Toggle menu
242,5 tis.
110
18
646,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 102686 od 5. rujan 2021. u 10:23 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Pernik
Перник
Datoteka:Pernik-Bulgaria-view-from-Krakra-Fortress.jpg
Pogled na grad Pernik sa utvde Krakra
DržavaDatoteka:Flag of Bulgaria.svg Bugarska

Vlast
 • GradonačelnikAntoaneta Georgijeva

Visina710
Koordinate42°36′N 23°02′E / 42.6°N 23.033°E / 42.6; 23.033

Stanovništvo (2007.)
 • Entitet121366

Vremenska zonaEEST (UTC+2)
Poštanski broj2300
Pozivni broj076
StranicaStranice grada Pernika
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Bugarska" does not exist.

Pernik (bugarski: Перник) je grad od 121 366 stanovnika u Bugarskoj (oko 30 km jugozapadno od Sofije). Grad je sjedište istoimene Oblasti Pernik, leži na obalama rijeke Strume u Perničkoj dolini, okružen planinama Ljuljin, Vitoša i Golo Brdo. Pored grada prolazi europska cestovna magistrala E79 i važna željeznička pruga.

Okolica grada je bogata nalazištima ugljena, tako da je grad Pernik bio sjedište rudarstva u Bugarskoj.

U gradu krajem siječnja svake godine maskenbal Festival "Surva." Pernik je središte metalurgije u Bugarskoj je sada "Stomana industry".

Povijest

Prvotno naselje razvilo se iz tračke utvde iz IV st pr. Kr., koje je kasnije poslalo rimsko naselje. Pod imenom Pernik prvi put se spominje u IX st. n.e. Ime Pernik naselju je dalo novodošlo slavensko stanovništvo po svom bogu Perunu. U XI st. utvrda Pernik je neosvojiva za Bizant, u njoj stoluje legendarni vojvoda Kakra Pernički koji je imao značajnu ulogu u ranoj Bugarskoj srednjovjekovnoj državi.

U XIV st. Pernik podpada pod tursku vlast i postupno gubi svaki značaj, - tako da je 1878. godine, nakon oslobođenja od otomanske vlasti Pernik bio selo. Otkriće velikih nalazišta ugljena u neposrednoj blizini grada (početkom XX st.), dovelo je do naglog rasta naselja, u kojem su se otvarala i industrijska postrojenja vezana uz ugljen. Tako da je 1929. godine Pernik postao i službeno grad, a od 1958. godine i admistrativno sjedište Oblasti Pernik.

Zemljopisne i klimatske osobine

Zbog znatne nadmorske visine grada,- oko 760 m.(Pernik je jedan od najviših gradova u Bugarskoj), klima u Perniku je izrazito kontinentalna, sa vrlo hladnim zimama.

Na području općine Pernik nalazi se i dio Parka prirode Vitoša (bugarski: Природен парк Витоша) koji ima 26 600 hektara od toga se u općini Pernik ima 9988 hektara. 5 km južnije od grada nalazi se Park prirode Ostrica smješten na padinama planine Golo Brdo (bugarski: Голо Бърдо ).


Školstvo

Na području općine Pernik djeluje 20 osnovnih škola, 9 srednjih strukovnih škola i 6 gimnazija.

Datoteka:Pernik Palace of Culture IFB.JPG
Palača kulture (izgrađena 1953.-1957.)
Datoteka:Pernik Mining Administration IFB.JPG
Zgrada rudarske uprave (izgrađena 1929.-1932.)
Pogreška pri izradbi sličice:
Ostatci srednjovjekovne utvrde Krakra

Šport

U gradu djeluje nogometni klub Minjor Pernik , koji od sezone 2008.-09 igra u bugarskoj prvoj ligi.

Gradovi prijatelji

Vanjske poveznice