samostalnih izložbi HULU Splita uglavnom promovira recentnu likovnu produkciju mladih suvremenih hrvatskih umjetnika koji svojim izlaganjem formiraju inovativne umjetničke izričaje te često progovaraju o društvenoj i političkoj zbilji. Osim izložbi mlađih umjetnika, HULU Split je organizirao i samostalne izložbe glavnih aktera suvremene umjetnosti, primjerice 2008. godine samostalno izlaže protagonist Grupe šestorice Vlado Martek. U 2014. godini je u Salonu Galić afirmirana umjetnica Jagoda Kaloper predstavila svoj dokumentarno-eksperimentalni film Iza ogledala, koji je dobio prvu nagradu natječaja T-HT nagrada@MSU. Recentne veće međunarodne samostalne izložbe koje je HULU Split ugostio ili organizirao je 2015. izložba najvećeg živućeg francuskog fotografa Marc Ribouda, 2013. posthumna izložba velikog arhitekta, kipara i filozofa Bogdana Bogdanovića Ukleti neimar, zatim izložba Jørgen Chemnitz Ljudsko lice klimatskih promjena o globalnim klimatskim promjenama, te izložba Dalide Karić-Hadžiahmetović kojom se progovaralo o nejednakosti spolova...
HULU Split redovito pokreće i veće skupne likovne manifestacije i projekte. Na skupnim izložbama sudjeluju brojni afirmirani umjetnici iz cijele Hrvatske ali i svijeta, primjerice na međunarodnoj skupnoj izložbi Paso Doble 2008. su sudjelovali i Gilbert & George, Željko Kipke, Vlatka Horvat, Zlatko Kopljar, Ulay & Marina Abramović, na izložbi Artist now 2004 Ulay, Sanja Iveković, Ivan Kožarić, Gorana Petercol..., a na Splitskom Salonu, najvećoj bijenalnoj splitskoj umjetničkoj manifestaciji, od 2009. do 2013. godine sudjeluju, među ostalim, i Siniša Labrović, Slaven Tolj, Igor Grubić, Goran Škofić, Vlasta Žanić, Andreja Kulunčić, Tonka Maleković, Alem Korkut, Ivan Fijolić, Vlado Martek, Marijan Crtalić, Tanja Deman, Kristina Leko... Kod međunarodnih projekata ističe se kao najuspješniji multidisciplinarni projekt Žene na raskrižju ideologija 2007. kojim se problematiziralo mjesto žene u društvu. Ostale veće skupne izložbe u prostorima HULU Splita su nagrađivani projekt Teren Jugoplastika zatim Priče o gradu: Split - Senigallia, SYMPOSION: DOMINACIJA i Dimenzije humora. Kod uspješnih suradnji s drugim institucijama potrebno je spomenuti dugogodišnji zajednički projekt HULU Splita i udruge Kvart gdje se u Cisti Provo jednom mjesečno na jumbo panou postavi umjetnički plakat drugog autora. To je jedini prostor u Hrvatskoj koji nije namijenjen komercijalnom oglašivanju. HULU Split financijski i tehničkom podrškom kontinuirano pomaže velike umjetničke projekte kao što su DOPUST (Dani otvorenog performansa), manifestaciju suvremene umjetnosti Adria Art Annale i međunarodni festival suvremene umjetnosti NUS (NEAFIRMIRANA Umjetnička Scena) te Međunarodni Grafički Bijenale. Od 2000. godine HULU je u vidu velikih donacija i podrške pomogao MKC-u i UMAS-u. Osim suradnje s Akademijom dugogodišnja je suradnja i sa srednjom umjetničkom školom kojoj Udruga već tradicionalno ustupi prostor Salona Galić za vrijeme Sv Dujma. U 2015. godini je HULU Split audio vizualnom podrškom omogućio realizaciju i velike međunarodne izložbe u Galeriji umjetnina Flogiston, te izložbe Imageination / Odjeća, tekstil, maska i kostim kao tema i medij u suvremenoj umjetnosti u MKC-u.
Program 2016
Koncept HULU-a za 2016. se temelji na programskoj ekspanziji u polju suvremene umjetnosti te umjetničkoj, međuinstitucionalnoj i međunarodnoj suradnji. HULU će se u 2016. sustavno baviti izložbama i projektima kojima je, unatoč medijskoj raznovrsnosti, zajednička poveznica da kroz oblike suvremenog umjetničkog izražavanja na više razina korespondiraju s vremenom i prostorom u kojem su nastali. Tako će se izložbama Skriveni prostori, Svjetlost i Kamuflaže istraživati dimenzije fizičkog i psihičkog prostora kroz izražajne mogućnosti suvremene eksperimentalne grafike koje u novom kontekstu postaju ambijentalne i inovativne optičke instalacije. Odmakom od dvodimenzionalnosti grafičkog lista i rekontekstualizacijom grafike kao objekta otvaraju se novi pogledi u području tog klasičnog medija. I slikarskim izložbama, kao što su projekti Rub slike ili granična područja i Nove slike, će se napraviti snažan otklon od tradicionalnog slikarstva i pristupiti slikarstvu eksperimentalno i multidisciplinarno dokidajući konvencionalne granice između medija. Slojeviti eksperimentalni i istraživački pristupi su također okosnica izložbi Cross Dissolve II i Evolucija percepcije 1. U prvoj se istražuju mogućnosti suvremene umjetnosti posredstvom svjetlosnih instalacija- light boxova te se u galeriji stvara ambijent s nejasnim prostornim odnosima , dok se na drugoj izložbi koriste inovativni i interaktivni umjetničko znanstveni izumi kao “filteri” u komunikaciji između ljudi. Multimedijalnom i eksperimentalnom izložbom My daily wife as mother će se putem dnevničkih audio i video zapisa istražiti i problematizirati pitanje ženskog identiteta u suvremenom svijetu, te kroz dokumentarističko intimne momente svakodnevnog života propitati društvena uloga majke i društveno nametnute obveze. Otklon od dominantnih koncepcija će se nastaviti i projektom Ane Elizabet koja će uključiti djecu iz centra za autizam kao ravnopravne aktere u stvaranju suvremene umjetnosti. Dvojac Resner-Grimani će zajedničkim multimedijalnim projektom istraživati odnos tjelesnosti umjetnika u odnosu na prostore izlaganja. Koristeći elemente body arta, tijelo druge osobe će postati sredstvo, materijal i nositelj izražavanja drugog umjetnika, a autori će biti postavljeni i kao živi izložbeni eksponati. U interdisciplinarnom ambijentalnom projektu Koga treba ubiti da dobijemo galerija će postati dinamični prostor eksperimentiranja i istraživanja uz aktivno psihofizičko participiranje posjetitelja koji kroz deduktivno prostorno promišljanje uz pomoć audio vodiča prolaze kroz svojevrsni labirint s ambijentalnim instalacijama. Kroz izložbe Dark Black, Sjajni trenuci i Flying boats i će se uspješno spojiti ekologija, reciklaža i suvremena umjetnost korištenjem odbačenih materijala koji se preoblikuju i reinterpretiraju u skulpture i instalacije. Korištenjem odbačenih materijala s brodogradilišta postavlja se i društveno pitanje gubljenja identiteta jedne zemlje koja zatvaranjem brodogradilišta gubi dio svoje kulture i identiteta. Angažirana umjetnost će biti zastupljena i nizom izložbi koje će otvoreno, a ponekad i subverzivno progovarati o društvenoj zbilji. Provokativnost i kritičnost će tako okarakterizirati izložbe Stupovi hrvatskog društva i Transheroica ili kipar traži Heroja koje kroz humor i cinizam žele ukazati na apsurdnost društva gdje su kriteriji i vrijednosti iskrivljeni do groteske. Eksponati će nasmijati, ali i isprovocirati publiku na reakciju. Projektom Riot će se pružiti ozbiljniji pristup angažiranoj umjetnosti i stvoriti vizualni dijalog između revolucionarnog i umjetnosti te će se aproprijacijom kao načinom istraživanja prezentirati dokumentarno arhivski materijali, zastave, instalacije i objekti kao reakcija na društvene pokrete, oslobodilačke borbe, pobune i revolucije diljem svijeta. Multimedijalna izložba Izvrnute piramide daje presjek društveno angažiranih radova umjetnika Marka Markovića, njegovih radikalnih body art performana i akcija u javnom prostoru diljem svijeta te također poziva na promišljanje današnjih vrijednosnih težišta kroz različite geopolitičke pozicije i sustave. Nadalje, izložbom instalacija Indulgencije ili otkup grijeha će se promišljati o društvenim problemima mita i korupcije, zlostavljanja žena i djece, netolerancije, nezaposlenosti, manipulacije medija itd. Socijalno angažiranim performansima i radovima će se predstaviti i legendarni pulski performer Pino Ivančić.