Duško Kečkemet

Duško Kečkemet (Supetar na Braču, 1923. – Split, 12. svibnja 2020.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i jedan od najproduktivnijih hrvatskih humanističkih znanstvenika. Autor je velikog broja knjiga, poglavito o povijesti i osobama vezanim za Split i općenito Dalmaciju.

Životopis

Rodio se je u Supetru od oca činovnika i matere koja je bila kći poznatoga građevnog poduzetnika koji je gradio splitsko kazalište, sinjsku željezničku prugu i dr. U susjednom je Splitu završio gimnaziju. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i kulturu s klasičnom arheologijom. Od 1945. do 1949. bio je kustosom u Gipsoteci, (danas Gliptoteci HAZU) u Zagrebu, zadužen za suvremenu hrvatsku umjetnost. Također je bio kustosom i poslije ravnateljem novoosnovanog Muzeja grada Splita (1950.-1979.). Kao mlađi aktivnije se je bavio književnim radom. Objavio je nekoliko grafičkih mapa. Predavao je povijest svjetske i hrvatske umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu.

Detaljno je fotografirao i dokumentirao stari Split, zbivanja, skupljao slike, grafike, stare razglednice, arhivske i objavljene tekstove o Splitu, plakate i kazališne programe. Zajedno s Davorom Domančićem, muzeološki je postavio Pomorski muzej muzej JAZU Split, i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzej grada Trogira i dr. Napisao je vodiče Splita, Brača, Kaštela. Za Supetar je znatno zaslužan za vrjednovanje i upoznavanje s radom supetarskog kipara Ivana Rendića, što je rezultiralo Galerijom i spomen sobom Ivana Rendića. Član mnogih republičkih komisija i radnih tijela. Djelovao je u Društvu za zaštitu Marjana. Bio je ravnateljem Fondacije Meštrović, Muzeja grada Splita i Galerije Meštrović.

Stalni je suradnik i autor brojnih bibliografskih jedinica u izdanjima Leksikografskog zavoda. Fotografirao je i dokumentirao stari Split. Objavio je veći broj monografija i radova posvećenih povijesti Splita i njegovim javnim spomenicima, o putopiscima, slikarima, arhitektima i arheolozima i njihovim knjigama o Splitu i Dalmaciji. Također se je dosta bavio životom i djelom Ivana Meštrovića. Pisao je i objavljivao likovne kritike i prikaze izložaba.

Djela

Opus mu obuhvaća oko 50 knjiga, 150 znanstvenih radova i 1000 popularnoznanstvenih radova, enciklopedijskih napisa, likovnih kataloga i prikaza izložaba. Nepotpun popis; izvor

• Bibliografija o Splitu, 2 sv., Dio 1: Od prethistorije do 1860. godine.; Dio 2: Od 1860. - 1955. godine., Muzej grada Splita, Split, 1955.-1956.
• Split sa starih razglednica, 1995. (suautor Ante Jelavić)
• Anegdote o kiparu Ivanu Rendiću, 1999.
• Hrvatski narodni preporod u Splitu - zbivanja i likovi, 1999.
• Bračke bunje, 2000.
• Antun Zupa, 2000.
• Emanuel Vidović - život i djelo, 2000.
• Hrvatska povijesno-kulturna baština
• Povijest Splita - Od prethistorijskih vremena do definitivnog gubitka pune autonomije 1420. godine
• Borba za grad - urbanističke, arhitektonske, spomeničke i ekološke teme starog i novog Splita, 2002.
• Prošlost Splita, 2002.
• Robert Adam - Dioklecijanova palača i klasicizam, 2003.
• Kulturna i umjetnička baština u Dalmaciji - izabrani radovi, sv.1 i 2, 2004.
• Fotografija u Splitu 1859. - 1990., (2004.)
• Slikari, kipari, arhitekti - likovna umjetnost u Splitu 1945.-1992., 2004.
• Brač - vodič kroz povijest i kulturnu baštinu, 2006.
• Jedan drugi svijet - ekološki zapisi o prirodi, 2007.
• Split na starim razglednicama, 2008.
• Stari Split od kantuna do kantuna, 2009.
• Život Ivana Meštrovića (1883.-1962.-2002.), sv. 1-2, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
• Nepoznati Tijardović: likovno stvaralaštvo najpoznatijeg splitskog skladatelja, 2012.

Ostalo

• "Libar Miljenka Smoje oli ča je život vengo fantažija" kao sudionik dokumentarnog serijala (2012.)

Nagrade i priznanja

Među istaknute nagrade i priznanja koje je primio spadaju:

• počasni građanin Grada Supetra
• Godišnja nagrada Grada Zagreba
• Godišnja nagrada Grada Splita
• Nagrada za životno djelo grada Splita
• Nagrada Francuskog ministarstva kulture.