Sibilarizacija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 480826 od 14. travanj 2022. u 01:06 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bny)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Glasovne
promjene
Nepostojano a
Nepostojano e
Navezak
Vokalizacija
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po mjestu tvorbe
Prijeglas
Prijevoj
Refleksi jata
Ispadanje suglasnika

Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.

Primjeri sibilarizacije

Sibilarizacija se provodi u sljedećim primjerima:

majka - majci; jaruga - jaruzi; snaha - snasi, noga - nozi, ruka - ruci
junak - junaci, krčag - krčazi, vuk - vuci, propuh - propusi
  • u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:
junacima, krčazima
peci, teci, lezi, strizi
  • u nesvršenih glagola prema svršenima
dignuti - dizati, uzdahnuti - uzdisati

Odstupanja od sibilarizacije

Sibilarizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:

U nominativu imenica muškoga roda:

Bask - Baski, bronh - bronhi, erg - ergi
Čehi, Novaki (Česi, Novaci)
  • kod nekih prezimena koja nisu istovjetna s apelativima (općim imenicama) standardnog jezika
Debeljaki, Piceki
Srećko - Srećki, Zelenko - Zelenki
natucak - natucki

U dativu i lokativu imenica muškog roda ženske sklonidbe:

baka - bakin, seka - sekin, braco - bracin, zeko - zeki, striko - striki
  • kod riječi s jednosuglasničkim završetkom osnove
deka - deki, kuka - kuki, kolega - kolegi, pjega - pjegi, zaliha - zalihi
Jelka - Jelki, Luka - Luki, Jadranka - Jadranki
  • kod imenica sa završetkom -cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga
kocka - kocki, točka - točki, praćka - praćki, pljuska - pljuski, patka - patki, mazga - mazgi
Krka - Krki, Kartaga - Kartagi
  • kod imenica sa sufiksom -ka kojima osnova završava sonantom
intelektualka - intelektualki, kajkavka - kajkavki, srednjoškolka - srednjoškolki

Dvostrukosti kod sibilarizacije

Dublete kod sibilarizacije:

flamingo - flaminzi - flamingi
  • u nominativu množine prezimena čiji je izraz istovjetan s nekom općom imenicom muškoga roda
Beg - Begi - Bezi, Duh - Duhi - Dusi
mačak - mački - mačci, oplećak - oplećki - oplećci, omeđak - omećki - omećci
  • u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena ženskoga roda s jednosuglasničkim završetkom osnove
Lika - Lici - Liki
  • u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena na -ska, -ška
Aljaska - Aljaski - Aljasci, Gradiška - Gradiški - Gradišci
  • u dativu i lokativu nekih imenica sa završecima -ska, -tka, vka
guska - guski - gusci, bitka - bitki - bitci, travka - travci - travki