Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bitka za Ypres

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Bitka za Ypres je skupno ime za više bitaka iz Prvog svjetskog rata koje su se vodile oko belgijskog grada Ypresa. Tijekom rata, Ypres je bio stalna meta napada jer se smatrao glavnom preprekom na njemačkom putu do La Manchea.

Prva bitka kod Ypresa

Austarlski vojnici za vrijeme Passchendaele kampanje
Podrobniji članak o temi: Prva bitka kod Ypresa

Prva bitka kod Ypresa je bila zadnja veća bitka tijekom prve godine Prvog svjetskog rata. Bitka je započeta zbog njemačkog pokušaja prodora do Calaisa i Dunkerquea, tada važnih luka na Zapadnom bojištu. Iako je cilj bitke trebao biti uništenje obrambenih linija Antante, nakon mjesec dana borbi, Antanta je ipak uspjela odnijeti pobjedu i zaustaviti njemački prodor.

Druga bitka za Ypres

Prizor iz Druge bitke za Ypres
Podrobniji članak o temi: Druga bitka za Ypres

Druga bitka za Ypres izbila je 22. travnja 1915., a u njoj je Njemačka eksperimentalno koristila svoje novo oružje - bojni otrov. Bitka je, osim što je prva bitka u kojoj je korišten bojni otrov, značajna i po tome što je prva bitka u kojoj je jedna neeuropska sila (Kanada) porazila jednu europsku (Njemačka) na europskom tlu tijekom Prvog svjetskog rata. Tijekom bitke, Nijemci su izgubili oko 35 000 ljudi, a Antanta oko 60 000 ljudi.

Treća bitka za Ypres

Podrobniji članak o temi: Bitka kod Passchendaelea

Bitka kod Passchendaelea, poznata i kao Treća bitka kod Ypresa bila je jedna od najvećih bitaka Prvog svjetskog rata. Bitka se vodila za kontrolu nad selom Passchendaele blizu Ypresa. Plan je bio da se napravi rupa u njemačkim linijama i da se napreduje do belgijske obale i zauzmu njemačke podmorničke baze. Stvorio bi se koridor, a osim toga smanjio bi se pritisak na francuske snage. Poslije neuspjeha Nivelleove ofenzive moral je u francuskoj vojsci pao toliko nisko da je postojala opsanost da cijele divizije postanu neupotrebljive do kraja rata.

Područje na kojem se odvijala bitka bilo je močvara, tako da je bilo vlažno i kad nije bilo kiše. Žestoka britanska topnička priprema izorala je zemlju, a jake kiše od kolovoza pa nadalje stvorile su neprohodan teren dubokog mulja, u kojem se ugušio nepoznat broj vojnika. I noviji se tenkovi nisu mogli kretati. Nijemci su bili dobro ukopani u rovove. Kanadski vojnici su na kraju zauzeli Passchendaele, ali Antanta je pretrpila oko pola milijuna žrtava, a Nijemci četvrtinu milijuna. Poslije tri mjeseca teških borbi, kanadski korpus je zauzeo Passchendaele 6. studenog 1917.