- PREUSMJERI Predložak:Infookvir monarh
Ismail I. (perz. شاه اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. - Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj povijesti.
Rođen je u Ardabilu na sjeverozapadu Irana u obitelji kizilbaša, šijitskih ratnika koji su vodili dugogodišnje ratove protiv većinskih sunita. S četiri godine Ismail je izgubio oca Šejha Hajdara koji je poginuo prilikom spomenutih vjerskih borbi, a sljedećih deset godina šijiti su zbog straha od sunitske odmazde skrivali njegovu obitelj. Godine 1501., u dobi od svega 14 godina, Ismail je postao vođom kizilbaša, zauzeo grad Tabriz i proglasio se iranskim šahom. Ubrzo je u potpunosti porazio dinastiju Ak Koyunlu koja je kontrolirala Iransku visoravan i veće dijelove Mezopotamije, a 1510. krenuo je i u pohod u Središnju Aziju gdje je porazio Uzbeke i zauzeo grad Marv.
Iranski identitet pokušao je učvrstiti općim preobraćenjem iranskog stanovništva sa sunitizma na šijitizam što je 1514. izazvalo sukob s uspinjućim Osmanskim Carstvom na zapadu. U bitci kod Čaldirana iranska vojska teško je poražena protiv brojčano jače i kvalitetnije opremljene osmanlijske vojske što je dotad neporaženom Ismailu zadalo veliki moralni udarac. U osmanlijske ruke nakratko je pala i iranska prijestolnica Tabriz, ali njihovi daljnji prodori prema istoku bili su spriječeni. Do svoje smrti 1524. godine Ismail je učvrstio sjeveroistočne granice u Horasanu i zauzeo Gruziju u kavkaskoj regiji. Naslijedio ga je sin Tahmasp I. koji će vladati safavidskim Iranom duže od pola stoljeća.
Vladavina Ismaila I. od velike je povijesne važnosti zato što Iran u novi vijek ulazi pod domaćom safavidskom dinastijom, nakon 200 godina dominacije mongolsko-turkijskih dinastija na Iranskoj visoravni. Safavidi će vladati Iranom još dva stoljeća nakon Ismailove smrti i imati će značajan utjecaj na razvoj iranskog društva, religije i međunarodnih odnosa. Novovjekovni iransko-turski ratovi koji su započeli bitkom kod Čaldirana nastaviti će se još 300 godina čime će se oblikovati i današnje granice Irana, Turske i Iraka. Proces šijitizacije iranskih muslimana kojeg je započeo Ismail nastavio se i nakon njegove smrti, a rezultirao je promjenom religijskog zemljovida u široj regiji sve do današnjeg dana - Iran, Azerbajdžan, Irak i Bahrein su većinski šijitske zemlje.
Poveznice
| Prethodnik: | Iranski šah (safavidska dinastija) (1501. - 23. svibnja 1524.) |
Nasljednik: |
| Alvand bin Jusuf bin Uzun Hasan (Dinastija Ak Koyunlu) |
Tahmasp I. |
Literatura
- (engl.) Algar, Hamid (15. prosinca 2006.). Iran ix. Religions in Iran (2) Islam in Iran (2.3) Shiʿism in Iran Since the Safavids, Encyclopædia Iranica.
- (engl.) Matthee, Rudi (28. srpnja 2008.). Safavid dynasty, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
- (engl.) Roemer, Hans Robert (1986.). "5. The Safavid Period", u: Jackson, Peter; Lockhart, Laurence: The Timurid and Safavid Periods, The Cambridge history of Iran VI. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, DOI:10.1017/CHOL9780521200943.006, ISBN 9780521200943.
- (engl.) Savory, Roger (1980). Iran Under the Safavids. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, ISBN 0521224837, OCLC 5354386.
- (engl.) Savory, Roger; Karamustafa, Ahmet T. (19. siječnja 2012.). Esmāʿīl I Ṣafawī, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
- (engl.) Britannica (2012.). Ismāʿīl I, Encyclopædia Britannica. Chicago, Illinois: Encyclopædia Britannica, Inc., ISBN 9781593393106, OCLC 71783328.
Wikimedijski zajednički poslužitelj:
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Ismail I. |