Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Arif Kurd

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 373992 od 9. prosinac 2021. u 10:53 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
šejh mesnevihân
Arif ef. Kurd
Smrt 21. veljače 1899., Vukeljići
Zanimanje šejh nakšibendijskog tarikata
Portal o životopisima

Šejh mesnevihân Arif ef. Kurd (poznat i kao šejh Arif-baba Sidki), bošnjački teolog, šejh nakšibendijskog tarikata.[1]

Životopis

Arif Kurd je bio rodom iz Diyarbakıra, grada na jugu Turske. U Fojnicu je došao u drugoj polovini 19. stoljeća, gdje bio imenovan muderrisom (profesorom) fojničke medrese. Tu se susreo i upoznao sa šejhom Muhamedom Mejlijom, koji je u to vrijeme bio šejh tekije u Vukeljićima. Arif Kurd postaje njegov derviš i vekil u fojničkoj tekiji. Poslije smrti šejha Muhameda Melije 1854. godine, Arif Kurd sa njegovom dozvolom nastavlja da djeluje i kao šejh tekije u Fojnici, koja je zapaljena 1945 godine.

Arif Kurd je odigrao vodeću ulogu u očuvanju nakšibendijskog tarikata u Bosni i Hercegovini. Kao dokaz tome, navodi se da je Arif Kurd predao ovlaštenja za šejha (hilafetname) ne samo šejhu Hasanu ef. Hadžimejliću, sinu šejha Muhameda Mejlije nego i Nešati Ali ef. Huzbašiću, koji je postao šejh tekije u Fojnici i Osmanu Nuri ef. Begetiju koji je osnovao Tekiju u Seonici pokraj Konjica.

Važno je napomenuti da je Arif Kurd neko vrijeme nadgledao rad tekije u Vukeljićima, jer stariji brat šejh Hasana Hadžimejlića zvani derviš Husein nije imao ovlaštenje da bude šejh, nego se čekalo da Hasan Hadžimejelić stekne punoljetstvo i da preuzme vođstvo tekije. To se desilo krajem 19. stoljeća.

Za vrijeme svog 20-godišnjeg boravka u Fojnici, Arif Kurd je osnovao obitelj. Oženio se djevojkom iz porodice Salihagić i kada je odlazio u Tursku sa sobom je poveo samo najstarijeg sina Arifa. Ostala djeca su ostala u Fojnici čiji potomci i danas žive u Fojnici, pod prezimenom Muderizović. U vremenu od 1854. do 1868. godine Arif ef. Kurd je djelujući u fojničkoj tekiji, radio mnogo na propagiranju nakšibendijskog tarikata.

U to vrijeme je bio veoma poznat po svom znanju i nesebičnom zalaganju te su ga zbog toga pozvali u Sarajevo da nastavi sa svojim radom u Skender-pašinoj tekiji, koja je tada važila za nakšibendijsko središte u Bosni i Hercegovini. Istovremeno je radio i kao muderis Misrine medrese na Atmejdanu u Sarajevu, te predavao i tumačio Mesneviju.

Pokopan je u dvorištu tekije Muradije u Istanbulu gdje je i sam šejh Husein ef. Zukić našao svog šejha i odakle nastaje silsila svih danas autohtonih nakšibendijskih ogranaka u Bosni i Hercegovini.[2]

Izvori

  1. "Od istoka do zapada". mahalla.ba. 5. kolovoz 2017.. https://mahalla.ba/2017/11/20/sejh-arif-kurd-od-istoka-do-fojnice/ Pristupljeno 7. svibanj 2016. 
  2. "Od istoka do zapada". mahalla.ba. 5. kolovoz 2017.. https://mahalla.ba/2017/11/20/sejh-arif-kurd-od-istoka-do-fojnice/ Pristupljeno 7. svibanj 2016. 

Vanjske poveznice