Pontski grčki genocid: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Grčki genocid'''-->[[Slika:Smyrna-vict-families-1922.jpg|mini|desno|Prikaz žrtava pokolja u Smirni (1922.)]]
[[Slika:Smyrna-vict-families-1922.jpg|mini|desno|Prikaz žrtava pokolja u Smirni (1922.)]]
'''Grčki''' ili '''Pontski genocid''' naziv je za sustavno [[deportacija|raseljavanje]], masovna ubojstva, progone i pokolje kršćanskog [[Grci|grčkog stanovništva]] u njegovoj pradomovini [[Anatolija|Anatoliji]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i poraća (do 1922.)<ref> Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 163 </ref> od ruke [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i njegove pravne nasljednice [[Turska|Turske]] u sklopu tada raširene ideologije [[panturkizam|panturkizma]]. Uz pokolje i nasilna raseljavanja, osmanske i turske vlasti provodile su i uništenje kulturno-povijesnog naslijeđa i baštine Pontskih i Kapadocijskih Grka te rušenje [[pravoslavna crkva|pravoslavnih crkvi]] i [[manastir]]a.<ref> I. Law (17. listopada 2014.). ''Mediterranean Racisms: Connections and Complexities in the Racialization of the Mediterranean Region''. Palgrave Macmillan UK, str. 54 </ref>
'''Grčki''' ili '''Pontski genocid''' naziv je za sustavno [[deportacija|raseljavanje]], masovna ubojstva, progone i pokolje kršćanskog [[Grci|grčkog stanovništva]] u njegovoj pradomovini [[Anatolija|Anatoliji]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i poraća (do 1922.)<ref> Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 163 </ref> od ruke [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i njegove pravne nasljednice [[Turska|Turske]] u sklopu tada raširene ideologije [[panturkizam|panturkizma]]. Uz pokolje i nasilna raseljavanja, osmanske i turske vlasti provodile su i uništenje kulturno-povijesnog naslijeđa i baštine Pontskih i Kapadocijskih Grka te rušenje [[pravoslavna crkva|pravoslavnih crkvi]] i [[manastir]]a.<ref> I. Law (17. listopada 2014.). ''Mediterranean Racisms: Connections and Complexities in the Racialization of the Mediterranean Region''. Palgrave Macmillan UK, str. 54 </ref>
Od 1914. do 1923. grčko stanovništvo Ponta pretrpjelo je deportacije, prisilni rad i masovna ubojstva. Otprilike 350 tisuća pontskih Grka umrlo je ili je protjerano iz svojih domova. U Trapezundu su tisuće Grka natjerani u improvizirane logore čekale su deportaciju. U pomoći Grcima se je angažirao [[Ćiril Ivan Zograbjan]], kasniji armenokatolički biskup, koji je ljeta 1920. stigao u Trapezund. Organizirao je pomoć pontskim Grcima, prikupljavši hranu, odjeću i lijekove te je u ime zatvorenika podnosio peticije vlastima.<ref name=ćiz>Artur Bagdasarov: [https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/bagdasarov-artur/47720-a-bagdasarov-armenokatolicki-biskup-ciril-ivan-zograbjan.html ''Armenokatolički biskup Ćiril Ivan Zograbjan '']. Portal HKV. 28. lipnja 2026. Pristupljeno 6. srpnja 2026.</ref>


Procjene broja ubijenih Grka kreću se od 289 do 750 000, uz 750 000 nasilno raseljenih.<ref> Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 150-151 </ref> Prema [[Rudolph J. Rummel|Rudolphu Rummelu]], koji je uspoređivao različite procjene, ubijeno je 648 000 Grka, od čega 264 000 za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref> Rummel, Rudolph. [https://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP5.HTM ''Statistics Of Turkey's Democide Estimates, Calculations, And Sources''] Havajsko sveučilište (pristupljeno 1. kolovoza 2018.) </ref> Prema istraživanjima skupine armenskih istraživača broj ubijenih u genocidu mogao je iznositi i do 900 000<ref>Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 166 </ref>, dok grčka vlada i [[Grčka pravoslavna crkva]] navode brojku od milijun žrtava genocida.<ref> Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 150 </ref> Različite procjene navode brojke između 300 i 360 000 žrtava genocida, uz još barem toliko raseljenih.<ref> Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 166 </ref>
Procjene broja ubijenih Grka kreću se od 289 do 750 000, uz 750 000 nasilno raseljenih.<ref> Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 150-151 </ref> Prema [[Rudolph J. Rummel|Rudolphu Rummelu]], koji je uspoređivao različite procjene, ubijeno je 648 000 Grka, od čega 264 000 za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref> Rummel, Rudolph. [https://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP5.HTM ''Statistics Of Turkey's Democide Estimates, Calculations, And Sources''] Havajsko sveučilište (pristupljeno 1. kolovoza 2018.) </ref> Prema istraživanjima skupine armenskih istraživača broj ubijenih u genocidu mogao je iznositi i do 900 000<ref>Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 166 </ref>, dok grčka vlada i [[Grčka pravoslavna crkva]] navode brojku od milijun žrtava genocida.<ref> Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 150 </ref> Različite procjene navode brojke između 300 i 360 000 žrtava genocida, uz još barem toliko raseljenih.<ref> Jones, Adam (2010.). ''Genocide: A Comprehensive Introduction''. Routledge, str. 166 </ref>
Redak 7: Redak 9:


Grčko-turska razmjena stanovništva i ratnih zarobljenika 1923. ishodovala je u gotovo potpunom [[etničko čišćenje|etničkom čišćenju]] grčke zajednice na tlu Turske. Prema grčkom popisu 1928. u [[Grčka|Grčku]] je prebjeglo oko 1,14 milijuna "Osmanskih Grka".<ref> Kontogiorgi, Elisabeth (17. kolovoza 2006.). ''Population Exchange in Greek Macedonia: The Forced Settlement of Refugees 1922–1930''. Oxford University Press, str. 96 </ref> S druge strane, ne postoje popisi ili [[statistika|statistike]] vezane uz (Pontske) Grke izbjegle prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (današnjoj [[Rusija|Rusiji]]), uglavnom iz okolice [[Trabzon]]a, jednog od okupljališta grčke manjine u Turskoj.
Grčko-turska razmjena stanovništva i ratnih zarobljenika 1923. ishodovala je u gotovo potpunom [[etničko čišćenje|etničkom čišćenju]] grčke zajednice na tlu Turske. Prema grčkom popisu 1928. u [[Grčka|Grčku]] je prebjeglo oko 1,14 milijuna "Osmanskih Grka".<ref> Kontogiorgi, Elisabeth (17. kolovoza 2006.). ''Population Exchange in Greek Macedonia: The Forced Settlement of Refugees 1922–1930''. Oxford University Press, str. 96 </ref> S druge strane, ne postoje popisi ili [[statistika|statistike]] vezane uz (Pontske) Grke izbjegle prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] (današnjoj [[Rusija|Rusiji]]), uglavnom iz okolice [[Trabzon]]a, jednog od okupljališta grčke manjine u Turskoj.
Grčki parlament 24. veljače 1994. priznao nadnevak 19. svibnja kao Dan sjećanja na žrtve genocida nad pontskim Grcima.<ref name=ćiz/>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 6. srpanj 2026. u 03:05

Datoteka:Smyrna-vict-families-1922.jpg
Prikaz žrtava pokolja u Smirni (1922.)

Grčki ili Pontski genocid naziv je za sustavno raseljavanje, masovna ubojstva, progone i pokolje kršćanskog grčkog stanovništva u njegovoj pradomovini Anatoliji tijekom Prvog svjetskog rata i poraća (do 1922.)[1] od ruke Osmanskog Carstva i njegove pravne nasljednice Turske u sklopu tada raširene ideologije panturkizma. Uz pokolje i nasilna raseljavanja, osmanske i turske vlasti provodile su i uništenje kulturno-povijesnog naslijeđa i baštine Pontskih i Kapadocijskih Grka te rušenje pravoslavnih crkvi i manastira.[2]

Od 1914. do 1923. grčko stanovništvo Ponta pretrpjelo je deportacije, prisilni rad i masovna ubojstva. Otprilike 350 tisuća pontskih Grka umrlo je ili je protjerano iz svojih domova. U Trapezundu su tisuće Grka natjerani u improvizirane logore čekale su deportaciju. U pomoći Grcima se je angažirao Ćiril Ivan Zograbjan, kasniji armenokatolički biskup, koji je ljeta 1920. stigao u Trapezund. Organizirao je pomoć pontskim Grcima, prikupljavši hranu, odjeću i lijekove te je u ime zatvorenika podnosio peticije vlastima.[3]

Procjene broja ubijenih Grka kreću se od 289 do 750 000, uz 750 000 nasilno raseljenih.[4] Prema Rudolphu Rummelu, koji je uspoređivao različite procjene, ubijeno je 648 000 Grka, od čega 264 000 za vrijeme Prvog svjetskog rata.[5] Prema istraživanjima skupine armenskih istraživača broj ubijenih u genocidu mogao je iznositi i do 900 000[6], dok grčka vlada i Grčka pravoslavna crkva navode brojku od milijun žrtava genocida.[7] Različite procjene navode brojke između 300 i 360 000 žrtava genocida, uz još barem toliko raseljenih.[8]

Nakon što je Turska odbila potpisati Mirovni ugovor u Sèvresu prema kojem su progoni i ubojstva (Pontskih) Grka prozvani terorističkim činom, Mirom u Lausanni, mnogo povoljnijim za Tursku, pomilovani su svi naglodavci i izvršitelji progona uz uvjet razmjene ratnih zarobljenika s obje strane (Proglas o pomilovanju ne spominje progone, ubojstva ili pokušaj genocida). Time su propala sva nastojanja za priznanjem genocida na međunarodnoj razini.

Grčko-turska razmjena stanovništva i ratnih zarobljenika 1923. ishodovala je u gotovo potpunom etničkom čišćenju grčke zajednice na tlu Turske. Prema grčkom popisu 1928. u Grčku je prebjeglo oko 1,14 milijuna "Osmanskih Grka".[9] S druge strane, ne postoje popisi ili statistike vezane uz (Pontske) Grke izbjegle prema Sovjetskom Savezu (današnjoj Rusiji), uglavnom iz okolice Trabzona, jednog od okupljališta grčke manjine u Turskoj.

Grčki parlament 24. veljače 1994. priznao nadnevak 19. svibnja kao Dan sjećanja na žrtve genocida nad pontskim Grcima.[3]

Izvori

  1. Jones, Adam (2010.). Genocide: A Comprehensive Introduction. Routledge, str. 163
  2. I. Law (17. listopada 2014.). Mediterranean Racisms: Connections and Complexities in the Racialization of the Mediterranean Region. Palgrave Macmillan UK, str. 54
  3. 3,0 3,1 Artur Bagdasarov: Armenokatolički biskup Ćiril Ivan Zograbjan . Portal HKV. 28. lipnja 2026. Pristupljeno 6. srpnja 2026.
  4. Jones, Adam (2010.). Genocide: A Comprehensive Introduction. Routledge, str. 150-151
  5. Rummel, Rudolph. Statistics Of Turkey's Democide Estimates, Calculations, And Sources Havajsko sveučilište (pristupljeno 1. kolovoza 2018.)
  6. Jones, Adam (2010.). Genocide: A Comprehensive Introduction. Routledge, str. 166
  7. Jones, Adam (2010.). Genocide: A Comprehensive Introduction. Routledge, str. 150
  8. Jones, Adam (2010.). Genocide: A Comprehensive Introduction. Routledge, str. 166
  9. Kontogiorgi, Elisabeth (17. kolovoza 2006.). Population Exchange in Greek Macedonia: The Forced Settlement of Refugees 1922–1930. Oxford University Press, str. 96