Roatán
Roatán je najveći otok honduraškoga otočja Islas de la Bahía.[1]
Geografska obilježja
Roatan leži u Karipskom moru, udaljen oko 80 / 56 km sjeverno od honduraškog kopna. Otok ima površinu od 82,8 km² i približno 78.000 stanovnika, koji žive u 9 naselja i 50 zaseoka.[1]
Otok je brdovit, prekriven bujnom vegetacijom, dug 45 km, te širok do 8 km. Glavno obilježje Roatana su plaže od vrlo bijelog pijeska, omeđene kokosovim stablima, i kristalno čisto more. Roatan je poznat po velikom koraljnom grebenu, koji je drugi najveći na svijetu.[1]
Samo oko 10% površine otoka je kultivirano, preostalih 90% još i danas je džungla ili mangrova šuma ispresjecana kanalima.[2]
Otok je upravno podijeljen na dvije općine: Roatan i Jose Santos Guardiola, a veća naselja su: Roatan (Coxen Hole), French Harbor, Oakridge, West End, Sandy Bay i Punta Gorda. Upravno središte otoka i Departmana Islas de la Bahía je grad Roatan, glavna luka, u kojem se nalazi i zračna luka i bolnica.[1]
Povijest
Autohtoni stanovnici tog najvećeg otoka u otočju bili su Maye, to se zna iz izvješća španjolskog guvernera iz 1582. koji otok opisuje kao indijanski.[1] U 16. stoljeću španjolski konkvistadori porobili su Indijance i počeli ga naseljavati afričkim robovima. Tijekom 17. stoljeća na Roatan su masovnije počeli dolaziti španjolski i engleski kolonisti, tako je William Claibourne iz Virginije 1638. godine dobio povelju od kompanije Providence osnovati koloniju na otoku.[1]
Nizozemski pirat Van Horne orobio je 1639. tadašnja otočna naselja, slične akcije poduzimali su i engleski i francuski pirati. Vrhunac je bio 1642., kad su engleski pirati iz današnjeg Belizea zauzeli staru luku Port Royal.[1] Španjolci su htjeli osloboditi taj kraj od pirata kako bi sigurno mogli prevoziti zlato iz Novog svijeta u Španjolsku, zbog toga su 1650. s četiri ratna broda pod zaovjedništvom Francisca Villalva Toleda napali Port Royal.[1]
Pirati su se grčevito branili, zbog čega su se Španjolci vratili na kopno po pojačanje, znatno ojačani svladali su pirate. Španjolci su preostale Indijance na otoku preselili u Gvatemalu.[1]
Britanci su 1742. godine ponovno zauzeli Roatan, i držali ga u svojim rukama, iako su ga Španjolci nastojali vratiti pod nadzor.[1] Velika Britanija je u ožujku 1782. nakon žestokih borbi izgubila Roatan, Španjolci su se dobro pripremili i žestoko topovima udarili po zidinama, usput su porušili i oko 500 zgrada.[1]
Britanci su se na otok vratili između 1827. i 1834., osobito s Grand Caymana, jer je tad ukinuto ropstvo po britanskim kolonijama, a i zbog tog što su svoje oranice iscrpili sadnjom pamuka. Engleske vlasti su 1797. prisilile oko 5.000 crnih Kariba s Privjetrinskih otoka iz Svetog Vincenta na selidbu od jednog do drugog otoka, na kraju su ih naselili na Roatanu.[1] Nakon Američkog građanskog rata na otok se doselilo i nekoliko obitelji poraženih snaga Konfederacije.[1] Od otprilike 200 bijelaca koliko ih je živjelo na otoku 1840., u tijeku deset godina njihov broj je narastao na 5.000 do 6.000.[1]
Britanski stanovnici zatražili su 1852. od kraljice Viktorije zaposjesti Roatan i pretvoriti ga u krunsku koloniju, zajedno s ostalim otocima otočja.[1] Tome su usprotivile Sjedinjene Američke Države, a argument im je bio sporazum za gradnju Panamskog kanala koji je zabranjivao Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama osnivanje novih kolonija na zapadnoj polutki.[1]
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske se 1859. godine službeno odreklo tog otočja u korist Hondurasa.[1] Otok Roatan je uređen kao honduraška općina 1872., istodobno je formiran departman Islas de la Bahía.[1]
Čak i dugi niz godina nakon što su potpali pod hondurašku vlast, otočani britanskog podrijetla nastavili su tražiti britansko državljanstvo, iako su oni rođeni koji su rođeni u Hondurasu nakon 1861. zakonski bili državljani Hondurasa.[1]
Zbog toga je situacija pomalo paradoksalna, iako je španjolski službeni jezik dobar dio stanovnika govori engleskim.[1]
Gospodarstvo
Uz turizam koji je danas najvažnija gospodarska grana, stanovnici se bave ribarstvom, poljoprivredom i trgovinom.[2]
.jpg)
Izvori
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 "Mi Roatán" (španjolski). Mi Roatán. http://www.miroatan.com/ Pristupljeno 19. rujna 2020.
- ↑ 2,0 2,1 "Roatán (Honduras)" (španjolski). Ecured. https://www.ecured.cu/Isla_Roat%C3%A1n_(Honduras) Pristupljeno 19. rujna 2020.
