Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivan Kožarić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ivan Kožarić
Ivan Kožarić
Rođenje 10. lipnja 1921.
Smrt 15. studenoga 2020.
Portal o životopisima

Ivan Kožarić (Petrinja, 10. lipnja 1921.Zagreb, 15. studenoga 2020.[1]), ugledni hrvatski kipar, član HAZU i član grupe Gorgona.

Životopis

Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943., a diplomira 1947. Od 1943. do 1945. bio je pripadnik prosvjetničke bojne koju je vodio slikar Josip Horvat Međimurec. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića. Izlagati počinje 1953. godine, a samostalno izlaže od 1955. godine.

Godine 1959./60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti ostanka u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini. Početkom šezdesetih Kožarić je član neformalne grupe Gorgona, zajedno sa slikarima Marijanom Jevšovarom, Julijem Kniferom, Đurom Sederom i Josipom Vaništom, arhitektom Miljenkom Horvatom, povjesničarem umjetnosti i konceptualnim umjetnikom Dimitrijem Bašičevićem Mangelosom, te kritičarima Matkom Meštrovićem i Radoslavom Putarom.

Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Veneciji (1976.) i Biennale u Sao Paolu (1979.). Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu. Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.). Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima među kojima i one najpoznatije, spomenik A.G. Matošu i Prizemljeno sunce u Zagrebu (dio Zagrebačkog Sunčevog sustava). Izlagao je na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložba, u zemlji i inozemstvu.

Grad Zagreb je 2007. u cijelosti otkupio Kožarićev atelijer (više od 6000 eksponata) i povjerio ga na čuvanje i pohranu Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. [2]

Nagrade i priznanja

Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Posljednju, Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo, dobio je 1997. godine. Iste godine postao je i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Galerija slika

Izvori

Vanjske poveznice