Civilizacija Doline Inda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 514149 od 8. svibnja 2022. u 20:05 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Povijesna karta civilizacije Doline Inda

Na obalama rijeke Inda, u današnjem Pakistanu, pojavila se i cvala jedna od najstarijih svjetskih civilizacija između 2700. i 1750. pr. Kr. Njezina središta su bila gradovi Mohendžo Daro, Harappa i Lothal, s po 40.000 stanovnika. Goleme javne građevine, građene od opeka od blata , pokazuju da je ova civilizacija bila veoma napredna. Vrlo malo znamo o svakodnevnom životu stanovnika doline Inda, osim da su trgovali sa Sumeranima i prakticirali jedan od prvih oblika hinduizma. Njihova je civilizacija neobjašnjivo propala nakon 1750. pr. Kr. Uzrok može biti neka invazija ili promjena toka rijeke Inda.

Mohendžo-Daro

Ostaci grada Mohendžo Daro

Gradovi u dolini Inda bili su planski građeni po uzorku mreže. Imali su široke glavne ceste i uske uličice. Kućni otpad odvodio se odvodnim kanalima. Sve su kuće bile izgrađene oko središnjeg dvorišta. Ljudi su tijekom dana u tom dvorištu živjeli i radili.

Velika žitnica

Neki znanstvenici smatraju da su stanovnici u dolini Inda žitnicu koristili kao banku jer je bila sigurnosno skladište blaga trgovaca i vladara ovog grada.

  • Žitnica- je imala drveni zid dug 46 m i krovove duž cijele građevine.
  • Kupalište - je bilo jedna od najvećih i najvažnijih građevina u Mohendžo Daru.
  • Malena kupališta - smještena u građevinama nedaleko od glavnog kupališta.
  • Središnja kupališta - su se koristila za vjerske namjene, primjerice obredno pranje prije svetkovine.
  • Citadela - je povišeno mjesto na kojem su bile smještene važne javne građevine. Povišeno područje lakše se brani.
  • Stupa ili budističko svetište - sagrađena je mnogo kasnije nakon postojanja grada Mohenjo-Daro. Izvorni glavni hram stanovnika doline Inda može biti skriven ispod humka stupe.

Zanatstvo

Dječija igračka od terakote pronađena u gradu Mohendžo Daru

Poput većine drevnih civilizacija, stanovnici doline Inda imali su svoj sustav za mjerenje mase i duljine. To je olakšavalo trgovinu, a moglo se određivati i vrijednost robe radi plaćanja poreza. Ti drevni stanovnici bili su i vješti lončari i metalski radnici. Izrađivali su fine oslikane posude, figure od terakote i lijep zlatni nakit. Naučili su miješati bakar i kositar te prizvoditi broncu.

Pečati

Pečati indskog naroda

Indski narod je koristio pečate za pokazivanje imovine. U svaki pečat je urezana slika životinje, primjerice jednoroga, i zapis. Arheolozi su pronašli kamene pečate sa zapisima koji ne nalikuju nijednom drugom starom pismu. Kad bi se pronašli dugi tekstovi, znanstvenici bi ih mogli dešifrirati - no, zapisi u dolini Inda su kratki pa njihovo značenje ostaje tajna.

Religija

O religiji u dolini Inda se malo zna. Zbog važnosti vode, što dokazuje postojanje kupališta, neki su je znanstvenici povezali s kasnijim hinduizmom. Različite pronađene statue mogle bi predstavljati bogove i boginje. Većina kipića pronađenih u indskim gradovima imaju pokrivala za glavu i nakit pa se predpostavlja da predstavljaju figure boginja.

Poveznice

Vanjske poveznice