Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jednadžba stanja idealnog plina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 166480 od 27. rujan 2021. u 06:17 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Krivulje prikazuju odnos između tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura

Jednadžba stanja idealnog plina je jednadžba stanja teoretski idealnog plina. To je dobro približenje ponašanja mnogih plinova, u različitim uvjetima, ali s nekoliko ograničenja. Prvi je objavio taj zakon Emile Clapeyron 1834. godine, kombinirajući Boyle-Mariotteov zakon i Charlesov zakon. Može se isto izvesti iz kinetičke teorije plinova, koju su razvili 1856. August Krönig i 1857. Rudolf Clausius. [1] [2] [3]

Stanje neke količine plina se može odrediti s tlakom, obujmom i temperaturom. Noviji oblik tog zakona je:

gdje je: p – apsolutni tlak plina (Pa), V – obujam plina (m3), N – broj čestica u plinu, kBoltzmannova konstanta (1,38•10−23 J•K−1) i T - apsolutna temperatura u (Kelvinima). Ponekad se može pisati kao:

gdje je: n – broj molova plina, R – univerzalna plinska konstanta (8,314472 J•mol−1• K−1), jednaka umnošku Boltzmannove konstante i Avogadrovog broja.

Odstupanje od realnih plinova

Jednadžba stanja je za idealne plinove i približenje za realne plinove. U stvari, postoji dosta razlika u odnosu na realne plinove. Budući da zanemaruje veličinu molekula i međumolekularno djelovanje, jednadžba stanja idealnog plina je najtočnija za jednoatomske plinove, kod visokih temperatura i kod manjih gustoća plinova. Važnost međumolekularnog djelovanje se smanjuje s povećanjem toplinske kinetičke energije plinova, tj. s povećanjem temperature. Detaljnija jednadžba stanja, kao što je van der Wallsova jednadžba, uzima u obzir veličinu molekula i međumolekularne sile.

Izmjenjeni oblici jednadžbe

Molarni oblik

Broj molova (n) je jednak masi (m) plina podjeljenom s molarnom masom (M):

Ako zamijenimo n, i ako uzmemo za gustoću ρ = m/V, dobivamo:

Ako odredimo specifičnu plinsku konstantu Rspecif kao odnos R/M, dobivamo:

Ovaj oblik je koristan jer povezuje tlak, gustoću i temperaturu. Osim toga, može se jednadžba pisati uzimajući u obzir specifični volumen v, koji je obrnuto proporcionalan gustoći:

Vidi još

Izvori

  1. Clapeyron E.: "Mémoire sur la puissance motrice de la chaleur", journal = Journal de l'École Polytechnique, 1834., Facsimile at the Bibliothèque nationale de France
  2. Krönig A.: "Grundzüge einer Theorie der Gase", journal = Annalen der Physik, 1856., [1] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France
  3. Clausius R.: "Ueber die Art der Bewegung, welche wir Wärme nennen", journal = Annalen der Physik und Chemie, 1857., [2] Facsimile at the Bibliothèque nationale de France