Polače

PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje u Hrvatskoj

Polače (tal. Porto Palazzo) su naselje na otoku Mljetu, koje se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoka u dubokom istoimenom zaljevu, okruženo četirima otočićima, što Polače čini jednom od najzaštićenijih prirodnih luka na Jadranu. Najveća je i glavna luka nacionalnog parka Mljet.

Povijest

Polače su jedno od najstarijih naselja na Mljetu. Ime su dobile po rimskoj palači, koja je poslužila kao začetak stvaranja naselja. U 3. stoljeću rimljani su sagradili ljetnikovac u zaljevu, koji je bio potpuno zaštićen od udara bilo kojih vjetrova, ali su za odabir lokacije za gradnju palače bili presudni blizina i izvor pitke vode, koji još uvijek postoji u mjestu.

Prema legendi, palaču je, prema uzoru na rimske zaseoke iz doba Carstva dao izgraditi Agezilaj iz Anazarba u Kalikiji. Agezilaj se na Mljet sklonio zajedno sa sinom, pjesnikom Opijanom, nakon što ga je rimski car, Septimije Sever, protjerao sa dvora. Legenda dalje kaže da ih je car Karakala oslobodio od zatočeništva nakon što mu je pjesnik sročio nadahnute stihove o ljepoti mora i ribarenja.

Opijan i njegov otac odbili su povratak u Rim, opravdavajući se kako svoje malo carstvo nikad ne bi mjenjali za veliko i pritom su caru poslali granu alepskog bora sa ptičjim gnjezdom u kojem je bila školjka. Polače su kontinuirano bile naseljene do 11. stoljeća, kada otok dolazi u vlasništvo benidiktinaca pulsanskog reda, koji su zabranili naseljavanje u područje pod njihovom upravom. Nakon sedam stoljeća mrtvila, u 19. stoljeću Polače se opet počinju razvijati, kada su se iz Babinog Polja, oko 1830. godine, doselile obitelji Nodilo i Dabelić.

Stanovništvo

Polače su drugo naselje po veličini i po broju stanovnika na Mljetu. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Polačama je živjelo 123 stanovnika. Zbog loše životne situacije na hrvatskim otocima i Polače bilježi stalan gubitak stanovništva pa su prema popisu iz 2001. godine imale 115 stanovnika^[1].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.^[2]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:150 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:50 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:25 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.

PlotData=

color:barra width:20 align:left

bar:1857 from:0 till: 0
bar:1869 from:0 till: 0
bar:1880 from:0 till: 35
bar:1890 from:0 till: 29
bar:1900 from:0 till: 29
bar:1910 from:0 till: 48
bar:1921 from:0 till: 0
bar:1931 from:0 till: 0
bar:1948 from:0 till: 61
bar:1953 from:0 till: 63
bar:1961 from:0 till: 82
bar:1971 from:0 till: 72
bar:1981 from:0 till: 87
bar:1991 from:0 till: 123
bar:2001 from:0 till: 115

PlotData=

bar:1857 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 35 fontsize:S text: 35 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 29 fontsize:S text: 29 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 29 fontsize:S text: 29 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 48 fontsize:S text: 48 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 61 fontsize:S text: 61 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 63 fontsize:S text: 63 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 82 fontsize:S text: 82 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 72 fontsize:S text: 72 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 87 fontsize:S text: 87 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 123 fontsize:S text: 123 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 115 fontsize:S text: 115 shift:(-10,5)

TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Gospodarstvo

Zbog svojeg odličnog položaja, Polače su oduvijek imale sve uvjete da se može gospodarski razvijati. Od dolaska prvih obitelji, stanovništvo se bavilo ribarstvom jer nije bilo straha od jakih vjetrova. Plodna polja koja se nalaze u neposrednoj blizini mjesta bila su odlična za uzgoj vinove loze (Kneže polje i Crveno polje), a Polačno polje i manja polja oko njega su služila za uzgoj masline.

Guvna u Polačama svedoče o tome da se uzgajalo žito. Mala udaljenost od jezera je pogodovala da se Polače u drugoj polovici 20. stoljeća polako počne razvijati u turističko mjesto. U mjestu se gradi luka, koja je do devedesetih godina bila najveća luka na otoku u koju je svakodnevno dolazio brod iz Dubrovnika, a u Polače je, u ljetnim mjesecima, pristajao i trajekt iz Trstenika na Pelješcu.

Kroz devedesete Polače prestaju biti glavna luka na Mljetu, što usporava razvoj samog mjesta. Unazad nekoliko godina stanovništvo se potpuno okreće turizmu i ugostiteljstvu kao primarnoj gospodarskoj djelatnosti. Prije nekoliko godina, zbog neisplativosti se ukida trajektna linija za Trstenik, ali Polače dobivaju brzobrodsku liniju s Dubrovnikom, Korčulom i Lastovom te postaju glavna turistička luka nacionalnog parka Mljet s uvjerljivo najvećim prihvatom turista na otoku.

Galerija slika

Centar mjesta
Zaljev s usidrenim jedrilicama
Ostaci rimske palače
Ostaci kule i glavnog zida palače
Pogled na Polače

Izvori

Dabelić, I. (2004.) Mljet - zeleni otok, Vjesnik: Zagreb
Radovinović, R. (1999.) Hrvatski Jadran, Naprijed: Zagreb
Zbornik otoka Mljeta (1989.), Dubrovački muzej - Odjel socijalističke revolucije: Dubrovnik

PREUSMJERI Predložak:Mljet

[1] DZS - Popis stanovništva 2001. godine

[2] Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

[1]

[2]