m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}' |
||
| Redak 147: | Redak 147: | ||
Prvi europski posjetilac bio je Juan de Grijalva u lipnju 1518., a osvojio ga je Gonzalo de Sandoval 1521. godine. Nakon kratkog vremena u posjedu ''encomendera'' grad je 1541. godine postao izravno vlasništvo španjolske krune kojim se upravljalo iz novoosnovanog glavnog grada, Vera Cruza. U 17. stoljeću su ga napali i spalili [[filibuster]]i (paravojne snage iz [[SAD]]-a koje su pokušavale izvesti pobune u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]). | Prvi europski posjetilac bio je Juan de Grijalva u lipnju 1518., a osvojio ga je Gonzalo de Sandoval 1521. godine. Nakon kratkog vremena u posjedu ''encomendera'' grad je 1541. godine postao izravno vlasništvo španjolske krune kojim se upravljalo iz novoosnovanog glavnog grada, Vera Cruza. U 17. stoljeću su ga napali i spalili [[filibuster]]i (paravojne snage iz [[SAD]]-a koje su pokušavale izvesti pobune u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]). | ||
Današnji izgled grada datira nakon razornih požara 1788. i 1790. godine, nakon čega su sve kuće sagrađene opekom i kamenom, pokrivene crijepom, te odvojene širokim ulicama s drvoredima<ref>''[http://www.elclima.com.mx/fundacion_e_historia_de_puebla.htm Fundación e historia de Puebla]'' na ''Mexico: El Clima' {{ | Današnji izgled grada datira nakon razornih požara 1788. i 1790. godine, nakon čega su sve kuće sagrađene opekom i kamenom, pokrivene crijepom, te odvojene širokim ulicama s drvoredima<ref>''[http://www.elclima.com.mx/fundacion_e_historia_de_puebla.htm Fundación e historia de Puebla]'' na ''Mexico: El Clima' {{špa oznaka}} Posjećeno 16. prosinca 2011.</ref>. | ||
God. 1847., naselje je službeno priznato kao '''San Cristóbal Tlacotalpan''', a 1862. su ga okupirali [[Francuzi]]. Dana 9. svibnja 1865. godine, Tlacotalpan je dobio status grada i sjedišta istoimene provincijske države. Tijekom pobune koju je vodio [[Porfirio Díaz Mori]] 1862. godine, grad se zvao '''Tlacotalpan de Porfirio Díaz''', no ime mu je promijenjeno odmah po ugušenju revolucije. Tijekom Meksičke revolucije, Tlacotalpan je bio sjedište Španjolske vojske, a nakon osamostaljenja Meksika ovdje je osnovana Pomorska škola. | God. 1847., naselje je službeno priznato kao '''San Cristóbal Tlacotalpan''', a 1862. su ga okupirali [[Francuzi]]. Dana 9. svibnja 1865. godine, Tlacotalpan je dobio status grada i sjedišta istoimene provincijske države. Tijekom pobune koju je vodio [[Porfirio Díaz Mori]] 1862. godine, grad se zvao '''Tlacotalpan de Porfirio Díaz''', no ime mu je promijenjeno odmah po ugušenju revolucije. Tijekom Meksičke revolucije, Tlacotalpan je bio sjedište Španjolske vojske, a nakon osamostaljenja Meksika ovdje je osnovana Pomorska škola. | ||
| Redak 157: | Redak 157: | ||
Grad je poznat i po tradiciji [[ribolov]]a, te po dva godišnja festivala ''música jarocha'' ("Jarocha glazba")i ''décima que patrocina'' ("Deset pokrovitelja"), koji su zanimlji po spoju [[Andaluzija|andaluzijske]], [[Zapadna Afrika|zapadnoafričke]] i autohtone [[Srednja Amerika|srednjoameričke]] glazbe. | Grad je poznat i po tradiciji [[ribolov]]a, te po dva godišnja festivala ''música jarocha'' ("Jarocha glazba")i ''décima que patrocina'' ("Deset pokrovitelja"), koji su zanimlji po spoju [[Andaluzija|andaluzijske]], [[Zapadna Afrika|zapadnoafričke]] i autohtone [[Srednja Amerika|srednjoameričke]] glazbe. | ||
Središnja vjerska svečanost je [[Svijećnica]] koja se u Tlacotalpanu slavi danonoćno, od 31. siječnja do 9. veljače. Tada se nosi narodan nošnja, jedu tradicionalna jela, a kip "Gospe od svijećnice" se iznosi na ulice kako bi blagoslovio ribare i stanovnike grada. Procesiju predvodi nadbiskup Veracruza, a glazbu izvodi pomorski limeni orkestar iz obližnje pomorske akademije Antón Lizardo. Svetkovina završava vatrometom i privlači veliki broj posjetitelja svake godine<ref>Jaime Boites, [http://www.mexicodesconocido.com.mx/interior/index.php?p=nota&idNota=8264 Celebración de la Candelaria en Tlacotalpan] u časopisu ''México Desconocido'' br. 372., str. 10.-12. {{ | Središnja vjerska svečanost je [[Svijećnica]] koja se u Tlacotalpanu slavi danonoćno, od 31. siječnja do 9. veljače. Tada se nosi narodan nošnja, jedu tradicionalna jela, a kip "Gospe od svijećnice" se iznosi na ulice kako bi blagoslovio ribare i stanovnike grada. Procesiju predvodi nadbiskup Veracruza, a glazbu izvodi pomorski limeni orkestar iz obližnje pomorske akademije Antón Lizardo. Svetkovina završava vatrometom i privlači veliki broj posjetitelja svake godine<ref>Jaime Boites, [http://www.mexicodesconocido.com.mx/interior/index.php?p=nota&idNota=8264 Celebración de la Candelaria en Tlacotalpan] u časopisu ''México Desconocido'' br. 372., str. 10.-12. {{špa oznaka}} Preuzeto 21. prosinca 2011.</ref>. | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
| Redak 165: | Redak 165: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[http://www.cnca.gob.mx/cnca/inah/zonarq/paquime.html Paquimé (Instituto Nacional de Antropología e Historia - INAH] {{ | *[http://www.cnca.gob.mx/cnca/inah/zonarq/paquime.html Paquimé (Instituto Nacional de Antropología e Historia - INAH] {{špa oznaka}} | ||
*[http://www.pbase.com/larpman/tlacotalpan Galerija fotografija] {{eng oznaka}} | *[http://www.pbase.com/larpman/tlacotalpan Galerija fotografija] {{eng oznaka}} | ||
Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:28
| Tlacotalpan | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 18°36.47′N 95°39.23′W / 18.60783°N 95.65383°W | |||
| Država |  Meksiko
| ||
| Svezna država | Veracruz | ||
| Status naselja | 1847. | ||
| Status grada | 9. svibnja 1865. | ||
| Vlast | |||
| - Načelnik općine | Hilario Villegas Sosa | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 577,59 km² | ||
| Visina | 10 m | ||
| Stanovništvo (2010.) | |||
| - Grad | 7.600 | ||
| - Gustoća | 23 stan/km² | ||
| - Područje utjecaja | 13.845 (2005.) | ||
| Vremenska zona | UTC-6 (UTC-6) | ||
| - Ljeto (DST) | UTC-5 (UTC-5) | ||
| Poštanski broj | 95460 | ||
| Pozivni broj | 288 | ||
| UNESCO-va svjetska baština | Povijesni spomenici Tlacotalpana | ||
| Godina uvrštenja | 1998. | ||
| Vrsta | Kulturno dobro | ||
| Mjerilo | ii, iv | ||
| Ugroženost | - | ||
| Poveznica | UNESCO | ||
| Službena stranica Općina Tlacotalpan | |||
| Zemljovid | |||
  Tlacotalpan | |||
Tlacotalpan (nahuatl: Tla’cotlālpan, što znači "mjesto podijeljeno vodama") je grad i istoimena općina priobalju središnjeg planinskog dijela meksičke savezne države Veracruz. Nalazi se oko 90 km od grada Veracruza i 203 kilometara južno od glavnog grada države Veracruz, Xalapa, te graniči s općinom Alvarado na sjeveru, Acula i Amatitlán na zapadu, Lerdo de Tejada na istoku, te Joseph Azueta, Santiago Tuxtla i Islom na jugu.
Iako je ovo područje bilo naseljeno od najranijih pretkolumbovskih vremena, grad na obali rijeke Papaloapan ("Leptirske rijeke") su osnovali Španjolci polovicom 16. stoljeća kao kolonijalnu riječnu luku u Meksičkom zaljevu. Zbog svoje izvrsno sačuvane pravilne urbane mreže širokih ulica uokvirenih dugim kolonadama šarenih kuća raznolikih arhitektonskih stilova i starim drvoredima, povijesno središte grada Tlacotalpana je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1998. godine[1] kao "spoj španjolske i karipske arhitekture izvanrednog značaja i ljepote".
Povijest
Tlacotalpan je prije dolaska Španjolaca pripadao Astecima, i vjerojatno je njegovo naselje Tochtepec, sa stanovnicima koji su govorili nahuatl jezikom, osvojio vladar Axayacatl[2].
Prvi europski posjetilac bio je Juan de Grijalva u lipnju 1518., a osvojio ga je Gonzalo de Sandoval 1521. godine. Nakon kratkog vremena u posjedu encomendera grad je 1541. godine postao izravno vlasništvo španjolske krune kojim se upravljalo iz novoosnovanog glavnog grada, Vera Cruza. U 17. stoljeću su ga napali i spalili filibusteri (paravojne snage iz SAD-a koje su pokušavale izvesti pobune u Latinskoj Americi).
Današnji izgled grada datira nakon razornih požara 1788. i 1790. godine, nakon čega su sve kuće sagrađene opekom i kamenom, pokrivene crijepom, te odvojene širokim ulicama s drvoredima[3].
God. 1847., naselje je službeno priznato kao San Cristóbal Tlacotalpan, a 1862. su ga okupirali Francuzi. Dana 9. svibnja 1865. godine, Tlacotalpan je dobio status grada i sjedišta istoimene provincijske države. Tijekom pobune koju je vodio Porfirio Díaz Mori 1862. godine, grad se zvao Tlacotalpan de Porfirio Díaz, no ime mu je promijenjeno odmah po ugušenju revolucije. Tijekom Meksičke revolucije, Tlacotalpan je bio sjedište Španjolske vojske, a nakon osamostaljenja Meksika ovdje je osnovana Pomorska škola.
U ranom 20. stoljeću je gospodarstvo grada, koje se temeljilo na riječnoj plovodbi, naglo opalo nakon što je osnovana željeznica na prevlaci.
Događanja
Grad je poznat i po tradiciji ribolova, te po dva godišnja festivala música jarocha ("Jarocha glazba")i décima que patrocina ("Deset pokrovitelja"), koji su zanimlji po spoju andaluzijske, zapadnoafričke i autohtone srednjoameričke glazbe.
Središnja vjerska svečanost je Svijećnica koja se u Tlacotalpanu slavi danonoćno, od 31. siječnja do 9. veljače. Tada se nosi narodan nošnja, jedu tradicionalna jela, a kip "Gospe od svijećnice" se iznosi na ulice kako bi blagoslovio ribare i stanovnike grada. Procesiju predvodi nadbiskup Veracruza, a glazbu izvodi pomorski limeni orkestar iz obližnje pomorske akademije Antón Lizardo. Svetkovina završava vatrometom i privlači veliki broj posjetitelja svake godine[4].
Izvori
- ↑ Područje povijesnih spomenika Tlacotalpana na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 22. prosinca 2011.
- ↑ Peter Gerhard, Geografía histórica de la Nueva España, 1519–1821, UNAM Ciudad de México, 1986., str. 369. ISBN 968-36-0293-2
- ↑ Fundación e historia de Puebla na Mexico: El Clima' (špa.) Posjećeno 16. prosinca 2011.
- ↑ Jaime Boites, Celebración de la Candelaria en Tlacotalpan u časopisu México Desconocido br. 372., str. 10.-12. (špa.) Preuzeto 21. prosinca 2011.
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tlacotalpan |
