Savar
Savar | |
---|---|
Savar na zemljovidu Hrvatske | |
Država | Hrvatska |
Županija | Zadarska |
Općina/Grad | Sali |
Nadmorska visina | 62 m |
Zemljopisne koordinate | 44°03′40″N 15°01′05″E / 44.061°N 15.018°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 53 |
Pošta | 23282 |
Autooznaka | ZD |
Savar je naselje u središnjem dijelu Dugog otoka, koje se prvi put spominje u 13. stoljeću; nadmorska visina 62 m.
Mjesto je poznato po špilji Strašna peć, prvoj organiziranoj izletničkoj destinaciji ne samo na Dugom otoku već i šire, koju je 1904. godine posjetio i austro-ugarski car Franjo Josip.
U slikovitoj uvali nalazi se otočić spojen kasnijim nasipom s kopnom i na njemu je sakralni objekt nulte kategorije, predromanička crkva sv. Pelegrina (7.-9. stoljeće). Njezin prezbiterij zapravo je predromanička crkvica, brod i sakristija nadograđeni su kasnije. Barokna krstionica s glagoljskim natpisom prenesena je u župnu crkvu koja potječe iz 1670. godine. Nekada je u Savru bio i samostan pustinjaka sv. Antuna opata s crkvom sv. Andrije.
Zahvaljujući razvedenoj obali i bezbrojnim uvalicama, Savrani se bave ribarstvom i turizmom. Savar je poznat po nekadašnjoj eksploataciji kamena koji je poslužio za izgradnju zadarskog rimskog Foruma, palača i crkvi u Rimu i Veneciji, te zgrade UN-a u New Yorku.
Od poznatih osoba u Savru je rođen hrvatski agronom, pjesnik, novinar i dragovoljac Domovinskog rata Stjepan Vladimir Letinić.[1]
Izvori
- ↑ (): Preminuo Stjepan Vladimir Letinić, Društvo hrvatskih književnika. 23. travnja 2018. Pristupljeno 28. travnja 2018.
Nedovršeni članak Savar koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |