Toggle menu
243,1 tis.
110
18
645,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Urartu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 2: Redak 2:


'''Urartu''' (starosjedilački: ''Biai'' ili ''Biainili''<ref>Robert H. Hewsen: ''Van in This World; Paradise in the Next'', 2000., Kalifornija, izdavač: Mazda Publishers, str. 13.</ref>, [[Akadski jezik|akad.]] „māt Urarṭu“:'' ma-at U-ra-ar-ṭu''<ref>Eberhard Schrader: Zapisi na klinastom pismu i Stari zavjet, 1885., str. 65.</ref>, [[grčki|grč.]] ''[[Ararat]]'') ili '''kraljevstvo Van''' je država iz [[Željezno doba|željeznog doba]] koja se prostirala oko jezera [[Van (jezero)|Va]]n u [[Armenska visoravan|Armenskoj visoravni]]. Termin „Urartu“ je zapravo [[Akadski jezik|akadski]] naziv za geografsku regiju u kojoj je tijekom željeznog doba postojala „Kraljevina Urartu“ ili „Zemlja Biainili“. Ovu terminološku podjelu između geografskog i političkog pojma je još [[1955.]] objasnio [[povjesničar]] F. W. König<ref>F. W. König: ''Handbuch der chaldischen Inschriften'', 1955.</ref>. Regija Urartu obuhvaća [[Planina|planinsko]] područje između [[Mala Azija|Male Azije]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Kavkaz]]a, što je kasnije nazvano „Armenskom visoravni“. Kraljevstvo Urartu osnovano je sredinom [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeća pr. Kr.]], a osvojili su je [[Medijci]] početkom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] i priključili ga [[Medijsko Carstvo|Medijskom Carstvu]]<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/armenia/urartu.html Urartu (Livius.org)]</ref>.
'''Urartu''' (starosjedilački: ''Biai'' ili ''Biainili''<ref>Robert H. Hewsen: ''Van in This World; Paradise in the Next'', 2000., Kalifornija, izdavač: Mazda Publishers, str. 13.</ref>, [[Akadski jezik|akad.]] „māt Urarṭu“:'' ma-at U-ra-ar-ṭu''<ref>Eberhard Schrader: Zapisi na klinastom pismu i Stari zavjet, 1885., str. 65.</ref>, [[grčki|grč.]] ''[[Ararat]]'') ili '''kraljevstvo Van''' je država iz [[Željezno doba|željeznog doba]] koja se prostirala oko jezera [[Van (jezero)|Va]]n u [[Armenska visoravan|Armenskoj visoravni]]. Termin „Urartu“ je zapravo [[Akadski jezik|akadski]] naziv za geografsku regiju u kojoj je tijekom željeznog doba postojala „Kraljevina Urartu“ ili „Zemlja Biainili“. Ovu terminološku podjelu između geografskog i političkog pojma je još [[1955.]] objasnio [[povjesničar]] F. W. König<ref>F. W. König: ''Handbuch der chaldischen Inschriften'', 1955.</ref>. Regija Urartu obuhvaća [[Planina|planinsko]] područje između [[Mala Azija|Male Azije]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i [[Kavkaz]]a, što je kasnije nazvano „Armenskom visoravni“. Kraljevstvo Urartu osnovano je sredinom [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeća pr. Kr.]], a osvojili su je [[Medijci]] početkom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] i priključili ga [[Medijsko Carstvo|Medijskom Carstvu]]<ref>[http://www.livius.org/arl-arz/armenia/urartu.html Urartu (Livius.org)]</ref>.
Urartu je vrhunac doživio pod kraljem [[Sarduri III.|Sardurijem III.]] koji je na prijestolje zasjeo [[765. pr. Kr.]].


== Poveznice ==
== Poveznice ==

Posljednja izmjena od 22. prosinac 2025. u 07:06

Kraljevstvo Urartu između 610. i 585. pr. Kr.

Urartu (starosjedilački: Biai ili Biainili[1], akad. „māt Urarṭu“: ma-at U-ra-ar-ṭu[2], grč. Ararat) ili kraljevstvo Van je država iz željeznog doba koja se prostirala oko jezera Van u Armenskoj visoravni. Termin „Urartu“ je zapravo akadski naziv za geografsku regiju u kojoj je tijekom željeznog doba postojala „Kraljevina Urartu“ ili „Zemlja Biainili“. Ovu terminološku podjelu između geografskog i političkog pojma je još 1955. objasnio povjesničar F. W. König[3]. Regija Urartu obuhvaća planinsko područje između Male Azije, Mezopotamije i Kavkaza, što je kasnije nazvano „Armenskom visoravni“. Kraljevstvo Urartu osnovano je sredinom 9. stoljeća pr. Kr., a osvojili su je Medijci početkom 6. stoljeća pr. Kr. i priključili ga Medijskom Carstvu[4].

Urartu je vrhunac doživio pod kraljem Sardurijem III. koji je na prijestolje zasjeo 765. pr. Kr..

Poveznice

Izvori

  1. Robert H. Hewsen: Van in This World; Paradise in the Next, 2000., Kalifornija, izdavač: Mazda Publishers, str. 13.
  2. Eberhard Schrader: Zapisi na klinastom pismu i Stari zavjet, 1885., str. 65.
  3. F. W. König: Handbuch der chaldischen Inschriften, 1955.
  4. Urartu (Livius.org)

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Urartu