Velika loža Slovenije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 665146 od 9. ožujak 2026. u 08:50 koju je unio Bot1 (razgovor | doprinosi) (Automatski uvoz s hrwiki)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Velika loža Slovenije
Datoteka:Vlslo.png
Skraćenica VLS
Utemeljena 16. listopada 1999.
Osnivač Velika loža Austrije
Tip regularna velika loža
Središte Dragomer
Lokacija Slovenija
Broj članova 350
Službena stranica prostozidarstvo.si

Velika loža Slovenije,[a] skraćeno VLS, je regularna, prva i najbrojnija slobodnozidarska velika loža u Sloveniji. Osnovana je 1999. godine uz pomoć Velike lože Austrije.

Povijest

Nakon stjecanja neovisnosti 1991. godine, koje je uslijedilo raspadom komunističke Jugoslavije, slobodno zidarstvo u Sloveniji postupno se obnavlja. Inicijativu je te godine pokrenuo Čedo Kirchner, Austrijanac koji je djetinjstvo i osnovno obrazovanje proveo u Zagrebu, u ime Velike lože Austrije, skupa s nekoliko hrvatskih i slovenskih slobodnih zidara (koji su postali članovi u inozemstvu), kako bi pomogli obnoviti slobodno zidarstvo u novonastalim državama Hrvatskoj i Sloveniji. Iz tih razloga, početkom 1992. godine osnovana je Loža "Ilirija" sa sjedištem u Beču.[1][2][3] Zbog organizacijskih razloga, 5. ožujka 1994. godine osnovana je Loža "Dialogus" (njem. Loge Dialogus) sa sjedištem u Klagenfurtu, s ciljem preuzimanja svih obveza Lože "Ilirija" za Sloveniju. Svi slovenski članovi Lože "Ilirija" prelaze u Ložu "Dialogus".[4]

Nakon što je otvoren hram u Ljubljani, u jesen 1996. godine, Velika loža Austrije je 5. studenoga iste godine osnovala dvije ljubljaneske lože: "Dialogus" i "Žiga Zois". U listopadu 1998. godine u Ljubljani je osnovana i treća loža, "Arcus". Broj slobodnih zidara u Sloveniji toliko je porastao da su se stekli uvjeti za stvaranje prve suverene velike lože u slovenskoj povijesti. Tako je 16. listopada 1999. godine u Ljubljani uz pomoć Velike lože Austrije osnovana Velika loža Slovenije. Ujedinjena velika loža Engleske (UGLE) je 2001. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.[4]

U rujnu 2002. godine u Ljubljani Velika loža Slovenije je formirala Ložu "Gostoprimstvo" koja je radina na engleskom jeziku. U studenom iste godine osnovana je Ložu "Anton Tomaž Linhart" u Bledu, prva izvan Ljubljane. Obdje ove lože su raspuštene tijekom 2005. godine. Nakon toga su osnovane još dvije lože izvan Ljubljane, "Združena srca" (2007.) u Mariboru i "Olivetum" (2011.) u Kopru.[4][5] Isključeni članovi iz Lože "Anton Tomaž Linhart" su 2006. godine osnovali Veliku regularnu ložu Slovenije.[6]

Godine 2014. osnovana je i istaživačka Loža "Quatuor Coronati" u Ljubljani. U istom gradu u naredne tri godine osnovane su još dvije lože, "Artes Liberales Europa" (2016.) i "Riječi i djela" (2017.).[4][6] U Novoj Gorici je 2019. godine osnovana Loža "Srečko Kosovel". U 2025. godini uspostavljene su dvije nove lože, "Hermes" u Ljubljani i "Parzival" u Mariboru.[7]

Slovenski slobodni zidari imaju već tradicionalni godišnji skup austrijskih i slovenskih loža pod nazivom "Bratstvo bez granica" (Fraternitas sine limitibus).[6]

Ustroj

Sjedište Velike lože Slovenije je u Dragomeru. Upisana je u slovneski registar udruga pod nazivom Društvo za očuvanje tradicije slobodnog zidarstva Velika loža Slovenije (slov. Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije) od 13. listopada 1995. godine.[8] Službeni naziv udruge do listopada 2022. godine bio je Društvo Dialog,[9] prema prvoj Loži "Dialogus".

Lože

Lua error in Modul:Location_map/multi at line 27: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Slovenija" does not exist. U studenom 2025. godine pod zaštitom Velike lože Slovenije radi 11 loža, od kojih se sedam nalazi u Ljubljani, dvije u Mariboru te po jedna u Kopru i Novoj Gorici:[7]

  • Loža "Dialogus" br. 1, Ljubljana – nosi naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurtu; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
  • Loža "Žiga Zois" br. 2, Ljubljana – nosi naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
  • Loža "Arcus" br. 3, Ljubljana – nosi naziv po latinskom izrazu za luk, element u arhitekturi; osnovana je pod zaštitom Velike lože Austrije.
  • Loža "Ujedinjena srca" (Loža "Združena srca") br. 6, Maribor – nosi naziv po mariborskoj loži utemeljenoj 1782. godine.
  • Loža "Olivetum" br. 7, Kopar – nosi naziv po latinskom izrazu za maslinik.
  • Loža "Quatuor Coronati" br. 8, Ljubljana – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
  • Loža "Artes Liberales Europa" br. 9, Ljubljana – dio je lanca istoimenih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[10]
  • Loža "Riječi i djela" (Loža "Besede in Dejanja") br. 10, Ljubljana.
  • Loža "Srečko Kosovel" br. 11, Nova Gorica – nosi naziv po pjesniku Srečku Kosovelu.
  • Loža "Hermes" br. 12, Ljubljana – nosi naziv po Hermesu, glasniku bogova u grčkoj mitologiji
  • Loža "Parzival" br. 13, Maribor – nosi naziv po srednjovjekovnom epu Parzival njemačkog pjesnika i viteza Wolframa von Eschenbacha.

U okviru ove velike lože radile su i:

  • Loža "Gostoprimstvo" (engl. Hospitality Lodge) br. 4, Ljubljana – ova deputacijska loža je radila na engleskom jeziku.[4]
  • Loža "Anton Tomaž Linhart" br. 5, Bled – nosila je naziv po književniku i povjesničaru Antonu Tomažu Linhartu.[4]

Uprava

Velikom ložom Slovenije upravlja veliki majstor (slov. veliki mojster) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:[11][12]

  1. Nenad Funduk (1999. – 2002.)
  2. Miran Rems (2002. – 2005.)
  3. Mladen Terčelj (2005. – 2011.)
  4. Marko Bitenc (2011. – 2023.)
  5. Aljoša Domijan (od 2023.)

Međunarodna suradnja

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 65 regularnih velikih loža.[13]

Obredi

Primarni obred Velike lože Slovenije je Austrijski obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.

Pridružena tijela i redovi

Datoteka:HRA-Slo.png
Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije

Upravljanje visokim stupnjevima Velika loža Slovenije provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.

  • Vrhovno vijeće Škotskog obreda za Sloveniju (Vrhovni svet škotskega obreda za Slovenijo) – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.[7]
  • Red slobodnih zidara kraljevskog luka (Red zidarjev kraljevskega oboka):[7]
    • Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije (Veliki Kapitelj Reda zidarjev kraljevega oboka Slovenije) – nadležan za rad kraljevskog luka
    • Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije (Veliki kapitelj Svetega kraljevega oboka Slovenije) – nadležan za rad svetog kraljevskog luka.
  • Velika imperijalna konklava Slovenije – nadležna za rad Crvenog križa cara Konstatina[7]

Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Sloveniji:

  • Rozenkrojcersko društvo Engleske (Rosicrucian Society of England, odnosno lat. Societas Rosicruciana in Anglia) – nadležno za rad rozenkrojcerskog društva.[14]

Škotski red

Vrhovno vijeće Slovenije je ustanovljeno 25. ožujka 2000. godine.[4] Vrhovno vijeće je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).[15]

Kraljevski luk

Veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Slovenije (Veliki Kapitelj Reda zidarjev kraljevega oboka Slovenije) je osnovan 20. prosinca 2007. godine od tri kapitela u Sloveniji koja su do tada radila pod Velikim kapitelom Austrije.[4][16] Član je Međunarodnog generalnog velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka.[17]

Sveti kraljevski luk

Veliki kapitel svetog kraljevskog luka Slovenije (Veliki kapitelj Svetega kraljevega oboka Slovenije) je osnovan 18. listopada 2025. godine od tri kapitela u Sloveniji koja su do tada radila pod Vrhovnim velikim kapitelom kraljevskog luka Engleske.[18]

U Sloveniji rade tri kapitela svetog kraljevskog luka:[18]

  • Kapitel kraljevskog luka "Riječi i djela" (Kapitelj svetega kraljevega oboka "Besede in Dejanja"; engl. Words and Deeds Royal Arch Chapter) br. 1, Ljubljana – kapitel radi na engleskom jeziku.[19]
  • Kapitel "Alfredo Vitali" br. 2
  • Kapitel "Arcus" br. 3, Ljubljana

Vidi još

Bilješke

  1. ↑ Naziv na slovenskom jeziku je isti kao na hrvatskom.

Izvori

  1. ↑ Akcija Silvija Degena. freemasonry-croatia.org 0. Pristupljeno 2023-04-19.
  2. ↑ Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji. vecernji.hr 0. 19. svibnja 2018. Pristupljeno 2023-08-08.
  3. ↑ Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni. vecernji.hr 0. 17. veljače 2020. Pristupljeno 2023-05-26.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7
    • Nepoznat parametar: editor-last
    • Nepoznat parametar: editor-first
  5. ↑ Slowenien. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2023-08-31.
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 Velika Loža Slovenije. prostozidarstvo.si 0. Pristupljeno 2025-11-29.
  8. ↑ Centralni register društev Republike Slovenije. mrrsp.gov.si 0. Pristupljeno 2024-03-31. – Velika loža Slovenije, pod nazivom Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije, je registrirana udruga upisana u Centralni register društev Republike Slovenije pri Ministarstvu za javnu upravu pod brojem 5922801 od 13. listopada 1995. godine sa sjedištem na adresi Dragomerška cesta 1, Dragomer, Općina Log-Dragomer.
  9. ↑ Društvo VLS. stop-neplacniki.si 0. Pristupljeno 2024-03-31.
  10. ↑ International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org 0. Pristupljeno 2023-10-29.
  11. ↑ Šef "molčečega nevidnega bratstva": Marko Bitenc, veliki mojster prostozidarjev. reporter.si 0. 13. lipnja 2015. Pristupljeno 2023-10-10.
  12. ↑ Kdo so člani skrivne lože prostozidarjev?. novice.svet24.si 0. 21. studenoga 2017. Pristupljeno 2023-10-10.
  13. ↑ Prijateljske velike lože. prostozidarstvo.si 0. Pristupljeno 2023-09-02.
  14. ↑ Societas Rosicruciana in Anglia. sria.uk.com 0. Pristupljeno 2025-11-29.
  15. ↑ Supreme Councils members of CSCE. thecsce.org 0. Pristupljeno 2024-08-24.
  16. ↑ Österreichische Hilfe beim Hochgrad-Aufbau in Ost- und Südosteuropa. freimaurer-wiki.de 0. Pristupljeno 2024-08-24.
  17. ↑ GGCRAMI International Jurisdictions. ggcrami.org 0. Pristupljeno 2024-04-16.
  18. ↑ 18,0 18,1 Ustanovitev Velikega Kapitlja Svetega Kraljevega Oboka Slovenije. prostozidarstvo.si 0. 7. studenoga 2025. Pristupljeno 2025-11-29.
  19. ↑ Kapitelj Svetega Kraljevega Oboka (HRA) Besede in Dejanja. prostozidarstvo.si 0. Pristupljeno 2025-06-11.

Vanjske poveznice

v •  • u
Slobodno zidarstvo
Bratske organizacije formirane u Ujedinjenom Kraljevstvu u 18. stoljeću
Općenito
Masonski obredi
Masonska tijela
Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj
Regularno slobodno zidarstvo
Kontinentalno slobodno zidarstvo
Međunarodne organizacije
Povezano
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Velika_loža_Slovenije&oldid=665146"