Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Fridrik II. Veliki

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 62616 od 27. kolovoz 2021. u 00:00 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir monarh

Fridrik II. Veliki (Berlin, 24. siječnja 1712. - Potsdam, 17. kolovoza 1786.), pruski kralj (1740. - 1786.) iz vladarske kuće Hohenzollern. Sin je Fridrika Vilima I. kojeg je naslijedio 1740. godine.[1] Bio je vladar prosvijećenog apsolutizma, veliki osvajač i reformator pruske države.

Životopis

U mladosti se često sukobljavao s ocem, no poslije stječe njegovo povjerenje i naklonost.[1]

Sudjelovao je u Ratu za austrijsku baštinu, za kojeg je u dva rata Austriji oduzeo Šlesku. Zatim je ojačao vojne snage i uključio se 1756. u Sedmogodišnji rat u savezu sa Velikom Britanijom.[1] Premda je ratovao s moćnim suparnicima; Austrijom, Francuskom i Rusijom, iskazao se kao sposoban vojskovođa i ratni strateg te je zajedno sa suparnicima sudjelovao u prvoj diobi Poljske i stekao Istočno Pomorje bez Gdanjska i Toruna.

Poslije rata radio je na gospodarskom oporavku zemlje, ali je velikim porezima izazvao nezadovoljstvo u narodu. U duhu prosvijećenog apsolutizma, proveo je reforme u zakonodavstvu i sudstvu te je ukinuo mučenje.[1] Za njegove vladavine grade se kanali, ceste te otvaraju obvezne škole za mušku djecu.

Pokrovitelj umjetnosti

Na svom je dvoru okupljao književnike, a i sam se bavio pjesništvom. Napisao je raspravu protiv Machiavellija Antimachiavell, te niz političkih, povijesnih i književnih djela.[1]

Dopisivao se s Voltaireom, ali se kasnije razilazi s njegovim filozofsko-političkim stavovima.

Bilješke

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.

Literatura

  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-07-4