Levoča
| Levoča | |
|---|---|
 Levoča s Marijanske gore | |
| Država | Datoteka:Flag of Slovakia.svg Slovačka |
| Pokrajina | Grb Prešovski Prešovski |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Miroslav Vilkovský |
| Površina | |
| • Ukupna | 64,042 km² |
| Visina | 570 m |
| Koordinate | 49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| • Entitet | 14.677 (230 stan./km²) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 054 01 |
| Pozivni broj | +421 (0)53 |
| Registarska oznaka | LE |
| Stranica | www.levoca.sk |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
| Pogreška pri izradbi sličice: Položaj Levoče na karti Slovačke | |
Levoča (mađ. Lőcse, njem. Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.
Povijesno središte grada ima romaničke zidine, mnoge renesansne građevine i najviši drveni izrezbareni oltar u Europi koji su 2009. godine upisani na UNESCO – v popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno sa spomenicima u gradu Spišské Podhradie.
Zemljopis
Levoča leži na nadmorskoj visini od 570 metara i zauzima površinu od 64,042 km². Udaljena je od Poprada 25 km zapadno, od Prešova 50 km istočno, od Košica 90 km jugoistočno i od Bratislave 370 km jugozapadno.
Povijest
Predložak:UNESCO-svjetska baština Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš (mađarski: Szepes) koju su u 11. stoljeću osvojili Mađari, a nakon što su je opustošili Mongoli 1241./42., tu se naseljavaju Nijemci. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju.
Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između Poljske i Mađarske, grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve gotičke građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u renesansnom stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte reformacije u Slovačkoj, a nakon protu-Habsburgških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje Spišská Nová Ves.
Trianonski sporazum je Levoč predao novoosnovanoj Čehoslovačkoj, a tijekom Drugog svjetskog rata Slovačkoj Republici kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore.
God. 1995. Levoču je posjetio papa Ivan Pavao II. gdje je na obližnjem svetištu, Marijanskom brdu (Mariánska hora), 2 km od središta grada koje se vidi otuda, održao misu za 650.000 hodočasnika.
Znamenitosti
Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata Košice iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi franjevački samostan (1750.).
Gradski Trg majstora Pavla (Námestie Majstra Pavla) okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15.-17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (Chrám svätého Jakuba) iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca.
U ulici Kláštorská nalazi se crkva iz 14. stoljeća i ostaci Starog franjevačkog samostana koji je danas osnovna škola. U blizini su i gotička Poljska gradska vrata iz 15. stoljeća.
Od 1806.-26. mađarski arhitekt Eger Antal Povolny je izgradio Veliku općinsku zgradu u klasicističkom stilu koji je odgovarao starim renesansnim zgradama Levoče i smatra se najljepšom Općinskom zgradom Mađarskog kraljevstva.
-
Kavez srama -
Crkva sv. Jakova -
Oltar majstora Pavla -
Gradska vrata Košice -
Kuća obitelji Thurzo
Stanovništvo
| Godina | 1. 1. 1993.[2] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 13.089 | 14.099 | 14.731 | 14.827 | 14.722 | 14.626 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanovništva iz 2005. godine grad je imao 14.677 stanovnika.[3]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 79,54%, ateista 9,01%, grkokatolika 3,87%, i luterena 1,61%.[3]
Gradovi prijatelji
- Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg Litomyšl, Češka
- Datoteka:Flag of Poland.svg Stary Sącz, Poljska
- Datoteka:Flag of Poland.svg Łańcut, Poljska [4]
- Datoteka:Flag of Poland.svg Kalwaria Zebrzydowska, Poljska
- Datoteka:Flag of Hungary.svg Kestel, Mađarska
Izvor
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)" ID: statistick_rad_slovenskej_republiky-pocet_obyvate_ov_pod_a_pohlavia_obce_pogled_stav_trvale_b_vaj_ceho_obyvate_stva_na_zaciatku_obdobia_osoba.
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky (21. 3. 2021.). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)" ID: statistick_rad_slovenskej_republiky-pocet_obyvate_ov_pod_a_pohlavia_obce_pogled_stav_trvale_b_vaj_ceho_obyvate_stva_na_konci_obdobia_osoba.
- ↑ 3,0 3,1 . Municipal Statistics ID: municipal_statistics.
- ↑ Prijateljski gradovi Łańcut i Levoča
Vanjske poveznice
Ostali projekti
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Levoča |
| ||||||||||||||||||||
