Administrativna podjela Latvije: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 31. svibanj 2025. u 04:51

Latvija ima političku ili administrativnu i povijesnu ili kulturnu podjelu. Prema administrativnoj reformi Latvije, koja je na snagu stupila 1. srpnja 2009. godine, Latvija je umjesto dotadašnjih 26 distrikta, koji su bili prvi razred administrativne podjele, podijeljena na devet gradova pod izravnom državnom upravom ili tzv. "republikanske gradove" (latvijski: Republikas pilsētas)^[1], koji izravno odgovaraju državi, ali za unutarnje poslove imaju gradsko vijeće i gradonačelnika kao predstavnika vlasti. Drugi razred podjele čini 110 župa (latv. pagasti, plural) i pet puta više općine (latv. novadi, plural).^[2]^[3]

Republički gradovi

Redni broj	Ime "republičkog grada"
1.	Daugavpils
2.	Jēkabpils
3.	Jelgava
4.	Jūrmala
5.	Liepāja
6.	Rēzekne
7.	Rīga
8.	Valmiera
9.	Ventspils

Izvori

↑ (eng.) Povijest i razvoj administrativne podjele Latvije, PDF format, Riga, 2009., pristupljeno 10. travnja 2016.
↑ (let.) "Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums, Latvijas Vēstnesis (mrežno izdanje: likumi.lv), objavljeno 18. prosinca 2008., pristupljeno 5. siječnja 2010.
↑ (let.) Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums (Arhivirano 17. studenoga 2015.), nais.lv, objavljeno 18. prosinca 2008-, pristupljeno 1. rujna 2015.

Vanjske poveznice

(let.) Broj stanovnika u Latvijskim župama

[1] (eng.) Povijest i razvoj administrativne podjele Latvije, PDF format, Riga, 2009., pristupljeno 10. travnja 2016.

[2] (let.) "Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums, Latvijas Vēstnesis (mrežno izdanje: likumi.lv), objavljeno 18. prosinca 2008., pristupljeno 5. siječnja 2010.

[3] (let.) Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums (Arhivirano 17. studenoga 2015.), nais.lv, objavljeno 18. prosinca 2008-, pristupljeno 1. rujna 2015.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Latvijas novadi (krāsās).png|mini|desno|320px|Položaj 110 latvijskih župa na administrativnoj karti Latvije.]]
 [[Datoteka:Latvijas novadi un pagasti.png|mini|desno|320px|Latvijske općine (od 3. siječnja 2011. godine).]]
-'''[[Latvija]]''' ima političku ili administrativnu i povijesnu ili kulturnu podjelu. Prema administrativnoj reformi Latvije, koja je na snagu stupila [[1. srpnja]] [[2009.]] godine, Latvija je umjesto dotadašnjih 26 distrikta, koji su bili prvi razred administrativne podjele, podijeljena na devet gradova pod izravnom državnom upravom ili tzv. "republikanske gradove" ([[latvijski]]: ''Republikas pilsētas'')<ref>{{eng oznaka}} [http://www.raplm.gov.lv/uploads/filedir/History%20and%20progress%20of%20territorial%20reform%20in%20Latvia_web.pdf  Povijest i razvoj administrativne podjele Latvije], [[PDF|PDF format]], Riga, 2009., pristupljeno 10. travnja 2016.</ref>, koji izravno odgovaraju državi, ali za unutarnje poslove imaju gradsko vijeće i [[gradonačelnik]]a kao predstavnika vlasti. Drugi razred podjele čini 110 [[župa]] (latv. ''pagasti, plural'') i pet puta više [[općina|općine]] (latv. ''novadi, plural'').<ref>{{lav oznaka}} [http://likumi.lv/doc.php?id=185993  "Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums], ''Latvijas Vēstnesis'' (mrežno izdanje: ''likumi.lv''), objavljeno 18. prosinca 2008., pristupljeno  5. siječnja 2010.</ref><ref>{{lav oznaka}} [http://nais.lv/text.cfm?Key=0103012008121832767 Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117024939/http://nais.lv/text.cfm?Key=0103012008121832767 |date=17. studenoga 2015. }}, ''nais.lv'', objavljeno 18. prosinca 2008-, pristupljeno 1. rujna 2015.</ref>
+'''[[Latvija]]''' ima političku ili administrativnu i povijesnu ili kulturnu podjelu. Prema administrativnoj reformi Latvije, koja je na snagu stupila [[1. srpnja]] [[2009.]] godine, Latvija je umjesto dotadašnjih 26 distrikta, koji su bili prvi razred administrativne podjele, podijeljena na devet gradova pod izravnom državnom upravom ili tzv. "republikanske gradove" ([[latvijski]]: ''Republikas pilsētas'')<ref>{{eng oznaka}} [http://www.raplm.gov.lv/uploads/filedir/History%20and%20progress%20of%20territorial%20reform%20in%20Latvia_web.pdf  Povijest i razvoj administrativne podjele Latvije], [[PDF|PDF format]], Riga, 2009., pristupljeno 10. travnja 2016.</ref>, koji izravno odgovaraju državi, ali za unutarnje poslove imaju gradsko vijeće i [[gradonačelnik]]a kao predstavnika vlasti. Drugi razred podjele čini 110 [[župa]] (latv. ''pagasti, plural'') i pet puta više [[općina|općine]] (latv. ''novadi, plural'').<ref>{{let oznaka}} [http://likumi.lv/doc.php?id=185993  "Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums], ''Latvijas Vēstnesis'' (mrežno izdanje: ''likumi.lv''), objavljeno 18. prosinca 2008., pristupljeno  5. siječnja 2010.</ref><ref>{{let oznaka}} [http://nais.lv/text.cfm?Key=0103012008121832767 Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117024939/http://nais.lv/text.cfm?Key=0103012008121832767 |date=17. studenoga 2015. }}, ''nais.lv'', objavljeno 18. prosinca 2008-, pristupljeno 1. rujna 2015.</ref>
 == Republički gradovi ==
@@ Redak 41: / Redak 41: @@
 == Vanjske poveznice ==
-* {{lav oznaka}} [https://www.cvk.lv/pub/public/29275.html Broj stanovnika u Latvijskim župama]
+* {{let oznaka}} [https://www.cvk.lv/pub/public/29275.html Broj stanovnika u Latvijskim župama]
 {{Upravne podjele europskih država}}