Berovo: razlika između inačica
m Zamjena teksta - '{{Makedonski grad' u '{{Infookvir makedonski grad' |
|||
| Redak 46: | Redak 46: | ||
==Povijest== | ==Povijest== | ||
[[1621.]] – [[1622.]] godine za [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] prvi put se spominje Berovo, u Maleševskom [[Vilajet|vilajetu]] kao naselje sa židovskim zaseokom i ukupno | [[1621.]] – [[1622.]] godine za [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] prvi put se spominje Berovo, u Maleševskom [[Vilajet|vilajetu]] kao naselje sa židovskim zaseokom i ukupno 55 džizija hane (kuća za porez, poreznih obveznika, domaćinstava).)<ref>Турски извори за българската история, т. VII, София 1986, с. 286 </ref>. | ||
Na početku XIX st. Berovo je bilo selo sa oko dvjesto kuća i malenom trošnom crkvicom. Zato su seljani odlučili sagraditi veću crkvu, tako su izgradili | Na početku XIX st. Berovo je bilo selo sa oko dvjesto kuća i malenom trošnom crkvicom. Zato su seljani odlučili sagraditi veću crkvu, tako su izgradili crkvu sv. Bogorodice od [[1815.]] do [[1818.]] godine po nacrtima Joakima Krčovskog. Ona je kasnije ostala crkva manastira "Sv. Arhangel Mihail" , koji je od [[1848.]] godine ženski manastir. | ||
[[datoteka:Ilyo Voyvoda.jpg|mini|lijevo|200px|Deda Iljo vojvoda]] | [[datoteka:Ilyo Voyvoda.jpg|mini|lijevo|200px|Deda Iljo vojvoda]] | ||
U selu | U selu Razlovcima pored Berova, izbio je [[1876.]] godine [[Razlovački ustanak]] ( Разловечко востание) ustanak makedonskog naroda protiv Turaka, na čelu ustanika bio je makedonski revolucionar [[Dimitar Pop-Georgijev Berovski]] iz Berova. | ||
востание) ustanak makedonskog naroda protiv , na čelu ustanika bio je makedonski revolucionar [[Dimitar Pop-Georgijev Berovski]] iz Berova. | |||
U Berovu je rođen Deda Iljo [[vojvoda]] ([[1805.]] – [[1898.]]), makedonski hajduk, revolucionar i nacionalni junak. | U Berovu je rođen [[Deda Iljo]], [[vojvoda]] ([[1805.]] – [[1898.]]), makedonski hajduk, revolucionar i nacionalni junak. | ||
==Gospodarstvo== | ==Gospodarstvo== | ||
Posljednja izmjena od 8. ožujak 2026. u 11:03
Берово | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Država | Datoteka:Flag of Macedonia.svg Sjeverna Makedonija |
| Općina | Općina Berovo |
| Stanovništvo | 7 002 (2002) |
| Visina | 986 m |
| Koordinate | 41°42′N 22°51′E / 41.7°N 22.85°E |
| Poštanski broj | 2330 |
| Pozivni broj | 033 |
| Registarska oznaka | BE |
| Gradonačelnik | Dragi Nadzinski |
| Službena stranica | www.berovo |
| Karta | |
Berovo (makedonski: Берово) je gradić u istočnoj Makedoniji u podnožju Maleševske planine. Sjedište je istoimene Općine Berovo koja ima oko 13 491 stanovnika.
Zemljopisne osobine
Gradić Berovo udaljen je 160 km od Skopja, 47 km od Strumice i 52 km od Kočana. Pored grada nalazi se izvor rijeke Bregalnica, taj vodotok se zove Ramna reka, Berovo se nalazi na nadmorskoj visini od 830-900 metara, i po svemu je planinski gradić. Povijesno je središte Maleševskog kraja (stočarskog kraja) poznatog po svom siru i drvodjeljeljama. Na udaljenosti od 7,1km od Berova prema Bugarskoj granici u Maleševskoj planini na Berovskoj reci izgrađena je zemljana brana i tako dobijeno umjetno Berovsko jezero. Ono služi za osiguranje pitke vode za obližnja naselja; Berovo, Pehčevo, Radoviš, ....
Povijest
1621. – 1622. godine za Otomanskog carstva prvi put se spominje Berovo, u Maleševskom vilajetu kao naselje sa židovskim zaseokom i ukupno 55 džizija hane (kuća za porez, poreznih obveznika, domaćinstava).)[1].
Na početku XIX st. Berovo je bilo selo sa oko dvjesto kuća i malenom trošnom crkvicom. Zato su seljani odlučili sagraditi veću crkvu, tako su izgradili crkvu sv. Bogorodice od 1815. do 1818. godine po nacrtima Joakima Krčovskog. Ona je kasnije ostala crkva manastira "Sv. Arhangel Mihail" , koji je od 1848. godine ženski manastir.
U selu Razlovcima pored Berova, izbio je 1876. godine Razlovački ustanak ( Разловечко востание) ustanak makedonskog naroda protiv Turaka, na čelu ustanika bio je makedonski revolucionar Dimitar Pop-Georgijev Berovski iz Berova.
U Berovu je rođen Deda Iljo, vojvoda (1805. – 1898.), makedonski hajduk, revolucionar i nacionalni junak.
Gospodarstvo
Maleševski kraj poznat je ratarski(planinski krumpir) i stočarski kraj (ovce). U Berovu od industrijskih poduzeća rade Tvornica samoljepljivih traka Belema, konfekcija Dateks i rudnik ugljena Brik.
Izvori
- ↑ Турски извори за българската история, т. VII, София 1986, с. 286
Vanjske poveznice
| |||||||
