Toggle search
Toggle menu
244 tis.
103
18
639,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Željko Jovanović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
bez uljepšavanja s komesarske wikipedije
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Željko Jovanović'''-->{{Infookvir političar
{{Infookvir političar
|ime=Željko Jovanović
|ime=Željko Jovanović
|datum rođenja=[[26. studenoga]] [[1965.]]  
|datum rođenja=[[26. studenoga]] [[1965.]]  
Redak 8: Redak 8:
|veličina=150px
|veličina=150px
|opis slike=
|opis slike=
|stranka=[[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]
|stranka=[[SKJ]]{{-}}[[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]
|supruga=
|supruga=
|suprug=
|suprug=
|položaj=Doktor medicine, magistar ekonomije, sveučilišni profesor i političar
|položaj=[[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|ministar znanosti, obrazovanja i športa]]
|čin2=[[Rijeka|zamjenik gradonačelnika grada Rijeke]]
|čin2=[[Rijeka|zamjenik gradonačelnika grada Rijeke]]
|čin3=[[Hrvatski sabor|zastupnik u Hrvatskom saboru]]
|čin3=[[Hrvatski sabor|zastupnik u Hrvatskom saboru]]
|zanimanje= doktor medicine, magistar ekonomije, sveučilišni profesor i političar
|zanimanje=[[političar]]
|fusnote=
|fusnote=
|predsjednik1=
|predsjednik1=
Redak 30: Redak 30:
|mandat_kraj4= [[2011.]]
|mandat_kraj4= [[2011.]]
|mandat_start5=[[2011.]]
|mandat_start5=[[2011.]]
|mandat_kraj5= [[2020.]]
|mandat_kraj5= [[2015.]]
|mandat_start6=[[2015.]]
|mandat_start6=[[2015.]]
|mandat_kraj6= [[2020.]]
|mandat_kraj6= [[2016.]]
|mandat_start7=[[2016.]]
|mandat_start7=[[2016.]]
|vjera=[[ateizam]]
|vjera=[[ateizam]]
}}
}}
'''Željko Jovanović''' ([[Rijeka]], [[26. studenoga]] [[1965.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar, liječnik, magistar ekonomije, doktor biomedicinskih znanosti i sveučilišni profesor,hrvatski branitelj, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta u [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|dvanaestoj Vladi]] Republike Hrvatske, od 2011. do [[11. lipnja]] [[2014.]] Zastupnik je bio i u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od [[30. svibnja]] [[1990.]] do isteka mandata [[1992.]] godine, nakon čega se nije bavio profesionalno politikom do izbora u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]]. Biran je ponovo u [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora]], [[Osmi saziv Hrvatskog sabora]] i [[Deveti saziv Hrvatskog sabora]] u kojem je obnašao, između ostalog, dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.Povjerenik za sport Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića od travnja 2021.
'''Željko Jovanović''' ([[Rijeka]], [[26. studenoga]] [[1965.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar, liječnik, docent, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa u [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|dvanaestoj Vladi]] Republike Hrvatske, od 2011. do [[11. lipnja]] [[2014.]] Zastupnik je bio i u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od [[30. svibnja]] [[1990.]] do isteka mandata [[1992.]] godine, nakon čega se nije bavio profesionalno politikom do izbora u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]]. Biran je ponovo u [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora]], [[Osmi saziv Hrvatskog sabora]] i aktualni [[Deveti saziv Hrvatskog sabora]] u kojem obnaša dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.


== Životopis ==
== Životopis ==
Rođen je [[26. studenoga]] [[1965.]] u Rijeci, gdje je  diplomirao [[1990.]] na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Završio je i postdiplomski specijalistički studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci, stekavši specijalistički magisterij iz područja marketinškoga upravljanja (marketing-menadžmenta) [[2006.]] Na Medicinskom fakultetu u Rijeci stekao je magisterij [[1995.]]i doktorat iz biomedicine [[2006.]] godine. Još tijekom studija na [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskom fakultetu u Rijeci]] bio je aktivan u studentskim organizacijama, a [[1989.]] postao je sveučilišni prorektor-student.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Željko Jovanović|title=Za sve koji žele znati više o meni|url=https://medium.com/@zeljkojovanovic/za-sve-koji-%C5%BEele-znati-vi%C5%A1e-o-meni-dd1c1dfd274|date=2020-09-18|language=en|accessdate=2020-11-28}}</ref>
Rođen je [[26. studenoga]] [[1965.]] u Rijeci, gdje je  diplomirao [[1990.]] na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Završio je i postdiplomski specijalistički studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci, stekavši specijalistički magisterij iz područja marketinškoga upravljanja (marketing-menadžmenta) [[2006.]]. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci stekao je magisterij [[1995.]]i doktorat iz biomedicine [[2006.]] godine. Još tijekom studija na [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskom fakultetu u Rijeci]] bio je aktivan u studentskim organizacijama, a [[1989.]] postao je sveučilišni prorektor-student.


== Politička i radna karijera ==
== Politička i radna karijera ==


Bio je sudionik u radu Komisije XI. kongresa [[Savez socijalističke omladine Hrvatske|Saveza socijalističke omladine Hrvatske]] za djelovanje SSO na daljnjem razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa, znanosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja ([[31. svibnja]] i [[1. lipnja]] [[1986.]]).<ref name="Dokumenti">Skupina autora, ''Dokumenti 11. kongresa SSOH'', Posebni broj časopisa »Pitanja«. Za izdavača: Duško Radaković. Nazočni na sjednici komisije za redakciju i objavljivanje dokumenata 11. Kongresa SSOH: Alisa Božan, Ivan Basta, Zdravko Birovljević, Mladen Kevo i Frane Tomičić. Izdavač: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 74. i 75. {{wikizvorM|Saopćenje Željka Jovanovića na 11. kongresu Saveza socijalističke omladine Hrvatske, 1986. godine|Saopćenje…}}, te str. 81. za naziv Komisije.</ref> Kao kandidat Saveza socijalističke omladine Hrvatske izabran je [[1990.]] u Vijeće udruženog rada Sabora [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]] u izbornoj jedinici Rijeka IX. U prvom je krugu dobio 774 glasova od 2806 birača (ukupno upisanih birača 6137), a u drugom je krugu dobio 1056 glasova od 2569 birača (ukupno upisanih birača 7039).<ref>{{pdf}} <span class="plainlinks">[http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1990/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf Izbori za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske (22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.)]</span>, str. 293. (Pristupljeno: 5. prosinca 2013.)</ref> Član je [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]]. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.sdp.hr/clan/zeljko-jovanovic/|title=Predsjedništvo SDP|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref> Zastupnik je u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od [[30. svibnja]] [[1990.]] do isteka mandata [[1992.]] godine. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] je sudjelovao kao liječnik od lipnja 1993. do ožujka 1994.,<ref name="Globus"/> te od studenoga 1994. do ožujka 1995. godine.<ref name="Globus">»Koliko je državnih dužnosnika sudjelovalo u Domovinskom ratu : Velika Globusova anketa« // ''[[Globus (tjednik)|Globus]]'', br. 902., 21. ožujka 2008., str. 18. – 28., navod sa str. 23.</ref> Na ličkom je ratištu bio aktivan na potezu [[Drenov Klanac]] – [[Otočac]].<ref name="Globus"/> Bio je u 133. brigadi [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] kao liječnik i voditelj saniteta bojne.<ref name="Globus"/>Nakon ratišta Od [[1994.]] do [[1997.]] zaposlen je kao liječnik u timu hitnoće u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci. Od [[1997.]] godine radio je u različitim farmaceutskim tvrtkama: Hoffmann La Roche, General Electric Healthcare i Schering-Plough. Od [[1993.]] član je riječkoga Gradskoga vijeća, a od [[2009.]] do [[2011.]] bio  je zamjenik riječkoga gradonačelnika.
Bio je sudionik u radu Komisije XI. kongresa [[Savez socijalističke omladine Hrvatske|Saveza socijalističke omladine Hrvatske]] za djelovanje SSO na daljnjem razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa, znanosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja ([[31. svibnja]] i [[1. lipnja]] [[1986.]]).<ref name="Dokumenti">Skupina autora, ''Dokumenti 11. kongresa SSOH'', Posebni broj časopisa »Pitanja«. Za izdavača: Duško Radaković. Nazočni na sjednici komisije za redakciju i objavljivanje dokumenata 11. Kongresa SSOH: Alisa Božan, Ivan Basta, Zdravko Birovljević, Mladen Kevo i Frane Tomičić. Izdavač: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 74. i 75. {{wikizvorM|Saopćenje Željka Jovanovića na 11. kongresu Saveza socijalističke omladine Hrvatske, 1986. godine|Saopćenje…}}, te str. 81. za naziv Komisije.</ref> Kao predloženik Saveza socijalističke omladine Hrvatske izabran je [[1990.]] u Vijeće udruženog rada Sabora [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]] u izbornoj jedinici Rijeka IX. U prvom je krugu dobio 774 glasova od 2806 birača (ukupno upisanih birača 6137), a u drugom je krugu dobio 1056 glasova od 2569 birača (ukupno upisanih birača 7039).<ref>{{pdf}} <span class="plainlinks">[http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1990/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf Izbori za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske (22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.)]</span>, str. 293. (Pristupljeno: 5. prosinca 2013.)</ref> Član je [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]]. Zastupnik je u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od [[30. svibnja]] [[1990.]] do isteka mandata [[1992.]] godine. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] je sudjelovao kao liječnik od lipnja 1993. do ožujka 1994.,<ref name="Globus"/> te od studenoga 1994. do ožujka 1995. godine.<ref name="Globus">»Koliko je državnih dužnosnika sudjelovalo u Domovinskom ratu : Velika Globusova anketa« // ''[[Globus (tjednik)|Globus]]'', br. 902., 21. ožujka 2008., str. 18. – 28., navod sa str. 23.</ref> Na ličkom je ratištu bio aktivan na potezu [[Drenov Klanac]] – [[Otočac]].<ref name="Globus"/> Bio je u 133. brigadi [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] kao liječnik i voditelj saniteta bojne.<ref name="Globus"/>Nakon ratišta Od [[1994.]] do [[1997.]] zaposlen je kao liječnik u timu hitnoće u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci. Od [[1997.]] godine radio je u različitim farmaceutskim tvrtkama:Hoffmann La Roche, General Electric Healthcare i Schering-Plough. Od [[1993.]] član je riječkoga Gradskoga vijeća, a od [[2009.]] do [[2011.]] je zamjenik riječkoga gradonačelnika.


U [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|šestome saborskom sazivu]] bio je SDP-ov zastupnik, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za predstavke i pritužbe i Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a bio je i zamjenik člana saborskoga izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru [[Republika Hrvatska]] – [[Europska unija]]. U [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|sedmome saborskom sazivu]] kao SDP-ov zastupnik, predsjednik je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, te član  Odbora za pravosuđe, Odbora za obrazovanje, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Ponovo je izabran u [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|osmome saborskom sazivu]] i [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|devetome saborskom sazivu]] sa najvećim brojem preferencijalnih glasova od svih kandidata u 8. izbornoj jedinici (12&nbsp;973). U tom devetom sazivu bio je Predsjednik je Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora, te član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju.
U [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|šestome saborskom sazivu]] bio je SDP-ov zastupnik, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za predstavke i pritužbe i Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a bio je i zamjenik člana saborskoga izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru [[Republika Hrvatska]] – [[Europska unija]]. U [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|sedmome saborskom sazivu]] kao SDP-ov zastupnik, predsjednik je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, te član  Odbora za pravosuđe, Odbora za obrazovanje, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Ponovo je izabran u [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|osmome saborskom sazivu]] i [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|devetome saborskom sazivu]] sa najvećim brojem preferencijalnih glasova od svih kandidata u 8. izbornoj jedinici (12&nbsp;973). Predsjednik je Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora, te član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju.


Od godine 2005. volonterski radi na Katedri za farmakologiju [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinskoga fakulteta u Osijeku]], gdje ima status naslovnog docenta kao vanjski suradnik fakulteta, a 2019. izabran je i za naslovnog izvanrednog profesora  na Katedri za temeljne i medicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, te na Studiju sestrinstva Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Pod njegovim mentorstvom izrađeno je 11 završnih i diplomskih radova, a autor je 70-ak znanstvenih, stručnih radova i kongresnih priopćenja.<ref>{{Citiranje časopisa|title=UNIRI {{!}} Željko|url=https://portal.uniri.hr/Portfelj/Index/4181|accessdate=2020-11-28}}</ref>
Od godine 2005. volonterski radi na Katedri za farmakologiju [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinskoga fakulteta u Osijeku]], gdje ima status naslovnog docenta. Od godine 2015. naslovni je docent i na Katedri za temeljne i medicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.


U SDP Hrvatske član je predsjedništva GO SDP Rijeka, potpredsjednik ŽO SDP PGŽ i član predsjedništva SDP Hrvatske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=SDP - Naši ljudi|first=|authorlink=|coauthors=|title=|url=http://www.sdp.hr/clan/zeljko-jovanovic/|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2020-11-28}}</ref>
===Rad kao ministar===
====Hrvatski jezik====
Kao ministar znanosti ukinuo je 8. svibnja 2012. godine [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika]]. Odluka o ukidanju obrazložena je time što je smatrano da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti za to osnovani, i od države financirani, znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, primjerice [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Navedeno je i kako je Vijeće za normu bilo od strane politike imenovano tijelo, a da politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.<ref> [http://www.jutarnji.hr/zeljko-jovanovic--pustimo-da-se-hrvatskim-jezikom-bavi-struka--a-ne-politika/1036010/]</ref> Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]], predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/da-je-vijece-ukinuto-doznao-sam-drugih-clanova-clanak-425759 www.vecernji.hr], Radoslav Katičić: "Da je Vijeće ukinuto, doznao sam od drugih članova", Denis Derk, objavljeno 1. srpnja 2012., pristupljeno 31. ožujka 2013.</ref> i sveopće negodovanje znanstvene javnosti. Razred je predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje nastale štete.<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=22316:razred-za-filoloke-znanosti-hazu-o-jovanovievom-ukidanju-vijea-za-normu-hrvatskoga-standardnog-jezika&catid=44:znanost&Itemid=154 Razred za filološke znanosti HAZU o Jovanovićevom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika], Hrsvijet.net, 21. lipnja 2012.</ref> Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i [[popis hrvatskih pravopisa|hrvatskoga pravopisa]] nastavio je [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]].


U travnju 2021. Zoran Milanović, Predsjednik Republike Hrvatske imenuju ga svojim Povjerenikom za sport.
Kad je SDP izgubio većinu u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], tadašnji je ministar znanosti i obrazovanja [[Pavo Barišić]] izrazio je želju da bi rado obnovio Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te je na početku svojega ministarskog mandata započeo savjetovanje u tome smjeru.<ref>[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26314-vecina-kroatista-suglasna-hrvatski-jezik-zastititi-hrvatskim-zakonom.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] ''Većina kroatista suglasna: Hrvatski jezik zaštititi hrvatskim zakonom! , Inicijativa uredništva časopisa Jezik'', Objavljeno: 21. ožujka 2017. Razgovarao Marko Curać, Hrvatski tjednik (pristupljeno 30. ožujka 2017.)</ref> Inicijativa o reuspostavi bezrazložno ukinutog Vijeća za normu naišla je na bezrezervno odobravanje u konzervativnim političkim i većine jezikoslovaca, i uz potporu ministra Barišića, u Hrvatskome saboru, najvišem predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti, predloženo je da se što prije u mjerodavnom ministarstvu pristupi uspostavi Vijeća,<ref name="početak kraja">[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26353-m-curac-pocetak-kraja-nelegitimnoga-joziceva-pravopisa.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Marko Curać:''Početak kraja nelegitimnoga Jozićeva pravopisa? Vijeće za normu ukinuto kako bi se napravio pravopis po želji politike'' Objavljeno: 26. ožujka 2017. (pristupljeno 30. ožujka 2017.)</ref> jer „o sudbini hrvatskoga jezika i budućoj dogradnji i razvoju njegove norme ne će toliko odlučivati ovakva ili onakva politika, ova ili ona vlast. Odlučivat će hrvatska jezična zajednica i to čemu će se ona sama iz sebe priklanjati. U svim tim pitanjima njezina će biti posljednja" (Radoslav Katičić). <ref>[http://www.hkv.hr/o-nama/priopenja/22829-priopcenje-hkv-a-o-potrebi-ponovne-uspostave-vijeca-za-normu-hrvatskoga-standardnog-jezika.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Priopćenje HKV-a: O potrebi ponovne uspostave Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Objavljeno: 18. veljače 2016. (pristupljeno 26. rujna 2017.)</ref>
 
===Rad kao ministar<ref>https://www.srednja.hr/app/uploads/2014/06/jovanović_pismo.pdf</ref>===
====Hrvatski jezik====
Kao ministar znanosti ukinuo je 8. svibnja 2012. godine [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika]]. Odluka o ukidanju obrazložena je time što je smatrano da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti za to osnovani, i od države financirani, znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, primjerice [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Navedeno je i kako je Vijeće za normu bilo od strane politike imenovano tijelo, a da politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.<ref> [http://www.jutarnji.hr/zeljko-jovanovic--pustimo-da-se-hrvatskim-jezikom-bavi-struka--a-ne-politika/1036010/]</ref> Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]], predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/da-je-vijece-ukinuto-doznao-sam-drugih-clanova-clanak-425759 www.vecernji.hr], Radoslav Katičić: "Da je Vijeće ukinuto, doznao sam od drugih članova", Denis Derk, objavljeno 1. srpnja 2012., pristupljeno 31. ožujka 2013.</ref> i negodovanje dijela znanstvene javnosti. Razred je bez uspjeha predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje "nastale štete".<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=22316:razred-za-filoloke-znanosti-hazu-o-jovanovievom-ukidanju-vijea-za-normu-hrvatskoga-standardnog-jezika&catid=44:znanost&Itemid=154 Razred za filološke znanosti HAZU o Jovanovićevom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika], Hrsvijet.net, 21. lipnja 2012.</ref> Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i [[popis hrvatskih pravopisa|hrvatskoga pravopisa]] nastavio je [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Institut je za svoj rad na pravopisu dobio brojne nagrade, čime se odluka ministra Jovanovića u praksi potvrdila ispravnom.<ref>{{Citiranje weba|url=http://ihjj.hr/clanak/autori-hrvatskoga-pravopisa-dobitnici-nagrade-ivan-filipovic/117/|title=Nagrada autorima Hrvatskog pravopisa|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref>


====Zdravstveni odgoj i odluke Ustavnoga suda====
====Zdravstveni odgoj i odluke Ustavnoga suda====


Tijekom školske godine 2012./2013. uveden je "Kurikulum zdravstvenog odgoja", čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013. <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/ministre-popravni-ustavni-sud-zahtijeva-postovanje-uvjerenja-clanak-558049]</ref> To ukidanje "Kurikuluma" podržala je i udruga hrvatskih nastavnika.<ref>[http://nastavnici.org/2013/05/22/priopcenje-ako-premijer-zeli-da-djeca-imaju-zdravsteni-odgoj-neka-za-to-zaduzi-nekog-sposobnog/]</ref> Sukladno odluci Ustavnog suda<ref>http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE54C1257B7300328A29?OpenDocument</ref>, 1. lipnja otvara se javna rasprava o Zdravstvenog odgoju koja je trajala do 12. srpnja 2013., čime su ispunjeni uvjeti  Ustavnog suda <ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12673&sec=1941 MZOS]</ref> i zdravstveni odgoj uveden je u sve osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_106_2384.html NN 106/2013., Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole]</ref>
Tijekom školske godine 2012./2013. uveden je "Kurikulum zdravstvenog odgoja", čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013. <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/ministre-popravni-ustavni-sud-zahtijeva-postovanje-uvjerenja-clanak-558049]</ref> To ukidanje "Kurikuluma" podržala je i udruga hrvatskih nastavnika.<ref>[http://nastavnici.org/2013/05/22/priopcenje-ako-premijer-zeli-da-djeca-imaju-zdravsteni-odgoj-neka-za-to-zaduzi-nekog-sposobnog/]</ref> Sukladno odluci Ustavnog suda<ref>http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE54C1257B7300328A29?OpenDocument</ref>, 1. lipnja otvara se javna rasprava o Zdravstvenog odgoju koja je trajala do 12. srpnja 2013.<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12673&sec=1941 MZOS]</ref> Zdravstveni odgoj zaveden je u osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_106_2384.html NN 106/2013., Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole]</ref>
 
==== '''Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije''' ====
Hrvatski sabor 2014. godine donio je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije kao jedan od najvažnijih dokumenata Vlade RH u mandatu Zorana Milanovića kojom je naglašeno da Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html|accessdate=2020-11-28}}</ref>


== Privatni život ==
== Privatni život ==
Govori [[engleski jezik|engleski]], a hobiji su mu [[šport|sport]], [[glazba]] i [[film]].<ref>http://www.vojko-obersnel.com/lista-tvoja-rijeka/zamjenici</ref> Željko Jovanović je po narodnosti Srbin.<ref>{{Citiranje novina|title=ŽELJKO JOVANOVIĆ PODRŽAO MILANOVIĆA 'Ja, kao Srbin u Hrvatskoj, mogu se samo složiti s njim'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zeljko-jovanovic-podrzao-milanovica-ja-kao-srbin-u-hrvatskoj-mogu-se-samo-sloziti-s-njim/4646432/|work=jutarnji.hr|accessdate=2018-07-28|language=hrvatski}}</ref>
Govori [[engleski jezik|engleski]], a hobiji su mu [[šport]], [[glazba]] i [[film]].<ref>http://www.vojko-obersnel.com/lista-tvoja-rijeka/zamjenici</ref> Željko Jovanović je po narodnosti Srbin.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/413551/Srbin-ubijao-da-se-dokaze-Hrvatima|title=16
Utorak 24.06.2014.07:39Lj. Ivanović - VestiA
Srbin ubijao da se dokaže Hrvatima|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=ŽELJKO JOVANOVIĆ PODRŽAO MILANOVIĆA 'Ja, kao Srbin u Hrvatskoj, mogu se samo složiti s njim'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zeljko-jovanovic-podrzao-milanovica-ja-kao-srbin-u-hrvatskoj-mogu-se-samo-sloziti-s-njim/4646432/|work=jutarnji.hr|accessdate=2018-07-28|language=hrvatski}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 72: Redak 69:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/o_vladi_rh/clanovi_vlade/doc_dr_sc_zeljko_jovanovic Službene stranice Vlade RH]
* [http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/o_vladi_rh/clanovi_vlade/doc_dr_sc_zeljko_jovanovic Službene stranice Vlade RH]
{{WProjekti
|commons        =
|commonshr      =
|commons2      =
|commonshr2    =
|commonscat    = Željko Jovanović
|commonscathr  = Željko Jovanović
|commonscat2    =
|commonscathr2  =
|wikiatlas      =
|wikiatlashr    =
|wikivrste      =
|wikivrstehr    =
|wikizvor      =
|wikizvor_autor = autor: Željko Jovanović
|wječnik        =
|wikiknjige    =
|wikicitat      = Željko Jovanović
|stariwi        =
}}


{{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Željko}}
{{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Željko}}
{{Dvanaesta Vlada RH}}
{{Dvanaesta Vlada RH}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Ministri znanosti, obrazovanja i sporta Vlade Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Ministri znanosti, obrazovanja i športa Vlade Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:SDP]]
[[Kategorija:SDP]]

Posljednja izmjena od 21. srpanj 2025. u 23:37

Željko Jovanović
Željko Jovanović

ministar znanosti, obrazovanja i športa
trajanje službe
23. prosinca 2011. – 18. lipnja 2014.
Prethodnik Radovan Fuchs
Nasljednik Vedran Mornar
zamjenik gradonačelnika grada Rijeke
trajanje službe
2009. – 2011.
zastupnik u Hrvatskom saboru
trajanje službe
1990. – 1992.
trajanje službe
2007. – 2011.
trajanje službe
2011. – 2015.
Rođenje 26. studenoga 1965.
Politička stranka SKJ
SDP
Zanimanje političar

Željko Jovanović (Rijeka, 26. studenoga 1965.), hrvatski političar, liječnik, docent, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, od 2011. do 11. lipnja 2014. Zastupnik je bio i u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od 30. svibnja 1990. do isteka mandata 1992. godine, nakon čega se nije bavio profesionalno politikom do izbora u Šesti saziv Hrvatskog sabora. Biran je ponovo u Sedmi saziv Hrvatskog sabora, Osmi saziv Hrvatskog sabora i aktualni Deveti saziv Hrvatskog sabora u kojem obnaša dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.

Životopis

Rođen je 26. studenoga 1965. u Rijeci, gdje je diplomirao 1990. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Završio je i postdiplomski specijalistički studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci, stekavši specijalistički magisterij iz područja marketinškoga upravljanja (marketing-menadžmenta) 2006.. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci stekao je magisterij 1995.i doktorat iz biomedicine 2006. godine. Još tijekom studija na Medicinskom fakultetu u Rijeci bio je aktivan u studentskim organizacijama, a 1989. postao je sveučilišni prorektor-student.

Politička i radna karijera

Bio je sudionik u radu Komisije XI. kongresa Saveza socijalističke omladine Hrvatske za djelovanje SSO na daljnjem razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa, znanosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja (31. svibnja i 1. lipnja 1986.).[1] Kao predloženik Saveza socijalističke omladine Hrvatske izabran je 1990. u Vijeće udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske u izbornoj jedinici Rijeka IX. U prvom je krugu dobio 774 glasova od 2806 birača (ukupno upisanih birača 6137), a u drugom je krugu dobio 1056 glasova od 2569 birača (ukupno upisanih birača 7039).[2] Član je Socijaldemokratske partije Hrvatske. Zastupnik je u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od 30. svibnja 1990. do isteka mandata 1992. godine. U Domovinskom ratu je sudjelovao kao liječnik od lipnja 1993. do ožujka 1994.,[3] te od studenoga 1994. do ožujka 1995. godine.[3] Na ličkom je ratištu bio aktivan na potezu Drenov Klanac – Otočac.[3] Bio je u 133. brigadi Hrvatske vojske kao liječnik i voditelj saniteta bojne.[3]Nakon ratišta Od 1994. do 1997. zaposlen je kao liječnik u timu hitnoće u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci. Od 1997. godine radio je u različitim farmaceutskim tvrtkama:Hoffmann La Roche, General Electric Healthcare i Schering-Plough. Od 1993. član je riječkoga Gradskoga vijeća, a od 2009. do 2011. je zamjenik riječkoga gradonačelnika.

U šestome saborskom sazivu bio je SDP-ov zastupnik, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za predstavke i pritužbe i Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a bio je i zamjenik člana saborskoga izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru Republika Hrvatska – Europska unija. U sedmome saborskom sazivu kao SDP-ov zastupnik, predsjednik je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, te član Odbora za pravosuđe, Odbora za obrazovanje, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Ponovo je izabran u osmome saborskom sazivu i devetome saborskom sazivu sa najvećim brojem preferencijalnih glasova od svih kandidata u 8. izbornoj jedinici (12 973). Predsjednik je Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora, te član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju.

Od godine 2005. volonterski radi na Katedri za farmakologiju Medicinskoga fakulteta u Osijeku, gdje ima status naslovnog docenta. Od godine 2015. naslovni je docent i na Katedri za temeljne i medicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.

Rad kao ministar

Hrvatski jezik

Kao ministar znanosti ukinuo je 8. svibnja 2012. godine Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Odluka o ukidanju obrazložena je time što je smatrano da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti za to osnovani, i od države financirani, znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, primjerice Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Navedeno je i kako je Vijeće za normu bilo od strane politike imenovano tijelo, a da politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.[4] Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika Radoslava Katičića, predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio[5] i sveopće negodovanje znanstvene javnosti. Razred je predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje nastale štete.[6] Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i hrvatskoga pravopisa nastavio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Kad je SDP izgubio većinu u Hrvatskom saboru, tadašnji je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić izrazio je želju da bi rado obnovio Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te je na početku svojega ministarskog mandata započeo savjetovanje u tome smjeru.[7] Inicijativa o reuspostavi bezrazložno ukinutog Vijeća za normu naišla je na bezrezervno odobravanje u konzervativnim političkim i većine jezikoslovaca, i uz potporu ministra Barišića, u Hrvatskome saboru, najvišem predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti, predloženo je da se što prije u mjerodavnom ministarstvu pristupi uspostavi Vijeća,[8] jer „o sudbini hrvatskoga jezika i budućoj dogradnji i razvoju njegove norme ne će toliko odlučivati ovakva ili onakva politika, ova ili ona vlast. Odlučivat će hrvatska jezična zajednica i to čemu će se ona sama iz sebe priklanjati. U svim tim pitanjima njezina će biti posljednja" (Radoslav Katičić). [9]

Zdravstveni odgoj i odluke Ustavnoga suda

Tijekom školske godine 2012./2013. uveden je "Kurikulum zdravstvenog odgoja", čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013. [10] To ukidanje "Kurikuluma" podržala je i udruga hrvatskih nastavnika.[11] Sukladno odluci Ustavnog suda[12], 1. lipnja otvara se javna rasprava o Zdravstvenog odgoju koja je trajala do 12. srpnja 2013.[13] Zdravstveni odgoj zaveden je u osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.[14]

Privatni život

Govori engleski, a hobiji su mu šport, glazba i film.[15] Željko Jovanović je po narodnosti Srbin.[16][17]

Izvori

  1. ↑ Skupina autora, Dokumenti 11. kongresa SSOH, Posebni broj časopisa »Pitanja«. Za izdavača: Duško Radaković. Nazočni na sjednici komisije za redakciju i objavljivanje dokumenata 11. Kongresa SSOH: Alisa Božan, Ivan Basta, Zdravko Birovljević, Mladen Kevo i Frane Tomičić. Izdavač: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 74. i 75. Wikizvor WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Saopćenje…, te str. 81. za naziv Komisije.
  2. ↑ (PDF) Izbori za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske (22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.), str. 293. (Pristupljeno: 5. prosinca 2013.)
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 »Koliko je državnih dužnosnika sudjelovalo u Domovinskom ratu : Velika Globusova anketa« // Globus, br. 902., 21. ožujka 2008., str. 18. – 28., navod sa str. 23.
  4. ↑ [1]
  5. ↑ www.vecernji.hr, Radoslav Katičić: "Da je Vijeće ukinuto, doznao sam od drugih članova", Denis Derk, objavljeno 1. srpnja 2012., pristupljeno 31. ožujka 2013.
  6. ↑ Razred za filološke znanosti HAZU o Jovanovićevom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Hrsvijet.net, 21. lipnja 2012.
  7. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Većina kroatista suglasna: Hrvatski jezik zaštititi hrvatskim zakonom! , Inicijativa uredništva časopisa Jezik, Objavljeno: 21. ožujka 2017. Razgovarao Marko Curać, Hrvatski tjednik (pristupljeno 30. ožujka 2017.)
  8. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Marko Curać:Početak kraja nelegitimnoga Jozićeva pravopisa? Vijeće za normu ukinuto kako bi se napravio pravopis po želji politike Objavljeno: 26. ožujka 2017. (pristupljeno 30. ožujka 2017.)
  9. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Priopćenje HKV-a: O potrebi ponovne uspostave Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Objavljeno: 18. veljače 2016. (pristupljeno 26. rujna 2017.)
  10. ↑ [2]
  11. ↑ [3]
  12. ↑ http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE54C1257B7300328A29?OpenDocument
  13. ↑ MZOS
  14. ↑ NN 106/2013., Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole
  15. ↑ http://www.vojko-obersnel.com/lista-tvoja-rijeka/zamjenici
  16. ↑ [http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/413551/Srbin-ubijao-da-se-dokaze-Hrvatima "16 Utorak 24.06.2014.07:39Lj. Ivanović - VestiA Srbin ubijao da se dokaže Hrvatima"]. http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/413551/Srbin-ubijao-da-se-dokaze-Hrvatima 
  17. ↑ "ŽELJKO JOVANOVIĆ PODRŽAO MILANOVIĆA 'Ja, kao Srbin u Hrvatskoj, mogu se samo složiti s njim'". jutarnji.hr. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zeljko-jovanovic-podrzao-milanovica-ja-kao-srbin-u-hrvatskoj-mogu-se-samo-sloziti-s-njim/4646432/ Pristupljeno 28. srpanj 2018. 

Vanjske poveznice


v •  • u
Sastav 12. Vlade Republike Hrvatske
23. prosinca 2011. - 22. siječnja 2016.
Predsjednik
Prva potpredsjednica
Potpredsjednici
Ministri
Ministri razrješeni dužnosti
prije kraja mandata Vlade
Glavna tajnica
Marica Matković (do 6. prosinca 2015.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Željko_Jovanović&oldid=622516"