Alabama
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir SAD država
Alabama [æləˈbæmə] - savezna država na jugoistoku SAD-a. Graniči s Tennessee-jem na sjeveru, Georgia-om na istoku, Floridom i Meksičkim zaljevom na jugu i Mississippijem na zapadu. Ime Alabama potječe od indijanskog plemena Alibamu, što u prijevodu znači "Tu stanujemo mi". Statut države je donesen 1819. godine. Površina je oko 133.293 km 2. Glavni grad je Montgomery, a najveći Birmingham. Sjeverni dio zauzimaju ogranci gorja Appalachian (do 734 m visine) i srednji tok rijeke Tennessee; središnji je dio brežuljkast (80 do 100 m visine), a južni uz obalu Meksičkog zaljeva nizak i močvaran. Klima je umjerena; u južnom području suptropska. Oko 66% površine zauzimaju šume. Najrazvijenije gospodarske grane su poljodjelstvo (pamuk, kukuruz, zob, šećerna trska, voće) i stočarstvo (govedarstvo, ovčarstvo i svinjogojstvo). Nekoć je bila vodeća po proizvodnji pamuka. Bogata je rudnim ležištima (željezna ruda, ugljen) te je jako razvijena metalurgija, čijem su razvoju doprinijele hidrocentrale na rijekama Tennessee i Alabama.Od ostalih industrijskih grana ističu se: proizvodnja poljoprivrednih i dr. strojeva (Birmingham, Mobile), automobilska (Honda, Hyundai, Mercedes-Benz, Toyota), elektronička, kemijska i drvna industrija, proizvodnja automobilskih guma, papira i celuloze. U Huntsvilleu se nalazi svemirski raketni centar s aeronautičkom industrijom. Što se prometa tiče, osim željezničkih pruga i cesta, za promet je važna i razgranata kanalska mreža, kojom su spojeni tokovi Mississippija i Tennesseeja s Meksičkim zaljevom. Glavna morska luka je grad Mobile u kojem postoje tragovi nastambi stari čak 8000 godina. U rano doba na prostoru Alabame su živjela indijanska plemena Creek i Choctaw na jugu, te Cherokee i Chickasaw na sjeveru. Prvi kolonijalisti su bili Španjolci (P. de Narvaez 1528; H. de Sotto 1540.), potom Francuzi koji su podignuli i prva stalna naselja - Port Louis de la Mobile (danas Mobile). Od kraja 17. stoljeća Alabama je bila dio francuske kolonije Louisiane; od 1763. u posjedu je Velike Britanije, koja je 1783. ustupa dijelom Španjolskoj a dijelom SAD-u. Američka Alabama je u početku bila u sklopu područja Mississippija. Početkom 19. stoljeća SAD su zauzele španjolsku Alabamu. Istodobno su se indijanska plemena povukla, a na njihovo su se područje naselili bijelci. 1817. godine osnovano je Područje Alabama koje je 1819. dobilo status 22. savezne države. Tijekom građanskog rata Alabama je bila na strani južnjačke konfederacije. U njezinom glavnom gradu Montgomeryju 4. veljače 1861. osnovane su Konfederativne Američke Države. Nakon rata Alabama je ponovno uključena u SAD 1868. godine. Isprva se gospodarstvo Alabame temeljilo na plantažama pamuka, a od 1880-ih počinje razvoj industrije. Nakon 2. svjetskog rata u Alabami se razvio snažan crnački pokret protiv rasizma (1955.-1956. bojkot autobusa u Montgomeryju, 1965. marš na Montgomery).
Okruzi (Counties)
Alabama se sastoji od 67 okruga (counties).
| Ime okruga | Godina osnutka | Sjedište okruga |
|---|---|---|
| Autauga | 1818. | Prattville |
| Baldwin | 1809. | Bay Minette |
| Barbour | 18032. | Clayton |
| Bibb | 1818. | Centreville |
| Blount | 1818. | Oneonta |
| Bullock | 1866. | Union Springs |
| Butler | 1819. | Greenville |
| Calhoun | 1832. | Anniston |
| Chambers | 1832. | LaFayette |
| Cherokee | 1836. | Centre |
| Chilton | 1868. | Clanton |
| Choctaw | 1847. | Butler |
| Clarke | 1812. | Grove Hill |
| Clay | 1866. | Ashland |
| Cleburne | 1866. | Heflin |
| Coffee | 1841. | Elba / Enterprise |
| Colbert | 1867. | Tuscumbia |
| Conecuh | 1818. | Evergreen |
| Coosa | 1832. | Rockford |
| Covington | 1821. | Andalusia |
| Crenshaw | 1866. | Luverne |
| Cullman | 1877. | Cullman |
| Dale | 1824. | Ozark |
| Dallas | 1818. | Selma |
| DeKalb | 1836. | Fort Payne |
| Elmore | 1866. | Wetumpka |
| Escambia | 1868. | Brewton |
| Etowah | 1866. | Gadsden |
| Fayette | 1824. | Fayette |
| Franklin | 1818. | Russellville |
| Geneva | 1868. | Geneva |
| Greene | 1819. | Eutaw |
| Hale | 1867. | Greensboro |
| Henry | 1819. | Abbeville |
| Houston | 1903. | Dothan |
| Jackson | 1819. | Scottsboro |
| Jefferson | 1819. | Birmingham |
| Lamar | 1867 | Vernon |
| Lauderdale | 1818 | Florence |
| Lawrence | 1818. | Moulton |
| Lee | 1866. | Opelika |
| Limestone | 1818. | Athens |
| Lowndes | 1830. | Hayneville |
| Macon | 1832. | Tuskegee |
| Madison | 1808. | Huntsville |
| Marengo | 1818. | Linden |
| Marion | 1818. | Hamilton |
| Marshall | 1836. | Guntersville |
| Mobile | 1812. | Mobile |
| Monroe | 1815. | Monroeville |
| Montgomery | 1816. | Montgomery |
| Morgan | 1818. | Decatur |
| Perry | 1819. | Marion |
| Pickens | 1820. | Carrollton |
| Pike | 1821. | Troy |
| Ranfolph | 1832. | Wedowee |
| Russell | 1832. | Phenix City |
| St. Clair | 1818. | Ashville / Pell City |
| Shelby | 1818. | Columbiana |
| Sumter | 1832. | Livingston |
| Talladega | 1832. | Talladega |
| Tallapoosa | 1832. | Dadeville |
| Tuscaloosa | 1818. | Tuscaloosa |
| Walker | 1823. | Jasper |
| Washington | 1800. | Chatom |
| Wilcox | 1819. | Camden |
| Winston | 1850. | Double Springs |
Etničke zajednice
-Indijanci kojima je Alabama domovina: Alabama, Apalachee, Apalachicola, Koasati, Mobile, Muklasa, Muskogee, Napochi, Osochi, Sawokli, Tohome i Tuskegee.
Povijest
Prije ca. 8000 do 9000 godina naselili su se prvi Indijanci na današnje područje Alabame. Do dolaska prvih Europljana na sjeveru su živjeli Cherokee i Chickasaw Indijanci, a na jugu Choctaw i Creek Indijanci.
1519. španjolski istraživač Alonso Alvarez stiže u „Mobile Bay“. 1541. dolazi Hernando de Soto, također španjolski istraživač, sa Apalača u Alabamu. 1699. stižu prvi Francuzi sa južne strane i stvaraju prvu koloniju a 1702. grad Fort Louis, koji do 1722. ostaje glavni grad francuske kolonije Louisiana. Godine 1711. osnovan je grad Mobile.
1763. Englezi osvajaju Alabamu a 1779. Španjolci južni dio Alabame. Godine 1798. je Alabama, sa iznimkom obale i grada Mobile, koji su još pripadali španjolskoj Floridi, dio Mississippi Teritorija. Nakon rata Seminola u godini 1813. postaje i Mobile dio tog teritorija. Četiri godina kasnije godine 1817. Mississippi postaje savezna država u današnjim granicama, a ostatak teritorija se naziva „Alabama Territory“. 14. prosinca 1819. Alabama konačno postaje 22. savezna država SADa.
Stanovništvo
Prema procjenama američkog ureda za popis stanovništva, Alabama je u 2013. imala 4.822.023 stanovnika, čime je postala 23. država SAD-a po broju stanovnika. Ova brojka pokazuje rast od 0,9% u odnosu na popis iz 2010.
Od ukupnog broja stanovništva 51,5% čine žene, a preostalih 48,5% muškarci. Gotovo 70% stanovništva se izjasnilo bijelcima (4% Latinoamerikanci, 66% Europeidi), 27% čine Afroamerikanci, dok preostalih 3% čine Indijanci, Azijci i ostali koji se identificiraju sa dvije ili više rasa.
Što se tiče religije, 63% stanovnika Alabame se izjasnilo religioznima, što odskače od američkog prosjeka od 49%. Od navedenih 63%, 37% su Baptisti, 9% su Metodisti, dok na preostale kršćanske vjeroispovijesti otpada 16,6%. Ostali koji se izjašnjavaju kao Židovi, Muslimani ili pripadnici istočnjačkih religija čine 0,4%.
Najveći gradovi
| Ime grada | Broj stanovnika |
|---|---|
| Birmingham | 212.237 |
| Montgomery | 205.764 |
| Mobile | 195.111 |
| Huntsville | 180.105 |
| Tuscaloosa | 90.468 |
| Hoover | 81.619 |
| Dothan | 65.496 |
| Decatur | 55.683 |
| Auburn | 53.380 |
| Madison | 42.938 |
| Florence | 39.319 |
| Gadsden | 36.856 |
| Vestavia Hills | 34.033 |
| Prattville | 33.960 |
| Phenix City | 32.822 |
| Alabaster | 30.352 |
| Bessemer | 27.456 |
| Enterprise | 26.562 |
| Opelika | 26.477 |
| Homewood | 25.167 |
| Northport | 23.330 |
| Anniston | 23.106 |
| Prichard | 22.659 |
| Athens | 21.897 |
| Daphne | 21.570 |
| Pelham | 21.352 |
| Oxford | 21.348 |
| Albertville | 21.160 |
| Selma | 20.756 |
| Mountain Brook | 20.413 |
| Trussville | 19.933 |
| Troy | 18.033 |
| Center Point | 16.921 |
| Helena | 16.793 |
| Hueytown | 16.105 |
| Talladega | 15.676 |
| Fairhope | 15.326 |
| Ozark | 14.907 |
| Alexander City | 14.875 |
| Cullman | 14.775 |
| Scottsboro | 14.770 |
| Millbrook | 14.640 |
| Foley | 14.618 |
| Jasper | 14.352 |
| Hartselle | 14.255 |
| Fort Payne | 14.012 |
| Gardendale | 13.893 |
| Saraland | 13.405 |
| Muscle Shoals | 13.146 |
| Eufaula | 13.137 |
| Sylacauga | 12.749 |
| Pell | 12.695 |
| Jacksonville | 12.548 |
| Irondale | 12.349 |
| Leeds | 11.773 |
| Moody | 11.726 |
| Calera | 11.620 |
| Fairfield | 11.117 |
| Atmore | 10.194 |
| Chelsea | 10.183 |
| Pleasant Grove | 10.110 |
| |||||
| |||||||||||||
